Oglasi

Stranci pazite se, BND vas možda upravo prisluškuje

Jedan od vodećih eksperata za historiju obavještajnih službi Wolfgang Krieger tvrdi da će sigurnost u Njemačkoj patiti zbog nove reforme BND-a.
Novom reformom se BND-u izričito zabranjuje privredna špijunaža, ali granice za takvu vrstu špijunaže ostaju po mišljenju Schmidta-Eenbooma  “tečne“Reuters

Piše: Harun Cero

Podijeljena su mišljenja o historijskoj reformi Njemačke obavještajne službe (BND) kojom će ta institucija biti pod većom kontrolom, ali će u isto vrijeme imati i veća ovlaštenja.

Dok njemački publicista i autor knjiga o obavještajnim službama Erich Schmidt-Eenboom i profesor međunarodnog krivičnog prava i ekspert za obavještajne službe Nikolaos Gazeas smatraju da su ovlasti koje su date BND-u novim zakonom - prevelike, jedan od vodećih eksperata za historiju obavještajnih službi u Njemačkoj Wolfgang Krieger tvrdi da će strožije kontrole obavještajnog rada, uvedene reformom, učiniti nemogućim špijuniranje osumnjičenih osoba jer im se bez toga ne može dokazati da su kriminalci ili imaju veze s kriminalom.

Krieger je mišljenja da će sigurnost u Njemačkoj patiti zbog nove reforme BND-a.

Prvi dio velike reforme je tehničke prirode, a odnosi se na upotrebu interneta i telekomunikacijskih sredstava za obavještajne radnje u inostranstvu.

Prema novoj reformi, BND će moći špijunirati evropske Vlade i nevladine organizacije, ali pod određenim uslovima.

Prisluškivanje 'prijatelja'

Drugi dio se odnosi na veću kontrolu parlamenta i Ureda kancelara nad BND-om.

Najvažnija stavka reforme odnosi se na uvođenje kontrolnog tijela, sastavljenog od dvojice sudija i jednog državnog advokata, koji bi direktno iz kancelarijskog ureda bio obaviješten o akcijama uperenim protiv institucija Evropske unije i njenih zemalja članica.

Kancelarijski ured do sada nije morao odobravati operacije BND-a, a nakon reforme on mora potvrditi dozvolu samog direktora te obavještajne službe.

Erich Schmidt-Eenboom, vođa Instituta za mirovnu politiku u Weilheimu, kojeg je BND prisluškivao od 1993. do 2005, navodno zbog njegove knjige o toj instituciji, što je u Njemačkoj poznato kao “novinarski skandal“, kaže da je, prije nego što je njemački Parlament predstavio te reforme, postojala nada da će u budućnosti svi stranci, a ne samo evropski zvanični, civili i institucije, biti pošteđeni od obavještajnih radnji BND-a.

“U saslušanju pred Bundestagom krajem septembra 2016. Matthias Becker sa Instituta za tehnologiju u Karlsruheu je kazao da se reforma BND-a protivi Ustavu Njemačke. Rekao je da je nepravedno da su stranci manje zaštićeni od Nijemaca kada su u pitanju obavještajne radnje BND-a – prisluškivanje. Ipak, na kraju su se probili oni što su bili za tu reformu, a to im je omogućeno kroz novi Zakon o obavještajnim radnjama u Njemačkoj”, kaže Schmidt-Eenboom za Al Jazeeru.

Prostor BND-a za djelovanje, navodi, tim zakonom je proširen, posebno što se tiče prisluškivanja institucija EU-a, članica Unije i njenih građana, ali samo pod uslovom da ta prisluškivanja služe kao sredstvo za odbranu od opasnosti ili ako će se time prikupiti informacije o nekoj trećoj zemlji koje su potrebne za održavanje sigurnosti u Njemačkoj.

“Posebno je to što je sada zakonom omogućeno ono što je do nedavno BND osporavao, a to je da ta obavještajna služba, pod određenim okolnostima, 'mora prisluškivati prijatelje'. To je pokazala i studija koju je proveo Ured kancelara u Njemačkoj u oktobru ove godine”, ističe.

Novom reformom se BND-u izričito zabranjuje privredna špijunaža, ali granice za takvu vrstu špijunaže ostaju po mišljenju Schmidta-Eenbooma  “tečne“.

Dokument koji je Ured kancelara u Njemačkoj predstavio u junu ove godine predviđa da ta institucija mora odobriti saradnju sa obavještajnim agencijama drugih zemalja, ali samo kada postoji vanjskopolitički interes.

To je, po njemu, samo potvrda onoga što se radilo desecima godina.

