Stotine izbjeglica stigle u Minhen

Gotovo 400 izbjeglica stiglo je vozom preko Mađarske i Austrije u Minhen.

U Austriji, u policijskoj akciji pronađeno je 200 izbjeglica i uhapšeno pet osoba osumnjičenih da su krijumčari ljudi.

Ta zemlja je sa Njemačkom, Mađarskom i Slovačkom dogovorila niz sigurnosnih mjera, s ciljem efikasnije borbe protiv trgovine ljudima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova naložilo je da se veća vozila, u kojima se mogu nalaziti izbjeglice, zaustavljaju i kontrolišu.

Zbog tih mjera na mađarskom autoputu prema Austriji formirala se kolona duga 20 kilometara.

“U potrazi smo za krijumčarima ljudi koji su beskrupulozni i sve brutalniji. Protiv toga se moramo boriti oštrijim mjerama. Jučer smo pojačali provjere uz granicu i u pograničnim dijelovima zemlje. To nije kontrola granice,nego mjere intenzivne potrage”, rekla je Johanna Mikl-Leitner, austrijska ministrica unutrašnjih poslova. 

Iz humanitarnih organizacija tvrde da će predviđene izmjene mađarskog zakona o azilu samo pojačati krijumčarenje ljudi.

Vraćanje izbjeglica u Srbiju

Planirano je jačanje sigurnosti granica i vraćanje izbjeglica u Srbiju.

Kritičari tvrde da će te mjere dodatno potkopati proces traženja azila u Mađarskoj i prisiliti očajne izbjeglice, koje nemaju kuda otići, da se prepuste na milost i nemilost krijumčara ljudi.

Izbjeglice su stigle do zida i dalje ne mogu. Mnogi nisu upozoreni da ne kupuju karte za međunarodne željezničke linije. Policija im nije dozvolila da se ukrcaju na vozove.

Jedna žena iz Sirije potrošila je sav novac koji je imala da kupi karte. Novac ne može vratiti, pa sada žali što nije platila krijumčarima ljudi.

“Veoma sam ljuta. Pomogle su nam sve zemlje, osim Mađarske. Makedonija nas je pustila preko granice i da vozom otputujemo u Srbiju. Satima smo pješačili svaki dan da stignemo do granice i noge su mi natekle. Sve vrijeme nosim bebu. Iscrpljena sam”, kaže Sirijka.

Gotovo niko joj ne pomaže. Samo nekoliko volontera daje savjete izbjeglicama.

“Ne možemo samo kriviti krijumčare, jer mi ih potičemo da rade. Mi im pravimo više posla tako što ne dopuštamo izbjeglicama da se ukrcaju na voz”, kaže Annastiina Kallius iz organizacije Migrant solidarity.

“Vlada Mađarske odbacuje kritike u vezi s načinom na koji rješavaju ovu krizu. Optužuju ih da krše prava izbjeglica, a trenutno rade na pripremi novog zakona, koji će omogućiti deportaciju hiljada izbjeglica nazad u Srbiju”, izvještava reporter Al Jazeere, Andrew Simmons.

Gotovo sve izbjeglice su došle preko Srbije. Prema jednoj od izmjena, Mađarska će označiti Srbiju kao sigurnu treću zemlju.

“Sve izbjeglice koje uđu iz Srbije neće moći zatražiti azil u Mađarskoj. Njihov zahtjev će se automatski odbaciti bez razmatranja da li im je potrebna zaštita, odnosno zbog čega su pobjegli od rata u Siriji, Afganistanu ili Iraku”, kaže Gabor Gyulai.

Napore da se pomogne izbjeglicama uglavnom ulažu volonteri.

“Nisam mogla sjediti kući skrštenih ruku i nijemo posmatrati sve ovo. Svi smo ljudi i svi moramo poštovati jedni druge. Izbjeglice moramo tretirati kao ljude, da se ne osjećaju kako ih se tretira poput životinja ili terorista”, kaže Judit Horgas, volonterka organizacije Help Together.

Gladni su zahvalni za pomoć, ali njihova situacija će se pogoršati. Planirano je uklanjanje takozvanih tranzitnih zona, a izbjeglice će se ograditi žicom daleko od očiju javnosti.

Odgovor Fabiusu

”Prošle sedmice čuli smo brojne pozive na jedinstvo među državama Evropske unije. Međutim, ova sedmica počela je daljim podjelama.
Mađarska je krenula u ofanzivu. Opravdava predviđene izmjene Zakona o azilu i nastojanja da vlasti ograniče prelazak izbjeglica preko njenih granica. Mnoge od njih pokušat će vratiti nazad, a za to im je potreban pravni okvir, odnosno ovosedmična odluka parlamenta”, javio je Simmons.

”Također, Vlada se usprotivila izjavi Laurenta Fabiusa, francuskog ministra vanjskih poslova, koji je kritikovao gradnju 175 kilometara duge ograde kojom se nastoji spriječiti ulazak izbjeglica u Mađarsku. Tvrdi se da ovim mjerama ne brane samo Mađarsku, već i Evropsku uniju. S druge strane, stotine izbjeglica blokirane su u Budumpešti, jer im nije dozvoljeno da se ukrcaju na vozove za Austriju i Njemačku.”

Zoltan Kovacs, glasnogovornik Mađarske vlade, kaže da zbog obaveza koje imaju prema šengenskom sporazumu ta zemlja ne može dozvoliti ulazak izbjeglica bez važećih dokumenata i viza. 

”Ovdje nije riječ o Zakonu o azilu, već o rješavanju problema nelegalnog prelaska granice. Potpuno je neprihvatljivo da više od 150.000 ljudi prelazi preko državne granice bez ikakve kontrole i protivzakonito. Ovim pokušavamo uspostaviti zakon i red na granici sa Srbijom, koja je ujedno i šengenska granica, i na određeni način uvesti određenu disciplinu u pogledu ogromnog priliva nelegalnih migranata”, rekao je Kovacs.

Reporterka Al Jazeere Jelena Glušac javila se iz mjesta Roszke, na srpsko-mađarskoj granici.

Svi koji iz Srbije prelaze u Mađarsku prate prugu. Ukoliko policija uoči izbjeglice, smješta ih u prihvatni kamp u mjestu Roszke.

”To nije nešto što većina izbeglica želi. Kada je policija uhvatila grupu izbeglica na pruzi, pokušavali su da se otrgnu policiji.  Ono što se uočava je strah od celog procesa traženja azila, strah da nešto što vam može pomoći u jednoj državi, može odmoći u drugoj”, javlja Glušac.

Izbjeglice strahuju da će biti registrovane u sistemu države poput Mađarske prije odlaska u Njemačku, odakle bi mogle biti vraćene u Mađarsku.

Izvor: Al Jazeera