Stojko Vranković: Hrvatskom savezu nedostaje uspjeh A selekcije

Stojko Vranković tvrdi da mu je prioritet jačanje nacionalnog prvenstva (Arhiva)

Rezultat A selekcije je ogledalo rada svakog saveza i svjesni smo da nam nedostaje njen uspjeh, rekao je predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza Stojko Vranković u intervjuu za Al Jazeeru.

Mada su preostale još dvije kvalifikacione utakmice za Svjetsko prvenstvo 2019. u grupi J, protiv Poljske 22. februara naredne godine na domaćem parketu i sa Mađarskom, 25. februara na gostovanju, Vranković je svjestan da će Hrvatska teško proći na najjaču planetarnu smotru jer je trećeplasiranoj Poljskoj za plasman na SP u Kini dovoljna pobjeda nad otpisanom Holandijom. 

Naš sagovornik imao je briljantnu igračku karijeru i razumljivo je da mu je prije nešto više od dvije godine jednoglasno ukazano povjerenje da kao bivši kapiten Hrvatske i NBA košarkaš bude na čelu HKS-a.

Vranković (54) nastupao je na poziciji centra. Počeo je karijeru u Zadru, s kojim je 1986. godine senzacionalno osvojio naslov prvaka Jugoslavije trijumfom nad tadašnjim evropskim prvakom Cibonom sa 111:110 u antologijskoj majstorici finala nakon dva produžetka u Zagrebu.

Legendarni hrvatski košarkaš osvojio je naslov prvaka i Kup Grčke 1990. sa Arisom. Potom je dvije godine igrao za najtrofejniji NBA klub Boston Celtics. U najjačoj košarkaškoj ligi svijeta nosio je i dres Minnesote Timberwolvesa, te Los Angeles Clippersa.

Među prvim Evropljanima u NBA ligi

• Čega se najradije sjećate za vrijeme igranja u tri NBA ligaša?

– Bio sam među prvim igračima iz Evrope, koji su igrali u NBA ligi. Neprocjenjivo iskustvo je bilo nastupati u Boston Celticsu, klubu sa najviše osvojenih trofeja u NBA ligi, zajedno sa Larryom Birdom, Kevinom McHaleom i Robertom Parishom. U Minnesoti, koja je bila mlada i neiskusna ekipa, suigrači su bili Kevin Garnett, Stephon Marbury i Tom Gugliotta, tri All-Star igrača. To mi je bila velika čast i priznanje, a prošli smo i u play-off.

Vrhunac njegove klupske karijere uslijedio je u Panathinaikosu, koji je postao klupski šampion Evrope 1996. Sa atinskim klubom, za koji kako kaže, i danas navija u Euroligi, bio je takođe dvostruki pobjednik Kupa Grčke. Blistav niz osvojenih trofeja upotpunio je titulom prvaka Italije u dresu Fortituda iz Bologne 2000. Igrajući za selekciju Jugoslavije, Vranković je osvojio zlato na Evropskom prvenstvu 1989. održanom u bivšoj zajedničkoj državi, olimpijsko srebro godinu dana ranije u Seoulu i evropsku bronzu 1987. u Grčkoj.

Sa Hrvatskom je bio olimpijski viceprvak 1992. u Barceloni, te osvajač bronzanih odličja na Svjetskom prvenstvu 1994. u Kanadi i evropskim šampionatima 1993. u Njemačkoj i dvije godine kasnije u Grčkoj.

• Može li se Hrvatska plasirati na Svjetsko prvenstvo u Kini?

– Predstoje nam još dvije utakmice u kojima ne ovismo sami o sebi, nego o rezultatu utakmice Poljska – Nizozemska. Poljska je dobila Nizozemsku sa 105:78 u gostima i teško je vjerovati u iznenađenje, jer igra kod kuće. Zato je veoma teško očekivati u ovakvim okolnostima da se plasiramo na Prvenstvo. 

• Jeste li nezadovoljni jer u posljednja dva kola ne zavisite samo od svojih rezultata u borbi za SP?

– Nezadovoljan sam situacijom oko A selekcije Hrvatske. Realan je problem sa FIBA-om i Euroligom, koji se najviše odražava na takozvane male saveze i reprezentacije, jer one ispaštaju zbog neigranja najboljih košarkaša u kvalifikacijama. Trebamo to prihvatiti kao realnost i ići dalje. Protiv Litve (83:84) u Osijeku i Poljske (74:79) u Gdanjsku u septembru, igrali smo sa najboljim sastavom, mada smo izgubili obje utakmice. Uz poraz od Rumunjske (56:58) u Zadru, to su tri kiksa koja će nas najvjerovatnije koštati neodlaska na Svjetsko prvenstvo. U sportu se uvijek nadaš pobjedi, a momcima koji su igrali u posljednjoj utakmici protiv Litve u Viljnusu, nemam što zamjeriti na pristupu igri, bez obzira na poraz. Realno, teško je očekivati čudo da prođemo dalje.

