Oglasi

Stručnjaci sa Balkana traže bolje poslove

U Njemačkoj u ovom trenutku postoji deficit ljekara, inžinjera mašinstva i informatičara, a otvoreno je 120.000 radnih mjesta.
Njemačkoj, između ostalog, nedostaje ljekaraReuters

Piše: Erol Mujanović

Počeo je novi demografski trend u Evropskoj uniji koji će imati značajne posljedice na cijelu regiju, kao i na mnoge druge zemlje širom svijeta.

Radi se o činjenici da prvi put radno sposobno stanovništvo u EU-u (populacija od 20 do 64 godine) počinje da opada. Od prošlogodišnjeg vrhunca sa 308,2 miliona stanovnika, koji su se brojali kao radna snaga, ovaj indikator će sići na 265 miliona u narednih 50 godina. 

Istovremeno, ovisnost o starijim osobama će se povećati, jer će njihov broj nastaviti da raste.

To znači da će borba za ekonomski rast u Evropskoj uniji i za povećanje zapošljavanja nastaviti biti vjerovatno najintenzivnija bitka, od koje će zavisiti kvalitet života stanovnika, kao i sam opstanak EU-a.

Ekonomski prioriteti i političke ambicije evropskih lidera će sve češće biti suprotstavljene, jer dugoročni spas gotovo svih ekonomija danas zahtijeva dugoročne reforme, koje su nepopularne za političke lidere i njihove mandate. 

Privlačna Njemačka

Javne finansije će biti pod posebnim pritiskom zbog ovako velikog broja starih lica koja će trebati zbrinuti širom EU-a.

U međuvremenu, bruto društveni proizvod EU-a u ovoj godini trebao bi biti ravan ili vrlo blizak nuli, a kao godina ekonomskog rasta spominje se tek 2014, kada bi rast trebao preći jedan posto. U 2013. godini milioni ljudi će ostati bez posla, a stopa nezaposlenosti će preći rekordnih 12 posto.

Što se tiče rasta, mnoge oči su okrenute prema Francuskoj, drugoj ekonomiji eurozone, koja bi trebala imati natprosječan rast i kompenzirati u određenoj mjeri spori oporavak španske ekonomije.

Diskusija o ekonomskom razvoju je nerazdvojna i od tržišta rada. Rat za talentima se nastavlja širom svijeta, kako među kompanijama tako i među državama. Svi žele vrhunske stručnjake iz raznih oblasti, odnosno radnu snagu koja, zaista, stvara dodanu vrijednost u jednoj ekonomiji.

Sa znatno boljim uslovima rada i drastično većim primanjima pitanje ostanka u BiH za sve one koji mogu naći posao u inostranstvu se sve manje postavlja.

Istovremeno, uz rast pristalica partija ekstremne desnice širom Evrope, uglavnom sve razvijene zemlje nastoje da se na manje ili više politički i ekonomski korektne načine oslobode "nepodobnih" migranata, za koje su izračunale da ih znatno više koštaju nego što doprinose.   

Ovdje ima jako puno prostora za kvalitetan radni kadar iz naše regije i ovakvi trendovi neće zaustaviti odliv mozgova u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Njemačka Vlada nedavno je usvojila nova pravila o useljavanju, kojima želi olakšati kvalificiranim radnicima izvan EU-a da pronađu posao u Njemačkoj, ne bi li ublažila hroničan manjak radnika kao što su strojari, strojovođe i vodoinstalateri.

Navedena nova odluka otvara vrata kvalificiranim radnicima, a Njemačka je već uvela sistem "plave karte", koji olakšava zapošljavanje visokoobrazovanih stranih radnika poput stranih medicinskih sestara. Njemačka mora liberalizirati zapošljavanje stranaca kako bi riješila očekivani manjak od blizu 5,4 miliona radnika do 2025. godine.

Evropski deficit

Brojni su studenti medicine u Bosni i Hercegovini koji više ne razmišljaju o tome gdje se zaposliti u BiH, nego koji strani jezik početi učiti i da li se odlučiti za Njemačku ili Katar.

