Stručnjaci: Za BiH bi bilo najbolje da nabavi evropsku vakcinu

Trka za vakcinom protiv korona virusa u svijetu se svakim danom ubrzava, a mnogi farmaceutski divovi i zemlje kao što su Njemačka, SAD, Velika Britanija, Kina i Rusija užurbano rade na pronalasku efikasnog cjepiva, prelazeći iz faze u fazu kliničkog ispitivanja svojih novootkrivenih formula. Naravno, u ovom globalnom takmičenju uz pronalazak lijeka cilj je i novac i prestiž, odnosno dokazati moć države te njenu jačinu i sposobnost da odgovori jednom od najvećih zdravstvenih izazova za čovječanstvo. U utorak je Rusija samu sebu proglasila pobjednikom u toj utrci, slavodobitno objavivši da ima prvu vakcinu protiv korona virusa na planeti, i to samo nekoliko dana nakon što je Indija najavila svijetu da će uskoro predstaviti svoje otkriće koje će pomoći da se okonča pandemija i ljudi vrate normalnom životu. 

Ruska vakcina nazvana Sputnjik V, prema prvoj svemirskoj letjelici bez ljudske posade koju je Sovjetski Savez tokom Hladnog rata lansirao u orbitu time prestigavši Ameriku u pokušaju istog poduhvata, simbolično naglašava ovu ‘pobjedu’ Moskve u međunarnoj utrci u kojoj trenutno 26 kandidata radi na vakcini. 

Ipak, mnogi stručnjaci uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) odmah su poslali snažno upozorenje svijetu da proizvod istraživačkog centra Gamaleja iz Moskve nije siguran za korištenje. WHO za sada priznaje šest potencijalnih istraživanja na vakcinama, a koje se sada nalaze u trećoj fazi ispitivanja, odnosno fazi kada se počinju primjenjivati na pacijentima. To je vakcina na kojoj rade kompanije AstraZeneca i naučnici na Univerzitetu Oxford iz Velike Britanije, zatim tri vakcine koje pokušavaju proizvesti kompanije Sinovac i Sinopharm iz Kine, vakcina kompanija Moderna i NIAID iz SAD-a te vakcina na kojoj zajedno rade BionTech iz Njemačke, Fosun iz Kine i Pfizer iz SAD-a. Pored toga, njemačka kompanija CureVac sprema se da uđe u treću fazu testiranja svoje vakcine. 

‘Preskočena treća faza ispitivanja’

Profesor doktor i imunolog Jasenko Karamehić iz Bosne i Hercegovine ističe da je dobro što postoji tako velika konkurencija, te dodaje da je bolje da se zemlje i kompanije takmiče u proizvodnji lijekova i vakcina, nego u oružju. Predsjednik Udruženja imunologa u BiH objašnjava za Al Jazeeru zašto ruska vakcina nije među kandidatima WHO te preporučuje vlastima BiH da ulože sve svoje napore u nabavku evropske vakcine, koju bi, dodaje, onda mogla imati u martu ili aprilu sljedeće godine. 

Za bolje razumijevanje zašto preferira tu vakcinu, Karamehić na početku razgovora ilustruje cijeli proces proizvodnje cjepiva. Postoje, kaže, četiri faze ispitivanja novog lijeka i vakcine, gdje druga uključuje testiranje na dobrovoljcima a treća, najbitnija, počinje kada se ona krene primjenjivati na pacijentima uz sva potrebna ispitivanja, uključujući uvođenje placeba i slučajnih uzoraka. Obično ta faza traje od 12 do 24 mjeseca, ali u ovoj situaciji cijela procedura se ubrzava. Četvrta faza podrazumijeva da je lijek već pušten u proizvodnju te se prati njegovo djelovanje i neželjeni efekti. 

“Rusku medicinu izuzetno cijenim, Rusija ima veliku tradiciju baš u proizvodnji vakcina, jer oni imaju taj poseban sistem života i rada, gdje mogu okupiti koliko god im dobrovoljaca treba. Međutim, ovdje se trebaju poštovati protokoli, a oni nisu transparentni, ne zna se sve o toj vakcini bez obzira što su je neke zemlje naručile. Konkretno i jasno, ruska vakcina nije prošla sve faze kliničkog, farmakološkog ispitivanja, zakonske procedure koje je nametnula Svjetska zdravstvena organizacija s pravom. To su strogi kriterijumi kojih se svaka zemlja mora držati ako se upušta u proizvodnju lijekova i vakcina. Treća faza kliničkog ispitivanja koja je najobimnija, najvažnija i najduža je praktično sva preskočena. Samim tim postoji velika rezerva, kako nas koji se bavimo tom strukom, tako i autoriteta u svijetu koji donose odluke i kontrolišu te procese a to je WHO, koji je upozoravao Rusiju nekoliko puta da ne ide tako brzo i ne preskače faze. Vidimo i da su Njemačka i SAD reagovale, kao i još neke druge zemlje u svijetu. Rusija je tek nakon što je ovih dana registrovala vakcinu, ušla u treću fazu ispitivanja, koju će vršiti u Rusiji, navodno da će to trajati dva mjeseca, a radit će je i u drugim zemljama.”

‘Za BiH je najbolja evropska vakcina’

To je, dodaje Karamehić, potrebno budući da se radi o pandemiji a ne o epidemiji u jednoj zemlji. Vakcina mora biti testirana na više kontinenata. Zato nekoliko kompanija najavljuje da će raditi testiranje u Brazilu, koji bilježi najveći broj zaraženih i preminulih od COVID-a 19 na svijetu nakon SAD-a, te u bliskoistočnim zemljama. 

