Stotine djece čeka upis u pretrpane vrtiće

Piše: Ibrahim Sofić

Nekoliko stotina djece koja žive u bosanskohercegovačkom Kantonu Sarajevo, ne mogu biti upisana u predškolske ustanove. Brojna obdaništa su već popunjena iznad maksimuma, a brojna prijeratna nisu obnovljena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Problem za vrtiće kojima upravlja Javna ustanova Djeca Sarajeva, predstavljaju i mala izdvajanja za njihov rad. Tako da su mnoga godinama neobnovljena ili se nalaze u neadekvatnim poslovnim prostorima.

„Budžetska izdvajanja za rekonstrukcije i sanacije objekata kojima JU Djeca Sarajeva raspolaže su minimalna i apsolutno nedovoljna, čak i za tekuće održavanje prilično dotrajalih objekata, dok je sanaciju potpuno devastiranih objekata teško očekivati bez značajne izvanbudžetske podrške“, ističe direktorica ove ustanove, Mirjana Jovanović-Halilović.

Primjer jednog takvog je vrtić Leptirić u centru grada. Nalazi se u jednom poslovnom prostoru u sklopu stambene zgrade.

„Grijanje je dobro, koliko ja znam, jer se griju preko toplana, no slaba je izolacija. Puše kroz stolariju i treba svašta izmijeniti. Trebalo bi promijeniti ulazni portal, kao i ostalu stolariju i dječIja kupatila. Roditelji su platili promjenu ulaznih vrata“, govori Elma Ćosić Tuzlić, čije dijete ide u ovaj vrtić. Ističe kako su učitelji odlični i da puno rade sa djecom.

Susret s ministrom

Ćosić Tuzlić kaže kako je poseban problem vrtića Leptirić pitanje parka koji se nalazi iza vrtića.

„On je devastiran i nije siguran za djecu, nekoliko puta smo našli tamo šprice, igle, smeće… Nas nekoliko roditelja pokušava već devet mjeseci ‘izganjati’ grant preko Općine da se park sredi i ogradi“, istakla je.

Jovanović-Halilović je nedavno, zajedno sa predstavnicima Vijeća roditelja i Sindikata JU Djeca Sarajeva, razgovarala sa kantonalnim ministrom za obrazovanje, nauku i mlade Elvirom Kazazovićem, na kojem su dogovoreni određeni koraci za unapređenje trenutne situacije.

Kazazović za Al Jazeeru kaže kako nedovoljno razvijena mreža predškolskih ustanova na području KS, predstavlja jedan od problema sa kojim se ovo ministarstvo suočava u proteklih nekoliko godina.

„JU Djeca Sarajeva trenutno ima 30 vrtića u funkciji i oko 5.500 djece koja pohađaju cjelodnevni razvojni program, kao i Program za djecu u godini pred polazak u školu. Svjesni smo da se na listi čekanja trenutno nalazi 400 djece, što jasno ukazuje na nedostatak vrtića i potrebu za otvaranjem dodatnog broja vrtića. Najveći nedostatak vrtića je prisutan na području Općine Novi Grad i Novo Sarajevo“, istakao je.

Dodao je kako su tema navedenog sastanka bili aktuelni problemi i moguća rješenja za njihovo prevazilaženje, te da je bilo riječi o eventualnom širenju kapaciteta, ali i neophodnom osiguravanju stručnog kadra koji je potreban za rad.

Širenje kapaciteta

Jovanović-Halilović je rekla: „Novoimenovanom ministru je ovaj problem detaljno prezentiran i razgovaralo se o različitim mogućnostima njegovog  rješenja. Ono što je neupitno je urgentna potreba za iznalaženje najboljeg načina i puta u današnjem stanju i trenutnim okolnostima da od naredne školske godine, proširimo infrastrukturne kapacitete uz obezbjeđivanje neophodnih ljudskih resursa.“

I iz ministarstva i JU Djeca Sarajeva navode kako je problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa „prepreka za iznalaženje neophodnih sredstava za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na sanaciji i adaptaciji objekata koji su prije rata bili u službi ove djelatnosti“.

Navode primjer kako nijedan objekat koji se nalazi na području sarajevske općine Centar nije uknjižen.