Sa znatno boljim uslovima rada i drastično većim primanjima pitanje ostanka u BiH za sve one koji mogu naći posao u inostranstvu se sve manje postavlja. Dolazak visoke katarske delegacije prošlog mjeseca u zemlje iz regije je bio ne samo simboličan, nego je jasno iznesena potreba za 800.000 radnika različitih profila, koje će ova bogata zemlja trebati kako bi se uspješno nosila sa razvojnim izazovima, uključujući i organizaciju nogometnog svjetskog prvenstva 2020. godine.

Upravo zahvaljujući bilateralnim ugovorima s nekoliko evropskih i drugih zemalja, hiljade bh. građana dobit će priliku legalno se zaposliti u inostranstvu. 

Spreman je bilatelarni ugovor sa Slovenijom, a u pripremi je i potpisivanje ugovora o zapošljavanju bh. građana u Njemačkoj i Austriji. Iako će mnogi građani BiH, posebno mladi koji su nezaposleni, željeti iskoristiti ovu priliku, samo malom broju njih će to doista i uspjeti, jer će konkurencija biti žestoka i jer druge zemlje traže radnike samo onih zanimanja koja njima nedostaju.

Njemačka ambasada u BiH je postala podrška regrutiranju i svaki dan po nekoliko ljudi probranih profila ode u Njemačku. 

Njemačko tržište rada je inače zatvoreno za radnu snagu iz BiH, osim ako se nema konkretna ponuda za posao i nostrificirana univerzitetska diploma, kako poručuju iz Centrale za zapošljavanje stručnjaka pri njemačkoj Agenciji za rad. U tom slučaju se može dobiti takozvana "plava karta", koja omogućava dolazak stručnjaka ako im firme ponude platu od 46.400 eura godišnje ili 36.192 eura u deficitarnim zanimanjima.

U Njemačkoj u ovom trenutku postoji deficit ljekara, inžinjera mašinstva i elektrotehnike, te informatičara i samo u ovim branšama otvoreno je 120.000 radnih mjesta.

Trbuhom za kruhom

Od poslodavaca atraktivnih za našu regiju tu su Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Katar i drugi, a pristupi su različiti, pa će tako Austrija napraviti posebne prezentacije o 25 deficitarnih zanimanja koje BiH može ponuditi ovoj zemlji.

Ista praksa bi trebala biti u Srbiji i u Hrvatskoj. Ne treba zaboraviti ni Ujedinjene Arapske Emirate, čija je avioindustrija, također, značajan poslodavac u regiji, jer se tu zapošljava veliki broj mladih iz Srbije, BiH, Hrvatske za poslove stjuarda ili stjuardesa u avionima.

Među mladima su vrlo popularni i poslovi na kruzerima. Nekoliko agencija nudi posredovanje u zapošljavanju i vrši selekciju u zemljama regije. Iako je interes ogroman, samo nekoliko stotina osoba godišnje uspije dobiti posao na ovim luksuznim brodovima

Iako sam posao to ne zahtjeva, među onima koji žele raditi za 850 dolara je veliki broj onih s fakultetskom diplomom. Što se tiče Hrvatske, iako će neke članice EU-a uvesti moratorij na zapošljavanje hrvatskih državljana, ima i onih koje su najavile da neće uvoditi takva ograničenja (Švedska, Finska, Slovačka itd).

Mnogo naših stručnjaka su i sami preuzeli inicijativu za traženje posla. Bilo da se radi o oblasti IT, arhitekture, medicinske njege i slično, individualni i proaktivni pristup traženju posla su i dalje najefikasniji način da se zaposli na Zapadu.

Dok je potpuno razumljivo da kvalitetan radni kadar ide „trbuhom za kruhom“, napuštajući propali, korumpirani sistem koji im ništa ne nudi, donosiocima odluka treba biti jasno da svaki stručnjak koji napusti zemlju dodatno slabi konkurentnost te zemlje i njene šanse da taj trend jednog dana preokrene u svoju korist.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.