Stogodišnjaci iz Indonezije čekaju u redu za hadž već 40 godina

Abdel Halim Bin Fakhrozi Izražava nadu i optimizam da će naredne godine biti u prilici obaviti hadž (Al Jazeera)

Piše: Suhaib Jassim – Džakarta

Otkazivanje ovogodišnjeg hadža zbog pandemije korona virusa dovelo je do pomjeranja rasporeda na listama s imenima osoba koje bi trebale ići na hadž u narednim godinama, posebno u zemljama iz kojih dolazi najveći broj hodočasnika na svijetu, prije svega iz Indonezije, Indije i Pakistana.

Indonezija i mnoge druge azijske zemlje ranije su donijele odluku da ove godine otkažu svoje učešće na hadžu, uzimajući u obzir zdravstvenu situaciju uzrokovanu pandemijom, poteškoće prilikom putovanja i nemogućnost da se izbjegnu fizički kontakti među 2,5 miliona hodočasnika na svetim mjestima, s obzirom na sve veći broj zaraženih osoba u različitim zemljama.

Indonezija je odlučila odgoditi putovanje osoba koje su trebale ići ove godinu za narednu sezonu, a njihov broj iznosi 221.000 hodočasnika. Od toga je 203.320 osoba uplatilo novac za hadž, što znači da će se raspored hodočasnika za naredna desetljeća promijeniti, a termini za obavljanje hadža odgoditi za cijelu godinu.

Ragistar hadžija

Prema službeno objavljenim podacima, 4.225.698 Indonežana unaprijed su izvršili uplate za hadž i sada čekaju da dođu na red za odlazak u narednim decenijama, među kojima je i 221 hiljada osoba čiji je hadž odgođen ove godine.

Liste s imenima osoba koje žele obaviti hadž i koje su izvršile uplate prave se prema regijama ili pokrajinama, a period čekanja varira od regije do regije. Među pokrajinama u kojima se najmanje čeka odlazak na hadž nalaze se Gorontalo i Sjeverni Sulawesi, gdje vjernici koji su žele obaviti ovaj obred čekaju najviše 13 godina. U nekim pokrajinama je taj period i kraći, poput pokrajina otoka Sula, Boro i Landak, gdje se čeka samo 9 godina.

Odlazak na hadž najduže se čeka u Južnom Kalimantanu, gdje period čekanja može trajati 31 godinu, odnosno do 2051. godine. Potom slijedi Zapadna Nusa Tenggara, gdje se može čekati i 27 godina, a u provincijama raspoređenim među regijama taj period može biti i duži, poput provincije Bantayng u pokrajini Južni Sulawesi gdje čekanje traje i do 41 godinu.

Dakle, osobe koje se žele prijaviti i uplatiti odlazak na hadž ovih dana, na red će doći tek 2061. godine. U 13 provincija rok čekanja traje između 31 i 41 godine zbog velikog broja registriranih hodočasnika, u odnosu na godišnju kvotu hodočasnika iz jedne provincije koja se određuje prema broju stanovnika.

Prioritet imaju starci i bolesnici

Među Indonežanima koji čekaju red za odlazak na hadž nalaze se i osobe starije od jednog stoljeća. Jedan od njih je Mohammad Yusuf, osoba zadužena za pitanje hadža i umre u oblasti Pidie u provinciji Aceh. U razgovoru za Al Jazeeru je rekao da sistem koji je na snazi u Ministarstvu za vjerske poslove zahtijeva da se osobama starosne dobi između 65 i 84 godine daje prioritet u odnosu na ostale, kako ne bi čekali više od deset godina.

Osobe koje imaju 85 do 94 godine neće čekati više od pet godina, a osobe starije od 95 godina mogu čekati najduže tri godine, uzimajući u obzir njihovo zdravstveno stanje. Također, u nekim slučajevima mlađe osobe čije se zdravstveno stanje počelo pogoršavati dobijaju prednost u odnosu na druge prijavljene na listi čekanja u njihovoj provinciji ili regiji.

Tengku Muhammad Husain bin Hashemotac nije mogao otputovati na hadž u proteklim decenijama

Tengku Muhammad Husain bin Hashem, koji ima 107 godina i najstariji je stanovnik u provinciji Aceh, jedan je od onih koji su čekali odlazak na hadž ove godine, prema evidenciji Ministarstva za vjerske poslove. Jedan od njegovih sinova je u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru rekao kako se on “još uvijek nada da će biti među hodočasnicima sljedeće godine”.

