Stvoren krompir koji će promijeniti poljoprivredu

Krumpir je treći po važnosti usjev svijeta nakon pšenice i riže. Ali gotovo 250 milijuna poljoprivrednika živi na slanom zemljištu koje nije pogodno za uzgoj krumpira.

Sve do sada. Na nizozemskom otoku Texel skupina znanstvenika tvrdi da je razvila vrstu krumpira koja će promijeniti svijet.

Krumpiri se sortiraju se i pakiraju za neke od najpoznatijih nizozemskih restorana. Ali ovo nisu obični krumpiri.

Njihova nevjerovatna svojstva, kako tvrde njihovi tvorci, imaju moć da promijene živote milijuna poljoprivrednika.

“Imaju visoku toleranciju na sol, toliko visoku da ih možemo uzgajati s morskom vodom. Uz to, ono što je posebno vezano za njih je to što imaju bolji okus od običnih krumpira jer sadrže brojne arome, slađi su”, objašnjava farmer Marc van Rijsselberghe.  

Istražuje se otpornost i drugih usjeva

“Dok ovo istraživanje nije započelo važilo je uvjerenje da je nemoguće uzgajati krumpir u zemlji koje ima razinu soli veću od osam. Ali kao što vidite, ako izaberete pravu vrstu, količina će možda biti manja, ali i to je opet nezanemariva količina. Ovi su uzgajani s pola svježe, a pola morske vode”, izvještava reporter Al Jazeere Tarek Bazley.

Procenjuje se da oko 250 milijuna poljoprivrednika živi na zemlji a puno soli, poput ove u Nizozemskoj. Izbor vrste i količina koju proizvedu, obično se vezivala za razine soli u zemlji.

“Svi misle da slana vode i poljoprivreda ne idu zajedno. Ali smo dokazali da se puno može postići sa ograničenim vodenim resursima i da na slanim zemljištima se može uzgajati dosta hrane”, kaže znanstvenik Arjen de Vos. 

Ali ne radi se samo o krumpiru. Istražuju otpornost na sol i drugih usjeva, poput mrkve i kupusa, rajčica i jagoda. Kao i to mogu li se neki od njih uzgajati na plutajućim platformama iznad slane vode.

Većina njihovih rezulatat izravno demantira upute koje farmerima daje Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Eksperimenti u Pakistanu

“Vi koriste te upute kao internacionalni standard, ali smo otkrili razne vrste drugih usjeva koji uspijevaju mnogo bolje u slanoj vodi nego što bilo tko i pretpostavlja”, kaže de Vos.

Trenutačno se eksperimentira sa test vrstom krumpira u Pakistanu, gde je oko 3.000 hektara natopljeno solju.

“U Pakistanu, na primjer, uzgajaju šest do sedam tona po hektaru, ali nadam se da ce iduće godine ova vrsta krumpira biti proizvedena u količini od 12 do 20 tona po hektaru, a to je, priznat ćete, ogroman napredak”.

Rezultati tih testova očekuju se idućeg mjeseca. Ukoliko budu pozitivni, ovaj krumpir mogao bi postati ključan u ishrani svijeta u godinama koje dolaze.

Izvor: Al Jazeera