Strategija EK-a: Ulazak u Uniju znači napraviti izbor

Zemlje zapadnog Balkana mogle dostići standarde EU u najboljem slučaju za 40 godina. (EPA)

Nacrt strategije proširenja na Zapadni Balkan, prema kome bi Srbija i Crna Gora mogle postati članice 2025. godine, a u koji je Tanjug ranije imao uvid, sadrži i poruku da ulazak u Evropsku uniju znači napraviti izbor.

“Ulazak u EU jeste izbor. On zahtijeva politički i društveni konsenzus i podršku u srcima i glavama ljudi. Ne može postojati dvosmislenost kod lidera po pitanju gdje zapadni Balkan pripada i u kom pravcu ide. To je neophodno kako bi se osigurala i održala podrška kako kod njihovih građana, tako i kod građana EU-a”, navodi se u nacrtu Strategije o “kredibilnoj perspektivi proširenja za zapadni Balkan.”.

Hina dio nacrta dokumenta u kojem se kaže da ulazak u EU znači napraviti izbor tumači da time Unija “indirektno upozorava one koje bi htjeli sjediti na dvije stolice”.

Dijele historiju i budućnost

Strategija, koja se u Briselu još nalazi u “radnoj formi”, naglašava da je zapadni Balkan dio Evrope i da narodi regije i EU-a dijele isto naslijeđe i historiju, ali i “istu budućnost” definiranu zajedničkim mogućnostima i izazovima.

“Zemlje zapadnog Balkana će ući u EU”, jasno se navodi na početku teksta Strategije Evropske komisije.

Kao uslove za članstvo u EK-u navode reforme u oblasti vladavine prava, ekonomije, rješavanje bilateralnih problema među državama regije i već pomenutu nedvosmislenu “odluku da se uđe u EU” koja treba postojati u državama zapadnog Balkana.

“Uz snažnu političku volju, ispunjavanje reformi i održiva rješenja u razmjericama sa susjedima, Crna Gora i Srbija bi trebale biti spremne za članstvo do 2025. godine”, naglašava se u nacrtu Strategije.

Do kraja 2021. godine EK bi trebala pripremiti dokument koji bi dao procjenu utjecaja buduće integracije zapadnog Balkana na ključne oblasti EU politike, među kojima se navode sloboda kretanja ljudi, poljoprivreda, budžet EU-a i koheziona politika.

Uvjerljiv napredak Albanije

Do kraja 2023. godine, uz uslov da su sva mjerila ispunjena, zemlje članice bi trebale biti u poziciji da zatvore pristupne pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom.

Već naredne, 2024. godine, EK očekuje potpisivanje pristupnog ugovora sa zemljama koje su završile pregovore, čemu bi prethodilo i “zeleno svjetlo” Evropskog parlamenta i odluka Evropskog vijeća.

Očekivanja su da bi Albanija do kraja 2019. godine postigla uvjerljiv napredak u pet prioritetnih područja, među njima i po pitanju pravosudne reforme.

U istom periodu Makedonija bi trebala postići pipljive rezultate u rješavanju spora oko imena zemlje.

U slučaju ispunjavanja tih uslova pregovori s te dvije zemlje trebale biti u toku.

Predstavljanje 6. februara

Bosna i Hercegovina bi do kraja 2019. godine trebala dobiti kandidatski status, a do kraja 2023. godine postići napredak u reformama i funkcionalnosti, kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora.

U nacrtu Strategije se navodi da je za konkretan napredak Kosova na putu EU integracija neophodno postizanje “sveobuhvatne normalizacije odnosa sa Srbijom do kraja 2019. godine”.

Evropska komisija bi Strategiju, koju je naslovila “Kredibilna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, trebalo predstaviti 6. februara pred Evropskim parlamentom, saznaje Tanjug u Briselu.

Izvor: Agencije