“Treba se ispitati kako vakcina djeluje, pod kojim uslovima, kako djeluje u Evropi, kako djeluje u Africi gdje su vrućine velike, kako djeluje u Aziji gdje je vlažnost velika, jer sve to oblikuje i djelovanje virusa, koji onda djeluje subregionalno i regionalno, dakle ne djeluje u svakoj zemlji isto, što je normalno, jer ako je negdje prosječna temperatura 30 stepeni kao na Tajlandu, a negdje nula stepeni, normalno je da taj virus neće djelovati isto”, kaže Karamehić. 

Ističe da je zemljama regije zbog toga najbliža vakcina evropskih zemalja, jer živimo na istom prostoru, imamo iste temperature, vlažnost, pa najvećim dijelom i genetiku. 

“Ja preferiram ovu vakcinu sa Oxforda iz Velike Britinije, koji oni najavljuju za novembar, kada prođe ova treća faza ispitivanja i ako se potvrde ti rezultati počet će njihova proizvodnja. Pošto bi to trebao biti najveći prirotret za našu zemlju, ja mislim da će BiH negdje u martu, ili aprilu iduće godine dobiti tu vakcinu, ako vlasti budu reagovale kako treba. To znači i da se vakcine moraju sigurno, oprezno birati, da to rade stručnjaci, da se ne smije dozvoliti improvizacija kao i kod respiratora, jer ovdje to direktno ide ljudima u krv, u organizam. Moraju eksperti izabrati najbolju vakcinu, a to je evropska vakcina i poslije nje alternativa može biti američka, jer to su zemlje sa velikim autoritetom, izuzetnom naukom, tradicijom i strogim procedurama.”

‘Potrebno vrijeme da se utvrde neželjni efekti’

U rusku vakcinu svoje sumnje sa stručne strane izražava i Zahida Binakaj, predsjednica Komore magistara farmacije FBiH. Ona kaže da je farmaceutska struka najodgovornija u smislu traženja, proizvodnje i praćenja neželjenih efekata svih lijekova i vakcina koja podrazumijeva unošenje oslabljenog virusa ili bakterije u ljudski organizam te senzibilizacije organizma na produkciju vlastitih antitijela. 

“Razumijem da čitav svijet i veliki broj farmaceutskih kompanija pokušava pronaći vakcinu ali da se baš u tako kratkom vremenskom periodu ona i pronađe i ispita, u smislu dvije faze ispitivanja, prva je na životinjama, a ako su tu rezultati dobri, onda na humanom organizmu. Da li je to bilo moguće za tako kratak period, to mi stvara neku vrstu sumnje”, kaže Binakaj. 

Prema njenom mišljenju, dobro je što je toliko broj zemalja i farmaceutskih divova koji imaju kapacitete za proizvodnju vakcine uključeno u ovaj proces, jer će se na kraju doći do kvalitetnog proizvoda koje će koristiti cijelom čovječanstvu. 

“Nijedna djelatnost kao farmaceutska nema tako stroge kriterije i precizno definisane faze. Ako se svi ti koraci ispoštuju ta vakcina bi sigurno trebala biti visoko kvalitetna, ali ako se ne preskaču te faze koje su definisane, a one su praktično identične u svim zemljama svijeta koje su iole pristojno uređene. Međutim, mi ne možemo govoriti o nekim iskustvima sve dok ne prođe vrijeme korištenja i dok ne budemo imali statistički određeni broj pacijenata koji su primili tu vakcinu, gdje će se pratiti sve, od vida do lokomotornog sistema, i onda se bilježiti ti nepoželjni efekti. Ako oni budu značajni onda se ona izbacuje iz proizvodnje, ako ne nastavlja se primjena, jer praktično ne postoji niti jedan lijek koji nema neke neželjene efekte.”

Obično se krene sa desetinama hiljada molekula da biste na kraju došli do jedne koja je sigurna za primjenu, zaključuje Binakaj. 

‘Vakcina neće biti sto posto efikasna’

Glavni američki epidemiolog Anthony Fauci nedavno je ocijenio da vakcina protiv korona virusa neće biti potpuno efikasna, rekavši da bi volio da efikasnost bude 75 posto ili više. S ovim se u potpunosti slaže Karamehić koji ističe da, i ako se nađe vakcina, ona neće biti sto posto efikasna, jer se radi o atipičnom virusu o kojem se još ne zna sve. 

“Kada bi vakcina bila 60 do 65 posto učinkovita zbog mutacije virusa, zbog svih geografskih, genetskih specifičnosti cijelog svijeta, jer taj se virus mijenja, mutira, prilagođava, bilo bi dobro. Ja očekujem učinkovitost vakcine negdje 65 posto. Medicina i imunologija kažu da je zemlja koja ima prokuženost dvije trećine stanovništa, dakle onih koji su obolili i stvorili antitijela, riješila svoj problem. Ja to samo prenosim na vakcinu, ako ona pomogne dvije trećine stanovništva mi smo riješili svoj problem. Ostat će džepovi virusa, kao i kod sezonske gripe, ali će se to staviti pod kontrolu, i minimizirat će se njegova agresivnost, kontagioznost i sve one nevolje koje nam je donio.”

Izvor: Al Jazeera