Strah od korona virusa – šta treba znati

Pojava novog korona virusa u Kini, zbog kojeg je dosad umrlo devet ljudi, oživjela je bolna sjećanja na respiratornu infekciju SARS, koja je prije 17 godina odnijela 774 života, kao i strah od izbijanja slične pandemije.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na kriznom samitu odlučit će hoće li biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost, a jedno od odlučujućih pitanja jest koliko lako virus može preći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i na koji način s vremenom mutirati da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Novi korona virus, koji se brzo širi, vjerovatno vodi porijeklo od šišmiša. Iako je genetički sličan virusima SARS ili MERS, pripada drugoj grupi, nazvanoj betakorona virus, navodi se u jednoj kineskoj studiji.

Tim virusom mogu se zaraziti divlje životinje i ljudi.

Direktan kontakt životinje i čovjeka

Moguće je da vodi porijeklo od šišmiša, poput SARS-a, ali između tih životinja i ljudi virus bi mogao imati više domaćina posrednika, piše China Daily, a prenosi Tanjug.

Prvi slučajevi zaraze otkriveni su u kineskom gradu Wuhanu, gdje je dosad od posljedica oboljenja preminulo devet osoba, a oboljelo više od 400, dok su kineske zdravstvene institucije potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Dosad, ipak, nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putevima.

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom pijacom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena, piše Deutsche Welle.

Moguće je da je prva zaraza bila zoonoza, dakle, da se dogodila kao posljedica direktnog kontakta životinje i čovjeka, ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom.

Zoonoze se mogu prenositi i posredstvom namirnica, konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla.

Nevjerovatna moć preobražavanja

Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremani pod nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” gensku sekvencu novog korona virusa 2019-nCoV, koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka.

Korona virusi poznati su od 60-ih godina 20. stoljeća.

Ime potječe od proteinske strukture viruskog omotača, koja podsjeća na krunu.

Ti virusi nisu ništa neuobičajeno, infekcije su, u suštini, često bezazlene i protječu sa simptomima koji su slični simptomima gripe: groznica, kašalj, zadihanost, a ponekad i stomačni problemi s proljevom.

Međutim, ti su virusi podmukli jer posjeduju nevjerovatnu moć preobražavanja, piše DW.

Spadaju u tzv. RNK-viruse jer posjeduju ribonukleinsku kiselinu kao genski materijal, zato imaju veliki genski varijabilitet.

Virus SARS zarazio približno 8.000 ljudi

Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta da bi pronašli novog domaćina.

Ti virusi mogu, pri nepovoljnom razvoju bolesti, kod čovjeka, uz upalu pluća i sve teže disanje, dovesti i do smrtnog ishoda.

Naprimjer, 2002. i 2003. agresivni korona virus SARS-CoV izazvao je epidemiju.

Bilo je zaraženo približno 8.000 ljudi, otprilike 1.000 ih je umrlo, a bolest je izbila u 30 zemalja.

Godine 2012. otkriven je MERS-CoV, virus koji se proširio Arapskim poluotokom.

Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je za srijedu krizni samit, na kojem će se raspravljati o tome hoće li biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost.

U takvom slučaju moguće su mjere karantine, pooštravanje graničnih kontrola, osnivanje specijalnih zdravstvenih centara za liječenje, kao i ograničenje međunarodnog putničkog saobraćaja.

Već sada su uvedene kontrole tjelesne temperature dolazećih putnika u Kini, kao i na aerodromima u više azijskih zemalja, SAD-u i Italiji.

Moguća opasnost od svjetske epidemije

Dosad ni WHO ni njemačko Ministarstvo vanjskih poslova nisu izdali zvanično upozorenje za putnike koji namjeravaju posjetiti Wuhan.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila te pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama.

Preporučuje se redovno pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Stručnjaci još ne smatraju da postoji opasnost svjetske epidemije.

Jonas Schmidt-Chanasit, koji radi za najveći njemački institut za tropske bolesti “Bernhard Nocht” iz Hamburga, kaže da je bitno da se situacija prati.

Izvor: Agencije