“Izmjena je to da je obavještajna saradnja sada dozvoljena samo sa zemljama koje se drže principa pravne države. Ali mnogo pitanja ostaje otvoreno. Da li je za očekivati da će ombdusmen za ljudska prava njemačke Vlade imati pravo na svoje mišljenje, odnosno koju težinu će imati njegova riječ kada su u pitanju stanice BND-a u inostranstvu? Da li će Ured kancelara u svojim odlukama što se tiče BND-a gledati na godišnje izvještaje Amnesty Internationala i Human Rights Watcha. Ja ne mislim da će biti tako”, kaže.

Špijuniranje stranaca

Dodaje da bi se po tim principima BND morao povući iz zemalja poput Kine ili od 2016. i Turske. Ali to, navodi, nije za očekivati, jer postoje interesi iznad toga koji to ne dozvoljavaju.

“Vlada mora, kada dođe do zahlađenja odnosa, ostaviti otvorene neke komunikacijske kanale sa tim zemljama. Po meni su sva prisluškivanja putem interneta i satelita koja se odnose na strance protivustavna i ne podudaraju se sa sporazumima EU-a. Civili u Njemačkoj ovom reformom nisu, ili su jako malo pogođeni. S druge strane, to nije slučaj sa građanima Evropske unije i drugih zemalja”, objašnjava Schmidt-Eenboom.

Profesor međunarodnog krivičnog prava i ekspert za obavještajne službe Nikolaos Gazeas ističe da je novom reformom BND dobio puno veća ovlaštenja za špijuniranje stranaca u inostranstvu.

Tvrdi da se moraju pozdraviti novi kontrolni instrumenti Zakona o BND-u koji omogućavaju veću kontrolu rada te institucije, nego što je to bilo u prošlosti, ali da su ovlasti koje su date toj obavještajnoj agenciji, po njegovom mišljenu, prevelike.

“Kroz novi zakon se opseg špijunskih aktivnosti BND-a u odnosu na prethodni period ne bi trebao mijenjati, ali ta institucija će se morati držati nekih normi i za svoje mjere će morati tražiti odobrenje. Jako sam uzbuđen da vidim da li će ti novi kontrolni instrumenti donijeti neke prednosti. Ja nisam siguran da su nove ovlasti BND-a za špijuniranje ljudi i institucija u inostranstvu sukladne sa našim ustavom. Zato ćemo vidjeti da li će zakon položiti ispit pred Ustavnim sudom u Karslruheu“, navodi.

U odnosu na zakone o obavještajnim službama u drugim zemljama, tvrdi da je novi o BND-u poseban.

“Nema puno zemalja tako detaljan regulacioni sistem za obavještajne službe kao što je to sada slučaj sa BND-om. Saradnju sa obavještajnim službama u inostranstvu bi trebala osnažiti mogućnost stvaranja zajedničkih fajlova-dokumenata“, ističe.

Za razliku od Schmidta-Eenbooma, Gazeas smatra da posljedice reforme BND-a po ljude u inostranstvu neće biti drugačije nego do sada.

“Jedino što je drugačije jeste činjenica da će se BND sada, za razliku od prije, moći pozvati na to da je imao zakonsko odobrenje za operaciju u inostranstvu. Ako je neki civil pogođen obavještajnim radnjama, on će se  pokušati protiv toga braniti u Njemačkoj na sudu.“

Sve veća opasnost po demokratsko društvo

Iako je većina poslanika glasala za reforme, neki kritičari iz stranaka Ljevica i Zeleni tvrde da je novi zakon samo legalizirao špijuniranje stanovništva.

Profesor za noviju historiju na Philipps Univerzitet u Marburgu Wolfgang Krieger tvrdi da bi kontrola izvršne vlasti nad operacijama BND-a u inostranstvu mogla biti jako problematična, jer to cijeli proces obavještajnog rada čini kompleksnijim.

Kaže da bi nove reforme mogle dovesti čestog odgađanja obavještajnih operacija ili neizvođenja nekih od njih, a zbog kompleksnosti procesa odobravanja.

“Zbog reforme, u nekim slučajevima neće biti moguća ni saradnja sa drugim obavještajnim službama. U ovim vremenima, kada opasnost po demokratsko društvo raste, meni je apsurdno da Njemačka želi smanjiti efikasnost naših obavještajnih službi“, ističe Krieger. 

Dodaje također da su kritike opozicije, Ljevice i Zelenih, zbog reformi BND-a apsurdne te da se te stranke zalažu za kompletnu zabranu obavještajnih službi.

“Za normalne ljude ova reforma bi mogla značiti manje sigurnosti. Za njemačku vanjsku politiku bi ona mogla značiti daljnje slabljenje i to nakon što je zbog štednje njemačka vojska oslabljena i nije više sposobna za veće misije“, zaključuje Krieger.

Zakon je promijenjen kao reakcija na brojne afere prisluškivanja u koje je bio umiješan i BND i iz kojih je proizašlo da i BND, a ne samo američka NSA, prisluškuje države saveznike.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.