Stranke za nezavisnost Katalonije usaglasile rezoluciju za ‘samoodređenje’

Predsjednik katalonskog parlamenta odobrio je glasanje o deklaraciji (EPA)

Tri stranke za nezavisnost Katalonije, koje u regionalnom parlamentu u Barceloni imaju 70 od 135 mjesta, usaglasile su se u utorak o tekstu rezolucije kojom namjeravaju nastaviti “put prema samoodređenju”.

Time su dale zajednički odgovor na presudu španskog Vrhovnog suda, koji je prije osam dana osudio 12 katalonskih čelnika zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017, prenosi Hina.

Deklaracija nije obavezujući dokument, ali njome katalonski zagovornici nezavisnosti žele pokazati da je izjašnjavanje na referendumu volja naroda.

U tekstu se “brani pravo na samoodređenje i suverenitet naroda Katalonije kako bi mogao odrediti svoju političku budućnost”.

Opozicija: Ovo je ‘dimna zavjesa’

Zajedno za Kataloniju (JxCat), Katalonska republikanska ljevica (ERC) i Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) poslat će rezoluciju na glasanje u katalonski parlament te je ondje usvojiti jer imaju natpolovičnu većinu.

Rezolucija je suprotna odredbi Vrhovnog i Ustavnog suda Španije, koji su u svojim presudama naveli da Ustav Španije ne dozvoljava referendum o nezavisnosti.

Međutim, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent, član ERC-a, odobrio je glasanje o deklaraciji.

“Preuzet ćemo sve moguće posljedice, pravne i lične, kako bi se u Parlamentu moglo govoriti o svemu”, izjavio je Torrent.

Opozicijske stranke, koje zagovaraju cjelovitost Španije u katalonskom parlamentu, poručile su da je deklaracija “dimna zavjesa” u cilju prikrivanja razlika među tri stranke za nezavisnost.

‘Republika Katalonija’ nije zaživjela

Danima se iščekivao zajednički odgovor tri stranke, ali zbog njihovog različitog mišljenja kako odgovoriti na zatvorske kazne od devet do 13 godina osuđenim čelnicima nije bilo jedinstvenog stava.

Stranke su pojedinačno davale izjave u kojima su kritizirale presude.

Ulične proteste organizirali su različita civilna udruženja i sindikati.

Osuđeni zvaničnici u oktobru  2017. proveli su referendum uprkos zabrani Ustavnog suda Španije, pa posljedično proglasili “Republiku Kataloniju”, koja, međutim, nije zaživjela u stvarnosti.

Španska centralna vlada bila je dobila podršku Parlamenta te, u skladu s Ustavom, preuzela privremeno direktno upravljanje Katalonijom.

Raspisala je tamo izbore u decembru, na kojima su navedene tri stranke za nezavisnost ponovo osvojile natpolovičnu većinu te formirale Vladu.

Ustav Španije ne dozvoljava referendum

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je da su im birači dali mandat za provođenje novog referenduma i da moraju ispoštovati tu volju.

Prošle sedmice rekao je da će braniti ideju o organiziranju novog referenduma i uspostavljanju republike do kraja svog mandata u decembru 2021.

Tokom vikenda nekoliko puta pozvao je premijera Španije Pedra Sancheza na pregovore, ali je to on odbio.

Sanchez je poručio da Ustav ne dozvoljava referendum.

U ponedjeljak je napustio Barcelonu nakon jednodnevne posjete policiji, a da se nije susreo s Torrom.

U Španiji će 10. novembra biti održani parlamentarni izbori, pa se ne očekuje da će se dotad njih dvojica sastati.

Opozicijska stranka centra Građani, koja u katalonskom parlamentu brani jedinstvo Španije, u utorak je ponovo pozvala Sancheza na preuzimanje kontrole nad Katalonijom.

Stotine povrijeđenih u protestima

“Dvije godine kasnije [nakon referenduma] vidimo nasilje na ulicama i neposluh u Parlamentu. Torra se isprsio neposluhom prema Ustavnom sudu [Španije]”, rekao je Albert Rivera, predsjednik Građana.

Tokom osmodnevnih protesta protiv osuđujućih presuda u Kataloniji je povrijeđeno približno 600 osoba, od čega 288 policajaca.

Sanchez je prošle sedmice odbio pozive opozicijske desnice na uvođenje vanrednih mjera u Kataloniji, autonomnoj zajednici na sjeveroistoku Španije sa 7,5 miliona stanovnika.

Poručio je da se u Španiji nikome ne sudi zbog ideja nego zbog kršenja zakona.

Izvor: Agencije