Istakao je da zbog ekonomske situacije, a prije toga i napetosti u pokrajini Aceh, njegov otac nije mogao otputovati na hadž u proteklim decenijama.

Tengku Husain bin Hashem je bio imam i hatib koji je putovao zemljom i tumačio referentnu islamsku literaturu odobrenu u vjerskim institutima u Acehu. Njegovi sinovi, a imao ih je osam, od kojih su trojica umrla, i koji su mu podarili 20 unuka, kažu da njihov otac, unatoč svom slabom glasu u posljednje vrijeme, i dalje redovno uči Kur'an i čita knjige islamskog prava i druge komentare svakoga dana.

Molitve za odlazak na hadž

Kažu da je već obavio umru, ali da još uvijek nije došao rad na njega da obavi i hadž, a onda je zavladala pandemija korona virusa koja je odgodila njegov odlazak u zemlju Dva sveta harema.

Među stogodišnjacima je i Teman iz Zapadne Jave, koji ima 101 godinu. Svoj red za hadž čeka od 2013. godine, zajedno sa suprugom Ramom (60). Izrazio je žaljenje što je ove godine otkazan odlazak na hadž, nadajući se da će mu Svemogući Bog dati zdravlja da sljedeće godine obavi hadž i posjeti Časni hram.

Abdel Halim Bin Fakhrozi, koji ima 100 godina i blizu pet mjeseci, jedan je od stanovnika sela Mekarsari u Bandungu. Kad smo ga posjetili, zatekli smo ga kako sporim koracima izlazi iz kuće kako bi posjetio obližnju džamiju. Izražavao je nadu i optimizam da će naredne godine biti u prilici obaviti hadž, upućujući molitve Bogu da mu omogući odlazak na hadž nakon što prođe pandemija korona virusa.  

Kad smo ga pitali kako se osjećao kad je čuo da je zbog pandemije otkazan hadž ove godine, nasmijao se i rekao: “Nema veze… korona je nešto na što ne možemo utjecati. To je Božije određenje. Bog čini ono što hoće i doći će vrijeme kada će se korona okončati, a sigurnost vratiti… Iskreno se nadam da ću imati priliku otići na hadž. To nije san koji sanjam godinu ili dvije, već decenijama”.

Kaže kako su ga organizatori hadža već dva puta izigrali.  

Abdel Halim kaže da je prije mnogo godina već dva puta uplaćivao odlazak, ali da osobe koje su uzele novac od njega nisu dalje pratile proces njegove prijave za hadž. Ovog puta je njegova kćerka, pedagogica u školi u Zapadnoj Javi, pratila prijave za hadž preko Ministarstva za vjerska pitanja i uplatila iznos u cijelosti, a sad čeka da dođe vrijeme da zajedno s ocem otputuje u časnu Meku. Abdel Halim ima šestero djece i 25 unučadi.

Uprkos dubokoj starosti, i dalje se sjeća događaja koji su se desili prije više od 75 godina i detalja svoje borbe na strani indonezijskog otpora protiv holandske okupacije tokom borbe za nezavisnost. Opširno je govorio za Al Jazeeru o imenima planina i visoravnima na kojima su se borili protiv Holanđana, pa čak i o vrstama pušaka koje su koristili.

Gubici za agencije

Ekonomski gledano, agencije koje se bave organizacijom odlazaka na hadž i umru u velikoj mjeri su pogođene pandemijom, jer zarađuju određene iznose od putovanja na hadž dok daleko veću dobit imaju od organiziranja putovanja na umru, za razliku od Ministarstva za vjerske poslove čija je uloga usredotočena na hadž. Početkom marta otkazana su putovanja na umru u zemlji iz koje svake godine više od milion osoba putuje u Saudijsku Arabiju radi obavljanja tog obreda.

Glasnogovornik udruženja putničkih agencija za hadž i umru u Indoneziji Muharram Ahmed rekao je za Al Jazeeru da su od kraja februara zaustavljena putovanja na umru zbog korona virusa, što je bio bolan finansijski udarac za više od 60 posto od ukupno 1.013 kompanija za hadž i umru koje su licencirane za taj posao u Indoneziji.

Istaknuo je kako su mnoge kompanije za umru platile putne i boravišne takse u Meki i Medini avio kompanijama i njihovim partnerima u Saudijskoj Arabiji.

Izvor: Al Jazeera