Oglasi

Sudi li za ratne zločine ulica ili DORH, šta rade sudovi?

Suđenja za ratne zločine godinama su već u Hrvatskoj predmet prepucavanja.
DORH kontinuirano radi na otkrivanju i procesuiranju počinitelja krivičnih djela ratnih zločinaArhiva

Istrage i procesuiranje ratnih zločina niz godina unazad jedno su od gorućih pitanja ne samo u Vukovaru i okolici, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Svako malo netko od političara, među kojima u zadnjih par godina najglasniji je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, ukazuje kako državne institucije po ovom pitanju ne rade dovoljno te da brojni počinitelji ratnih zločina i danas slobodno šetaju Vukovarom i Hrvatskom.

To pitanje ponovno je dodatno aktualizirano u listopadu, kada je sedam muškaraca iz Negoslavaca, sela s većinskim srpskim stanovništvom nedaleko od Vukovara, privedeno radi sumnje u počinjenje ratnih zločina na Ovčari u studenom 1991. godine. Dan poslije dvojica od njih su zadržani u pritvoru i njih se sumnjiči da su bili dio "špalira smrti" prilikom dolaska ratnih zarobljenika na Ovčaru, gdje su potom svi oni kasnije i pogubljeni.

Nerad institucija

Ta uhićenja rezultirala su ponovno brojnim izjavama, u kojima neki tvrde da nije učinjeno dovoljno u istragama, dok su drugi, u zavisnosti od pozicije, tvrdili kako je se u sve umiješala ulica i politika te da su Srbi isključivo ti koje se pritvara i kojima se sudi.

"Treba reći i zahvaliti onim profesionalcima koji su doveli i do ovih uhićenja, ali ne treba biti naivan. Ovaj čin uhićenja samo je jedna stavka u nizu koje trebaju dovesti do pravde i pravomoćnih presuda. Sigurno je da ovaj čin treba pozdraviti, odgovorne treba kazniti. Međutim, tajming uhićenja je sumnjiv. Događa se u vrijeme korupcijskih afera, a naučili smo da kad god nešto gori bacimo kost Vukovarcima. Na Vukovar je cijela država osjetljiva. Najlakše je zaboraviti neke stvari. Nažalost, 29 godina gledamo tu praksu i tu vrstu politike", rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Još jednom je ponovio kako unatoč svemu što se govori i predstavlja javnosti državne institucije, koje bi trebale rješavati pitanje ratnih zločina, ne rade svoj posao kako treba te da takva praksa traje već godinama unazad. Podsjetio je i kako je u listopadu 2018. godine organizirao upravo ukazujući na tu temu i mirni prosvjed u Vukovaru, na kojem su okupljenima govorili neki od ratnih stradalnika o svojim proživljenim iskustvima iz jeseni 1991. godine.

"Čuli smo taj dan mnogo toga i neke strašne priče, ali se tijekom dvije godine nije napravilo ništa, ili se napravilo jako malo. To je činjenica i svatko tko kaže drugačije ne govori istinu. Pri tome iz dana u dan sve je manje među živima onih koji su živi svjedoci i koji iz prve ruke mogu posvjedočiti što su vidjeli i proživjeli tih mjeseci", kazao je Penava.

Krivci neka odgovaraju

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i Centra za istraživanje ratnih zločina Danijel Rehak kaže kako oni kao udruga već godinama unazad ukazuju na ratne zločine i činjenicu da mnogi od počinitelja nisu odgovara. Po riječima Rehaka, oni su podignuli niz kaznenih prijava, ali da niti jedna nikada nije stavljena u opticaj, iz njemu nepoznatog razloga.

"Prilikom podnošenja kaznenih prijava bili smo oprezni, jer nismo željeli pogriješiti. Nemamo 100 posto točne podatke za sve i ne želimo podnijeti prijave za ono za što nemamo točne podatke, pa da netko nevin strada, a kriv se izvuče. Ako se pripremi optužnica kako treba, mnogo se toga može doznati. Ako se ne pripremi, samo se gubi vrijeme, jer optužnica mora biti 100 posto točna. Klupko se počne odmotavati kada netko spomene nekoga, a tako se dolazi do toga tko je što počinio", rekao je Rehak.

Dodao je kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) tražilo određene podatke, što su im oni i dostavili, ali ne krije kako su kao udruga očekivali da taj posao obave oni kojima je to posao i koji su i plaćeni za to.