• Koji su razlozi poraza Hrvatske od Litvanije u prethodnom kvalifikacionom prozoru?

– Nema posebnog razloga. Jednostavno, igrači na parketu nisu bili na potrebnom nivou na ovom gostovanju. Isti slučaj je bio kada smo igrali protiv Litve kod kuće i sa Poljskom u gostima. Protivnici su nas zasluženo dobili. Jasno je da smo mogli puno bolje odigrati.

• Koliko će na rezultate Hrvatske protiv Poljske i sa Mađarskom uticati izostanak NBA i igrača iz Eurolige?

– Izgubili smo od Litve i Poljske igrajući u najjačem sastavu. Teška je situacija u borbi za plasman na Svjetsko prvenstvo, ali dok postoji šansa, ima nade. Ipak u svemu tome moramo biti realni.

Svaka reprezentacija imala je problema tokom kvalifikacija. Msilim da smo se mi i Slovenija, kao aktuelni prvak Evrope, susreli se sa najviše poteškoća. U neka druga vremena titula evropskog prvaka donosila bi plasman na druga velika takmičenja. Odlukom da se Evropsko prvenstvo igra svake četiri, a ne dvije godine kao do sada, ono je podređeno i stavljeno na marginu košarkaških zbivanja. 

• Jeste li razočarani? 

– Razočaran sam s obzirom na imena igrača i kvalitet koji posjedujemo u reprezentaciji. Mada je teško prihvatiti da najvjerovatnije nećemo ići na SP, moramo nastaviti dalje raditi. Koliko treba biti jak i slaviti pobjede, toliko se moraju dostojanstveno prihvatiti porazi.

Teško je brzo popraviti ono što je dugo rađeno krivo

• Brine li Vas što je Hrvatska osvojila posljednju seniorsku medalju na prvenstvu Evrope još 1995. u Atini, kada ste igrali u toj generaciji?

– Sigurno je da me brine, ali to nije nešto što se dogodilo u zadnjih godinu ili dvije, nego traje više od 20 godina. Teško je popraviti za kratko vrijeme nešto što je bilo krivo rađeno dugi period. Moji saradnici i ja imamo volju i želju za radom, ali smo svjesni da je ogledalo Saveza rezultat A selekcije. To je nešto što nam fali i uzeće nam vremena da osvojimo medalju na velikim takmičenjima. Međutim, moramo biti strpljivi i uspjeh će postepeno doći.  

• Kako komentarišete eliminaciju BiH i Slovenije u trci za SP?

– To je ono što sam rekao na početku, da će mali savezi i države platiti cijenu neodlaskom na SP. Traži se plasman na SP, a ne mogu se koristiti najbolji igrači s obzirom na termine i način kako se igraju kvalifikacije.  

• Kako ocjenjujete šanse Srbije i Crne Gore da izbore Mundobasket?

– Srbija i Crna Gora su u boljoj poziciji i vjerovatno će iskoristiti ukazanu šansu da se plasiraju na smotru najboljih selekcija. Velika je stvar izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo.

• Koji su glavni zadaci Hrvatskog košarkaškog saveza u narednom periodu?

– Prioritet je jačanje nacionalnog prvenstva u situaciji kada ćemo teško proći na SP, mada posjedujemo kvalitet igračkog kadra. Nelogično je kada ne možete koristiti najbolje košarkaše u kvalifikacijama i zbog toga je teško raditi u takvim uvjetima. Toga smo svjesni i zato radimo na podizanju kvaliteta lige. 

• Da li ste vjerovali u zlatnu evropsku medalju U16 reprezentacije Hrvatske u Novom Sadu?

– Jesam, jer imamo potencijal i kvalitetne mlade igrače, te jedinstven program kadetske lige koja se u Hrvatskoj počela igrati prije dvije godine. Igranjem u kadetskoj ligi, košarkaši su dobili samopouzdanje i iskustvo koje im je pomoglo na prvenstvu Evrope, gdje su u finalu pobijedili Španiju 71:70. Ovo je dobar projekat Saveza, a kroz godišnji ciklus obavljaju se regionalna okupljanja i pripreme za nastup na međunarodnoj sceni.

Kadetska liga daje uvid selektoru u potencijalne kandidate za reprezentaciju. Završnica prvenstava u kategorijama mlađih kadeta, kadeta i juniora odigrana je u Zagrebu, što je bio festival omladinske košarke. Kadetska liga igra se tokom cijele sezone i prati Hrvatski Telekom Premijer ligu.

• Šta znači srebrna medalja U20 selekcije Hrvatske na EP-u za košarku ove zemlje?

