Stočarstvo u Srbiji na izdisaju

Poljoprivredom u Srbiji uglavnom se bave starci, broj stoke opada, mehanizacija je zastarjela. Stočarstvo u toj zemlji u težoj je situaciji nego ikada ranije. S tim se slažu i stočari i poljoprivredni stručnjaci.

Napornim radom Vasa Džigurski je za deset godina uspio je napraviti modernu farmu sa 270 krava.

Međutim, to, kaže, nije bilo nimalo lako jer Srbija već godinama nema strategiju u stočarstvu.

„Nema planske proizvodnje gde bi ljudi bili sigurni da im se kaže jasno šta treba, koji im kvalitet treba i da će njihov proizvod, ta junad, sigurno biti plasiran. Znači da ta proizvodnja mora da se organizuje i da bude zaštićena na tržištu“, kaže Vasa Džigurski, predsjednik Udruženja stočara.

Gašenje proizvodnje junećeg mesa

Zbog nebrige o stočarskoj proizvodnji, stočni fond Srbije se godišnje smanjuje za tri procenta. Pored nedostatka strategije, na to su utjecala smanjena sredstva u budžetu, neadekvatan sistem subvencioniranja, ali i slaba kupovna moć građana. Proizvodnja junećeg mesa u Srbiji danas je gotovo ugašena, izvijestila je reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Osamdesetih godina Srbija je izvozila blizu 30 hiljada tona mlade junetine, 2006.  izvezla je 2.300, a ove godine oko 500 tona.

Ništa bolje nije ni u ovčarstu.

Danas je u Srbiji tri puta manje ovaca nego prije pedeset godina. Čak i oni koji se odluče za uzgajanje najkvalitetnijih rasa, poput francuske, ne uspijevaju napraviti stabilan posao. Nemaju siguran otkup, a ni podršku države. Zato i u narednu godinu ulaze sa neizvjesnošću.

Prošle zime u toru ovčara Gorana bilo je 50, a sada samo 20 ovaca.

U Srbiji nema klanica za sitniju stoku, ne postoji organiziran plasman robe, a država, kaže Goran, ne pomaže ni pred dobrom izvoznom ponudom. 

„Predsednik udruženja iz Francuske bio je kod nas u gostima, čak je ponudio da oni nama daju ovce, a da mi njima vratimo u jaganjcima, ali da iza nas mora da stoji država. Međutim, mi to nismo mogli da obezbedimo, od uvoza nije bilo ništa, kaže ovčar Goran.

Strah od liberalizacije tržišta

Problem je i to što se stočari ne udružuju, a poljoprivredni stručnjaci ukazuju i na slab genetski potencijal. 

„Jednostavno mora da dođe do udruživanja, to nije nikakva nova filozofija, ali zaista, pogotovo početkom pregovora sa Evropskom unijom. Jedino će tako biti prepoznati naši proizvođači, pojedinačne forme neće biti prepoznate i oni će nestati“, kaže Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.

Ministar poljoprivrede obećava drugačiji odnos države prema stočarima, što podrazumijeva više investicija.

„Mi ćemo zadržati sve mere koje su definisane Zakonom o podsticajima, i po površini i po gazdinstvima, ali ćemo izaći sa konkretnim predlozima početkom naredne godine“, kaže ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

Kakvu šansu propuštaju stočari iz Srbije dovoljno govori podatak da je godišnja kvota za izvoz junetine u zemlje Evropske unije oko 9.000 tona. Od toga Srbija ne uspijeva da iskoristi ni dvadeseti dio.

Zato stočari strahuju pred liberalizacijom domaćeg tržišta kada će se, ako ne bude sistemskog plana, domaći proizvođači suočiti sa novim problemom – jakom konkurencijom iz zemalja Evropske unije.

Izvor: Al Jazeera