"Mi smo amateri, mi ne možemo uzimati iskaze. Ljudi koji su učinili zlo trebaju odgovarati za ono što je učinjeno. Veliki dio ljudi nije osuđen, oslobođeni su. Ne može biti da je u Vukovaru preko 3.000 ljudi izgubilo život a da nitko nije kriv. Onaj tko je kriv treba i mora odgovarati, dok svi drugi trebaju nastaviti dalje normalno živjeti", istakao je Rehak.

Na temu uhićenja osumnjičenih vezanih za ratne zločine govorio je i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i saborski zastupnik Milorad Pupovac, koji je rekao kako se i u slučaju uhićenja u Negoslavcima ponavlja ono što je se moglo vidjeti već više puta u proteklih nekoliko godina kada su se privodili Srbi iz Hrvatske. Istakao je kako ne želi da se nitko nedužnim proglašava krivim i bude tretiran kao ratni zločinac, ali i da svatko za koga se utvrde nepobitni dokazi i odgovara i pravda učini svoje.

Gdje je pravda za Srbe?

"Ne želimo zataškavati zločine, uključujući Ovčaru, ali znam da se od hrvatskog pravosuđa i hrvatske politike obilno i masovno zataškavalo ratne zločine počinje protiv Srba. O tome nećemo više šutjeti, pa makar to poremetilo najbolje tokove koji su u proteklih nekoliko godina poduzeti na pomirenju Srba i Hrvata. Ne želimo da se na osnovu privatnih istraga vode službeni sudski procesi, kao što se to, bojimo se, radi u ovome slučaju", rekao je Pupovac.

Govoreći na ovu temu, postavio je i pitanje "je li pošteno što nitko nije odgovarao radi ubojstva nekoliko desetaka Srba ubijenih u Vukovaru prije rata, što nitko nije odgovarao za uništenje 26 sela u požeškoj kotlini, kada je ubijeno 44 ljudi, za stradale ljude koji su bježali nakon akcije 'Bljesak' kod sela Nova Varoš, neposredno prije mosta na Savi, kada je ubijeno stotinjak ljudi i kada se krv poslije toga zločina čistila uz pomoć cisterne, kao niti kada je avion s oznakama Hrvatske vojske granatirao izbjegličku kolonu na Petrovačkoj cesti 1995. godine?"

Istakao je kako svatko treba odgovarati tko je kriv, ali i da se svatko u Hrvatskoj i njenim institucijama treba suočiti s činjenicama i savješću zašto nitko od Srba u Hrvatskoj nema zadovoljštinu pravde, kao i zašto nitko nije odgovarao za progon 250.000 Srba iz Hrvatske 1995. godine.

"Rješenje nije da se Srbi u Hrvatskoj drže taocima i zečevima za odstrel radi optužnica za ratne zločine i ljudi koji su nestali, nego da je rješenje da Zagreb i Beograd sjednu i počnu razgovarati i nađu rešenje", kazao je Pupovac.

Niz presuda i postupaka

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave odgovorili su kako DORH kontinuirano radi na otkrivanju i procesuiranju počinitelja kaznenih djela ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. Ističu kako se radi o kompleksnim predmetima, koji zahtijevaju specifična stručna znanja, dugotrajna, iscrpna istraživanja radi prikupljanja potrebnih dokaza, pronalaženja mogućih svjedoka, proučavanje opsežne dokumentacije, suradnju i zajednički rad s drugim državnim tijelima i institucijama.

"Niti jedan ratni zločin zbog žrtava, istine i neopterećene budućnosti ne može ostati nekažnjen i niti jedan počinitelj ratnog zločina ne smije ostati neprocesuiran. Stoga je za procesuiranje ratnog zločina pred nadležnim sudom nužno prikupiti dokaze koji upućuju na krivnju počinitelja, bilo da je okrivljenik sam počinio ratni zločin, ili da ga je naredio", saopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Kada je riječ o presudama za počinjene ratne zločine na području Vukovara i okolice, službene brojke s kraja 2019. godine kažu kako je doneseno 110 pravomoćnih presuda u 23 velika postupka. Pri tome 20-ak sudskih slučajeva gdje se sudi za ratne zločine i dalje traje.

Sudski postupci ne vode se samo pred sudovima u Hrvatskoj, nego i u Beogradu, dok su slučajevi u Haagu okončani. U međuvremenu je, pak, dio slučajeva prekinut zbog smrti optuženika, a dio ih se i dalje nalazi u bijegu. Neki od najznačajnih sudskih slučajeva, kada je riječ o suđenjima optuženima iz Vukovara, suđenja su u Haagu Veselinu Šljivančaninu te sudski posutpci pred Specijalnim sudom u Beogradu ili pred hrvatskim sudovima za Ovčaru, Velepromet, Lovas, Bapsku, Sotin, Trpinju, Berak, Tovarnik..

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.