– Uz HT Premijer ligu, osmislili smo Prvu ligu, koja je razvojna i gdje igrači stječu iskustvo. Veliki broj mladih igrača nastupa u njoj. Prva liga je filter za HT Premijer ligu, pošto momci dobijaju šansu i mogu se dokazati. Srebrna medalja na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj još je jedan produkt planskog rada Saveza. Osim Premijer lige, u Prvoj ligi do 21 godine igrali su mladići koji su nastupili na ovom Evropskom prvenstvu. Oni su aktivni igrači tokom godine i igraju interesantno takmičenje.

Najdraža mi je titula sa Zadrom

• Možete li izdvojiti neki osvojeni trofej iz igračke karijere kao najdraži?  

– Svakako da mi je najdraža prva titula prvaka osvojena sa Zadrom 1986. Nezaboravno je bilo finale Olimpijade protiv američkog ‘Dream Teama’ 1992, a sretan sam bio i kada sam postao evropski prvak sa Panathinaikosom. 

• Da li ste bili iznenađeni zlatnom medaljom Slovenije na prošlom Eurobasketu?

– Hrvatska je odigrala jednu od prvih prijateljskih utakmica protiv Slovenije u Opatiji. Ne mogu reći da sam je tada vidio kao prvaka Evrope, ali po onome kako je izgledala na pripremama, predvidio sam da je ekipa za velike domete. Tadašnji selektor Slovenije Igor Kokoškov je dobro posložio tim. Time se ne može potcijeniti vrhunske kvalitete Gorana Dragića i Luke Dončića. Svidjelo mi se kako Slovenija igra i znao sam da će otići daleko na EP-u.

• Koje ekipe su glavni favoriti ove sezone u Euroligi?

– U posljednje vrijeme kandidati za naslov su ekipe Fenerbahcea, CSKA, Barcelone,  Panathinaikosa, Olympiakosa… Većina pomenutih ekipa igra zasad dobro, ali uvijek su moguća iznenađenja u dugom ligaškom takmičenju i kasnije na Final Fouru.

• Da li biste nekoga izdvojili?

– Biću nerealan, više subjektivan jer uvijek navijam za Panathinaikos u Euroligi. Nije to samo zbog toga što sam igrao za ovaj klub. Panathinaikos ima bogatu tradiciju i trofeje, dobro je organizovan klub i ima najbolje navijače u Evropi. Uvijek sam uz njih, bez obzira na to da li igraju u dobroj formi ili ne.    

• Šta mislite o mogućnostima ekipa iz Hrvatske u ABA ligi?

– Imamo tri kluba koja ove sezone igraju regionalno takmičenje. Ako neko može ostvariti uspjeh, to je Cedevita. Za Cibonu ne znam koliko može, dok će se Zadar vjerovatno igrački pojačati. Prerano je još davati prognoze s obzirom na sustav natjecanja i eliminacija. Favoriti su oni koji su igrali završnicu prošle sezone. Koliko para, toliko će biti i muzike, iako novac nije garancija za dobar rezultat.

• Znači li to da su favoriti branilac naslova Budućnost i prošlosezonski finalist Crvena zvezda?

– Ne trebamo zaboraviti niti Cedevitu. Zašto ona ne bi mogla otići do kraja i osvojiti trofej? Cedevita radi dobar posao ove sezone. Njena druga ekipa igra u HT Premijer ligi i mladi igrači dobijaju šansu. Nastupima u njoj, dobiće iskustvo i minutažu, tako da će stručni štab imati uvid na koga može računati naredne godine.

• Hoće li Cedevita nastaviti dominaciju u hrvatskoj košarci?

– Volio bih da se još neki klub ozbiljnije uključi u borbu za titulu. Na taj način bi hrvatska liga bila još interesantnija. Financijski faktor je bitan ne samo u košarci, nego i u drugim sportovima. Rijetki su klubovi koji mogu osigurati potrebna financijska sredstva što je problem našeg sporta. U Evropi je to podignuto na veći nivo, a ja mogu govoriti o Hrvatskoj, jer znam kakve su mogućnosti.

Sustav financiranja sporta je bitna tema, a ovakav ne vodi ničemu i omogućava samo preživljavanje. Teško je očekivati da klubovi koji imaju budžet od milion ili 1,2 miliona eura pariraju vodećim euroligašima čiji je budžet 25 ili 30 miliona eura. Ne znam točne cifre, ali razlike su ogromne, pa ipak klubovi sa manjim prihodima opstaju i bore se sa svim teškoćama. Ipak, to nije dovoljno za važniju ulogu u evropskim takmičenjima.   

• Kako se osjećate kada se prisjetite srebrne medalje Hrvatske na OI 1992. u Barceloni i dobijenog dramatičnog polufinala protiv tadašnjeg ZND-a velikim preokretom u finišu?

– Bilo je to davno i iz sadašnje perspektive lijepe su uspomene na te Olimpijske igre. Utakmica protiv Zajednice nezavisnih država bila je veoma napeta. Mogla je otići i na jednu i na drugu stranu, a odlučio je kao i u dosta mečeva, faktor sportske sreće koji je bio na našoj strani.

Izvor: Al Jazeera