„Objekti na području ostalih općina uglavnom uknjiženi, tj. uknjiženo je pravo raspolaganja JU Djeca Sarajeva, uz napomenu da je jedan broj vrtića koji su smješteni u poslovnim prostorima u vlasništvu općina (npr. vrtići Zeko, Srećica, Kadifica – općina Novi Grad), dok jedan broj prijeratnih objekata ima druge vlasnike. Dio vrtića Lužani bi od naredne školske godine trebao biti adaptiran i spreman za prijem djece, dok za druge vrtiće želimo pokrenuti aktivnosti na ubrzanju rješavanja imovinskih odnosa“, istakao je ministar.

Zajednički problemi

Jovanović – Halilović je kazala kako je iznenađena pojedinim navodima o lošem kvalitetu ishrane i eventualnim stavovima nekih roditelja o hrani u vrtićima.

„Iznenađeni smo iznesenim navodima budući da su u protekle tri godine napravljeni značajni pomaci na unapređenju sadržaja jelovnika i pripreme hrane, kao i edukaciji osoblja i roditelja. O tome svjedoči i realizirana Inicijativa pokrenuta od strane Vijeća roditelja, kao i učešće u projektu ‘Zdravo jedi, zdravo rasti’ u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i Zavodom za javno zdravstvo FBIH, gdje je  naša ustanova predstavljena kao primjer dobre prakse“, rekla je.

Predsjednik Vijeća roditelja predškolskog obrazovanja KS Nedim Begunić, kazao je kako su problemi koje ima JU Djeca Sarajeva, također problemi roditelja djece u vrtićima.

„To se najviše odnosi na manjak kapaciteta i ljudskih resursa da bi primili djecu. Što se tiče ishrane i higijene, to je prilično OK, jer se svakodnevno uzimaju brisovi od strane državnih inspekcija i za sada nije zabilježen nijedan negativan slučaj“, kazao je on.

Inicijativa roditelja

Sugovornice Al Jazeere čija djeca idu u sarajevske vrtiće smatraju kako se roditelji trebaju više angažirati kako bi pomogli da uslovi budu bolji.

Emina Sipović navodi primjer vrtića Pčelica, u koje ide njeno dijete. Od završetka rata, vrtić se djelimično „krpio“, popravljao, da bi se 2012. godine, zbog nevremena, obrušilo stablo na njegov krov i djelimično ga oštetilo. Zbog nedostatka sredstava, krov nije saniran kako treba, da bi u maju prošle godine, zbog jakih padavina, djeca morala biti izmještena u drugo obdanište.

„Mi, kao roditelji, nastojali smo da osposobimo makar prvi sprat kako nam djeca ne bi bila ‘izbjeglice’ po drugim vrtićima. Tražili smo donatore, dobre ljude, kojih hvala Bogu još ima, da pomognu da osposobimo vrtić, ne samo za našu djecu već i buduće generacije“, kazala je, te dodala kako ona i mnogi drugi roditelji su išli u iste vrtiće prije 25-30 godina.

„Duše nas bole kada vidimo u kakvom je stanju bio i ostao. Nakon evakuacije, žestokih borbi da se po hitnoj tenderskoj proceduri započne sa obnovom. Imali smo 20.000 KM (10.000 eura) od opštine, a  ostatak od Uprave. Nakon redovne tenderske procedure, sanira se krov i osposobljava se samo prvi sprat, koji je danas jedan od najljepših vrtića.“

Sipović ističe kako je uspostavljeno grijanje, donirani su madraci, itisoni, kuhinja, sve do igračaka i hemije.

„Postigli smo zaista nemoguće u kratkom vremenu i neizmjerno smo sretni zbog toga da su mnogi imali sluha“, kaže ona.  Dodaje kako do donacija i angažmana nadležnih ne bi došlo da roditelji nisu stvarali pritisak da će se nastaviti boriti za svoj vrtić, što poručuje da trebaju i drugi roditelji raditi.

„Žalosno je kada neki očekuju sve i svašta od Uprave, i uslove, i ambijent, i rad, i čistoću, a sami roditelji su pasivni. Mi smo za par mjeseci prikupili preko 10.000 KM, a sada smo u pregovorima da se sanira ostatak zgrade preko ljeta, pa čak i da imamo i video-nadzor.“

Ćosić Tuzlić kaže kako su roditelji tu da pomognu, u skladu sa mogućnostima, ali i da bi se mogli aktivirati i više na druge načine, kroz razne projekte i donacije.

„Kadar koji radi sa djecom je odličan, prehrana također, iako bi trebalo malo više potencirati voće, no za sve ostalo trebaju se roditelji, lokalna zajednica i druge nadležne ustanove više angažirati kako bi našoj djeci, a i onima koji dolaze poslije njih, bilo bolje i sigurnije”, dodala je.

Izvor: Al Jazeera