Oglasi

Strogim kaznama protiv opasnih prehrambenih proizvoda

Borbi protiv prevaranata u prehrambenoj industriji, ali i onih koji na tržište plasiraju neadekvatne proizvode priključila se i Hrvatska.
Nove mjere u zaštiti zdravlja životinja i ljudi na nivou Evropske unije stupaju na snagu već s prvim danom 2020.EPA - Ilustracija

Za ljudsko zdravlje opasne pojave plasiranja na tržište mesa bolesnih životinja ili prehrambenih proizvoda kojima je istekao rok trajanja Europska komisija odlučila je strogo kažnjavati. Od svih članica Unije zatraženo je da se postrože kazne i uvedu što češće kontrole kako bi skandala, poput slanja mesa bolesnih poljskih krava na police, goveđih lazanja u kojima je zapravo konjsko meso ili opasnih tvari u mlijeku, bilo što manje. I neće samo biti kontrolirani prehrambeni proizvodi iz članica EU-a nego i oni koji se uvoze iz trećih država.

Borbi protiv prevaranata u prehrambenoj industriji, ali i onih koji na tržište plasiraju neadekvatne proizvode priključila se i Hrvatska pripremajući zakonsko rješenje o službenom kontroliranju, koje bi donijelo učestalije kontrole, povećalo ovlasti inspektora, uvelo oštrije kazne, ali i pružilo sigurnost potrošačima u borbi za ostvarenje svojih prava. Iako još nije definirana visina kazni, najavljeno je da će one biti vezane uz profit onoga tko na ovaj način pokušava prevariti potrošače.

Nove mjere na razini Europske unije stupaju na snagu već s prvim danom 2020, čime će biti uspostavljen jednostavan, integriran i učinkovit sustav kontrole sigurnosti hrane te uvedeni rigorozniji veterinarski i fitosanitarni standardi.

"Europska komisija dobiva šire ovlasti da u slučaju kada država članica ne može garantirati sigurnost hrane proizvedene na svom teritoriju zaustavi prodaju i transport rizične hrane iz te zemlje. Novi propisi su dobra vijest za hrvatske građane jer će ubuduće učinkovitije sprječavati situacije kakvima smo svjedočili", objašnjava Biljana Borzan, potpredsjednica eurosocijalista i članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Pod lupom oni koji imaju prošlost kršenja propisa

Upravo je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu u svom proteklom mandatu učinila mnogo toga kad je riječ o zaštiti potrošača, ali i sigurnosti hrane, upozoravajući kako ne vrijede isti standardi za prehrambene proizvode za sve članice Unije. U tom smislu pozdravlja novosti koje najavljuje Bruxelles.

Jedna od novosti koje se uvode, ukazuju iz njezina ureda, jest i načelo obavljanja inspekcija i kontrola, koje se temelji na procjeni rizika. Prema njemu će se učestalije i temeljitije kontrolirati one proizvođače hrane koji imaju prošlost kršenja propisa, dok će "uzorni" proizvođači, koji nisu imali problema sa zakonom, biti rjeđe kontrolirani. Smisao je promjena, kažu, da se veterinarske i druge inspekcije koncentriraju na problematične točke u prehrambenom lancu.

"Ako imate dvije farme jaja, od kojih je jedna više puta bila zatvarana i sankcionirana, a druga nikad nije imala problema, nije logično da inspekcije jednako kontroliraju obje. Regulativa propisuje da će države članice kod određivanja stupnja inspekcijskog nadzora procjenjivati i koliki je rizik da pojedini proizvođač vara potrošače u vezi sa svojstvima, kvalitetom, sastavom i podrijetlom hrane koju prodaje", objašnjava Borzan.

Kontrola uvoza iz trećih zemalja

No, problem s onima koji varaju bile su male kazne, što im, s obzirom na profit koji su ostvarivali, nije bio problem da nastave dalje raditi i da ne obraćaju pozornost na to hoće li nastaviti varati. Sada se i to mijenja.

"Kazne moraju biti odvraćajuće da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prijevare s hranom manja od zarade ostvarene prijevarom. Bilo je slučajeva u kojima se pokvarenim trgovcima isplatilo varati potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni. Između ostalog, regulativa propisuje zakonsku zaštitu za zviždače koji prijave slučajeve prijevara i povreda sigurnosti hrane", kaže Borzan. 

Posebno će se i strogo kontrolirati i uvoz iz trećih zemalja gdje ne vrijede ista pravila kao i unutar EU-a. Stoga su europski zakonodavci odlučili ukinuti sve razlike između carinskih i veterinarskih praksi država na vanjskim granicama Unije, te će pod jednakim uvjetima provjeravati uvoz životinja te proizvoda životinjskog i biljnog porijekla, poput mesa, mlijeka i brašna.

Izvezli dvije, uvezli tri milijarde eura

Ipak, hrvatske će inspekcije imati najviše posla s poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji se uvoze iz članica Europske unije s obzirom na to da 88 posto te robe dolazi s europskog tržišta.

Prošle je godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 3,03 milijarde eura, od čega iz drugih članica EU-a 2,7 milijardi. Članice grupacije CEFTA (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija), za usporedbu, u Hrvatsku su isporučile "samo" 202 milijuna eura vrijedne poljoprivredne i prehrambene proizvode, što je sedam posto ukupnog uvoza.

Kad je izvoz u pitanju, Hrvatska je prošle godine na strana tržišta plasirala poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 2,03 milijarde eura, od čega na tržište Unije 1,29 milijardi (64 posto) te u države CEFTA-e 565 milijuna eura (28 posto).

Dva potencijalna modela kažnjavanja

Zakonsko je rješenje o službenim kontrolama u izradi, trebalo bi uskoro ući i u parlamentarnu proceduru, a sve kako bi već sljedeće godine bio uspostavljen jednostavan, cjelokupan, racionaliziran zakonodavni okvir na razini cijele Unije. Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede ukazuju kako je osnovni cilj mjera "osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja, bilja i dobrobit životinja u cijelom tom poljoprivredno-prehrambenom lancu". Prema njihovim riječima, to znači i cijelo područje aktivnosti u kojima je cilj borba protiv mogućeg širenja bolesti životinja, jer se u nekim slučajevima one prenose i na ljude, te dodatno osiguranje zaštite okoliša.

I iz Ministarstva poljoprivrede ukazuju na visinu sankcija, pogotovo onih koje se odnose na prijevarne radnje. Pritom će članice Europske unije birati jedan od dva predložena modela. "Jedan je model da visina kazne bude u visini ostvarene financijske dobiti tom prijevarnom radnjom, a drugi je da se uzme postotak dobiti subjekta. Mi ćemo u našem Zakonu o službenim kontrolama odrediti koji će model i visina sankcija biti primijenjeni na prijevarne radnje. Osim što direktno mogu ugroziti zdravlje potrošača, te radnje isto tako potrošače dovode u zabludu, bilo vezano za sastav proizvoda, svojstva, identitet, podrijetlo, sljedivost, bilo koju od tih komponenti", kažu u Ministarstvu.

Na kraju, najavljuju i prošireno inspekcijsko djelovanje, kao i nove metode dolaska do informacija i uzorkovanja, koje se kasnije u postupcima može koristiti kao dokaz, prije svega uzimanje uzoraka naručenih posredstvom internetskih trgovina, te dolaženje do informacija i utvrđivanja činjenica metodom "tajnog kupca".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.