Stotine tužbi za ratnu odštetu u BiH

Pred sudovima u Bosni i Hercegovini posljednjih godina podneseno je nekoliko stotina tužbi, kojima pojedinci i udruženja iz jednog – tuže drugi bh. entitet i tamošnje opštine, tražeći naknadu štete za u ratu pretrpljene fizičke i duševne bolove, kao i strah. Tužbeni zahtjevi zbirno dostižu stotine miliona eura.

Već 14 godina braća Alijagić vode spor u kojem su tužili bh. entitet Republika Srpska zato što im je tokom rata iz pogona u Trebinju oduzeta vrijedna imovina.

Kažu da su iz njihovih pogona odvoženi repromaterijal i mašine, pljačkani ostali poslovni objekti, kao i porodične kuće.

Različiti sudovi, na kraju i Ustavni sud, presuđivali su u korist Alijagića. Ali RS i opština Trebinje nisu im isplatili novac. 

“Velika je cifra… u milionima. I stalno raste. Koliko će biti, čut ćemo na kraju”, kaže Muamer Alijagić.

Procjene su da ona danas iznosi gotovo osamnaest miliona eura. U Vladi RS-a smatraju da dugove treba izmiriti u obveznicama, ali Alijagići na to ne pristaju.

Budžeti manji od odštetnih zahtjeva

“Ja ne pristajem na obveznice. Sud je presudio da se isplati u konvertibilnim markama. Glavnica je šest miliona [KM; blizu tri miliona eura] i dva miliona (KM; blizu milion eura] za mašine. To je glavnica, ali je kamata ogromna – od 1993. godine”, kaže podnosilac tužbe Salih Alijagić.

Slučaj je dospio i do Suda u Strazburu, čija se presuda očekuje do kraja godine. Republiku Srpsku su tužile i porodice civilnih žrtava opkoljenog Sarajeva, za štete koje su nastupile kao posljedica ratnih zločina. I porodice i advokat koji ih zastupa smatraju kako je najveći uspjeh presude protiv RS-a moralno-pravna satisfakcija za žrtve.

“Oko 150 tužbi je naša kancelarija pokrenula. Do sada imamo 55 prvostepenih presuda, donesenih u našu korist. Tužbeni zahtjevi se kreću od 50.000 do 1.600.000 KM [25.000 do 800.000 eura] po jednoj tužbi. RS mora priznati da se desio ratni zločin i ona mora preuzeti odgovornost za ono što su činili njihovi generali i vojska, ali i njihova administracija”, kaže advokat Esad Hrvačić.

Iako 1992. godine nisu ni postojale, pojedine opštine u RS-u sada se suočavaju sa višemilionskim tužbama, izvještava reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

Prema evidenciji Pravobranilaštva RS-a, gotovo nema opštine u tom entitetu koja nije tužena. Budžeti pojedinih opština manji su od milionskih odštetnih zahtjeva adresiranih na njihove kase. Jedna od njih je i opština Istočno Novo Sarajevo. Formirana je poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, krajem 1995. godine.

Pristižu nove tužbe

“Mi smo upravo jedna od tuženih opština, zajedno s Vladom RS-a. Imali smo i još uvijek imamo spor sa preduzećem AMG Sarajevo. Radi se o tužbi po osnovu robe koja je 1992-1993. godine iz skladišta ovog preduzeća izuzeta, tj. odnesena, znate kakvo je već vrijeme bilo. Odštetni zahtjev je težak deset miliona KM [blizu pet miliona eura], a kada opština ima budžet od 5,5 miliona [KM; blizu 2,28 miliona eura], a neko vas tuži za deset miliona [KM; blizu pet miliona eura], prijeti potpuni kolaps opštine”, objašnjava Ljubiša Ćosić, načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo.

Tužbe stižu i iz RS-a protiv entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

“Prije četiri godine Savez logoraša RS-a, uz pomoć Vlade RS-a, tužio je Federaciju za 536 logora. I, evo, do dan-danas nema nikakvog pomaka. Zašto? Ne znamo”, kaže Branislav Dukić, predsjednik Udruženja logoraša RS-a.

Međusobne tužbe su dijelom posljedica toga što država, iako je bila dužna, nije donijela propise niti formirala fond kojim bi se obeštetile žrtve rata u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, nove tužbe svakodnevno pristižu.

Izvor: Al Jazeera