Stotine Palestinaca štrajkuju glađu u izraelskim zatvorima

Hamasu se ne smije dati izbor, niko ne smije davati novac za njihove rakete i tunele, kazao je Perez na konferenciji sa Susan Rice (EPA)

Stotine Palestinaca u izraelskim zatvorima počeli su u četvrtak štrajk glađu, u znak solidarnosti sa svojim drugovima koji već dvije sedmice odbijaju hranu protestirajući što su u zatvoru bez suđenja, doznaje se iz različitih izvora.

“Najmanje 90 zatvorenika odbija hranu već dvije sedmice”, izjavio je za agenciju AFP glasnogovornik izraelske zatvorske uprave Sivan Weizman i precizirao da “im se nekoliko stotina zatvorenika pridružilo u jednom danu”.

“Zatvorenici su odlučni da nastave sa štrajkom sve dok ne bude udovoljeno njihovom zahtjevu za ukidanje boravka u zatvoru”, kazao je palestinski ministar za zatvorenike Issa Qaraqae za državni radio Glas Palestine, utvrdivši da oko 120 zatvorenika štrajkuje glađu”.

Oko 5.000 Palestinaca nalazi se u izraelskim zatvorima.

Kontroverzna odredba naslijeđena iz britanskog mandata u Palestini dopušta da osumnjičeni bez optužbe i suđenja budu zadržani u zatvoru šest mjeseci, s tim da se ovaj rok može neograničeno obnavljati.

 

Nešto ranije je predsjednik Izraela Shimon Peres, na konferenciji za medije koju je održao s američkom državnom sekretarkom Susan Rice, rekao je da kvartet za Bliski istok (Ujedinjeni narodi, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Rusija) treba tražiti od međunarodne zajednice da izvrši pritisak na Hamas kako bi se nastavili mirovni pregovori s Palestinom.

“Svi se slažu da je postoji zastoj u mirovnim pregovorima, ali to nije razlog za njihovo zaustavljanje. Moramo pronaći put kako bismo ponovo počeli mirovne pregovore s Palestinom. Pretpostavljam da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas želi mir. Smatram da se nije promijenio stav dvije države kada su u pitanju nacionalno pomirenje i borba protiv terorizma. On je neko s kim se može pregovarati. Međunarodna zajednica i kvartet za Bliski istok trebaju izvršiti pritisak na Hamas, kako bi ovaj pokret prihvatio osnovne uslove za pomirenje. Vjerujem da svijet ima isto mišljenje o ovom pitanju. Ukoliko žele pomoći, Hamasu ne smiju dati izbora, niko ne smije davati novac za njihove rakete i tunele”, rekao je Peres, prenosi Anadolija.

Američka državna sekretarka čestitala je 66. godišnjicu osnivanja Izraela u svoje ime i u ime američkog predsjednika Baracka Obame te je istakla kako joj je čast što se ponovo nalazi u Izraelu.

Nakon sastanka iza zatvorenih vrata, savjetnici Susan Rice su saopćili kako je istaknuto da put do održivog mira vodi do formiranja palestinske države, kroz garanciju sigurnosti Izraela.

Suspenzija razgovora

Izraelski sigurnosni kabinet suspendirao je krajem aprila mirovne razgovore s Palestincima, kao odgovor na sporazum o nacionalnom ujedinjenju između Palestinske oslobodilačke organizacije i grupe Hamas.

Lokalni mediji prenijeli su da je odluka donesena poslije šestosatnog sastanka, prenijela je Srna.

Prema navodima koje su objavili izraelski mediji, Izrael će, također, nametnuti ekonomske sankcije Palestinskoj upravi, koja ima ograničenu samostalnu vlast na Zapadnoj Obali pod izraelskom kontrolom, dok je Pojas Gaze pod upravom Hamasa.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio kako sporazum o pomirenju dva palestinska pokreta znači da je palestinski predsjednik Abbas izabrao “Hamas, a ne mir”, prenosi AFP, uz podsjećanje da se Hamas, koji vlada Gazom, protivi mirovnim pregovorima s Izraelom.

Na sastanku palestinskih lidera u Gazi u aprilu je donesen ključni dogovor u vezi s pomirenjem, po kojem će suprotstavljene palestinske grupe formirati vladu nacionalnog jedinstva u narednom periodu, nakon sedam godina rada u odvojenim administracijama.

Prema historijskom dogovoru, rivalske grupe Fatah, Hamas i Islamski džihad formirat će zajedničku vladu, pod pokroviteljstvom PLO-a.

Planovi za budućnost

Grupa planira oformiti vladu nacionalnog jedinstva do kraja maja i organizirati izbore za šest mjeseci.

Vođe svih grupa kazali su kako su podjele iz proteklog vremena uzele danak od palestinskog cilja formiranja nezavisne države, s Jerusalemom kao njezinim glavnim gradom.

Palestinske grupe su od 2007. godine, kada je Hamas na demokratski način pobijedio u Gazi, bile u napetim odnosima, pa čak i u međusobnom ratu.

Od tada je Hamas nezavisno vladao oko 40 kilometara dugim Pojasom Gaze, domom blizu dva miliona Palestinaca, dok je palestinski predsjednik Abbas, iz Fataha, vladao područjima Zapadne Obale, gdje, također, živi više od dva miliona Palestinaca.

Ove dvije grupe su potpisale dogovore 2011. i 2012. godine na susretima u Kairu i Dohi, ali nikada nije došlo do željenog rezultata, odnosno jedinstva.

Do dogovora je došlo u ključno vrijeme, kada su pregovori Palestinaca s Izraelom, pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država, došli u zastoj.

Palestinske vlasti su razljućene izraelskim proširenjem naselja na zemlji koju namjeravaju uključiti u svoju buduću državu te njegovom odlukom da odgodi oslobađanje posljednje grupe zatvorenika u izraelskim zatvorima.

Početkom aprila Abbas je potpisao više od deset međunarodnih konvencija, spominjući ljutnju na izraelsko odgađanje oslobađanja zatvorenika, čime je ugrozio američke napore da spase krhke mirovne pregovore.

Izvor: Agencije