Što ste došli kad imate temperaturu?

„Otjeraju vas bez ukazane pomoći, bez savjeta, preporuke, pa čak i ako imate korona virus, uz poruku da će vas neko kontaktirati za testiranje sljedeće sedmice. I eto, već sedmi dan niko nije nazvao niti da pita je li osoba uopšte preživjela vikend.“

Ova žalba, koju je objavila jedna korisnica Facebooka, predstavlja samo mali mozaik ogromne slagalice koja ilustruje deprimirajuće stanje zdravstvenog sistema u Sarajevu, čiji su mnogobrojni nedostaci isplivali u naletu epidemije korona virusa.

I ta žalba nije jedina, jer je u proteklih nekoliko sedmica mnogo korisnika svih društvenih mreža, koje su im, čini se, jedina lakodostupna adresa za ispoljavanje nezadovoljstva uslugom sistema koji plaćaju, objavilo postove u kojima su se žalili da od ljekara porodične medicine nisu dobili pomoć na koju, prema svim kriterijima, od ljudskih, pa do zakonskih, moraju imati pravo.

Supa s ‘pijevcem’ za visok pritisak

Ljekari porodične medicine su, prema mišljenju mnogih, nedostupni otkako su pred Domove zdravlja postavljeni objekti za trijažu, u kojima se vrši selekcija ko može ući ljekaru, a kome treba drugačiji tretman zbog sumnje na zaraženost korona virusom.

Jedan od takvih, onaj pred Domom zdravlja Saraj Polje u sarajevskoj opštini Novi Grad, za koji se vežu mnogobrojne kritike, od nejavljanja na telefone, do odbijanja ulaska pacijenata, bio je poprište događaja iz uvoda teksta, u kojem starijoj osobi nije bio dozvoljen ulaz u objekat, mada je pomoć ljekara tražila zbog visokog krvnog pritiska, te, kako kaže njena kćerka, nije imala niti jedan simptom zaraženosti korona virusom.

„Moja majka danima je imala visok pritisak, s kojim obično nema problema. Povraćala je i mučila je glavobolja. Hitna pomoć uputila nas je na primarnu zdravstvenu zaštitu. Kada smo došli pred Dom zdravlja, uperili su u nas toplomjere s udaljenosti od metra i rekli da imamo temperaturu. Pitali su nas ‘zašto ste došli ako imate temperaturu?’. Naše objašnjenje da je veoma topao dan i da smo došli automobilom u kojem je bilo jako vruće, nije pomoglo, a temperature sigurno nije bilo, u šta smo se uvjerili po povratku kući“, priča nam ova Sarajka, koja je zamolila da joj ne objavljujemo ime.

Iako su tražili ljekara zbog visokog krvnog pritiska, ulaz im nije bio dozvoljen.

Nijemi telefoni u Domu zdravlja

„Ponašali su se kao da smo gubavci koji su došli da ih zaraze. Rekli su nam da ne možemo ući i uzeli broj telefona, uz opasku da će nas neko nazvati sljedeće sedmice za testiranje. Na upit šta da radimo do tada, jer je majka u lošem stanju, odgovorili su da joj damo paracetamol i supu ‘sa pijevcem, znate…, onu’. Valjda, kokošju iz kese, koja je preslana i diže pritisak. A žena ima visok pritisak i povraća, dok nema niti jedan simptom zaraze korona virusom. Telefonskog poziva nije bilo niti u narednih sedam dana, kao niti jedne preporuke i instrukcije šta da se radi s pacijentom. Niti iz Doma zdravlja, niti od epidemiologa“, priča, uz napomenu da je pomoć morala potražiti kod privatnih ljekara, koji su joj dali adekvatnu terapiju i riješili problem. Uz plaćanje, naravno.

Problem za tu gospođu je, time, srećom vjerovatno riješen, no, nije riješen opšti problem koji duboko nagriza zdravstvo Bosne i Hercegovine, pošto su u proteklom periodu brojni sagovornici Al Jazeere izražavali nezadovoljstvo tretmanom, odnosno, njegovim nedostatkom usljed opšte sistemske zdravstvene konfuzije na tlu BiH uzrokovane korona virusom.

U našoj potrazi za razumnim odgovorima, na telefone u Domu zdravlja Saraj Polje nije se javljao niko, što potkrepljuje tvrdnje nezadovoljnih pacijenata, izuzev osobe s informacija koja „ne zna ništa“ i koja nas je uputila na broj telefona ljekara porodične medicine. Tačnije, isti onaj na koji se satima niko nije javlja.

Uputila nas je i na glasnogovornika JU Domovi zdravlja, koji, kako nam je rečeno na datom broju telefona, „danas ne radi“.

Ahmić: Usluga se mora dobiti 

Čini se da nije u svakom domu zdravlja ista situacija. Dok se u Vrazovoj medicinske sestre uredno javljaju na telefone i tvrde da naručivanje kod porodičnog ljekara ide nesmetano, Sarajlija Tahir Hebib, za kojeg se sumnjalo da je zaražen korona virusom, u Domu zdravlja Omer Maslić dobio je tretman, ali i sam priznaje da je „imao sreće“. Valjda, „kako se kome potrefi“.

„Ja sam imao sreću da relativno brzo ustanove šta mi je. Javio sam se sa simptomima koji su ukazivali na sumnju od korona virusa, ali ustanovljeno je da ga nemam, pa su ljekari posumnjali na upalu pluća. No, kompletna procedura bila je prilično spora. Starijim ljudima i hroničnim bolesnicima s temperaturom koju sam ja imao, ne bi bilo nimalo lako prolaziti kroz sve to“, rekao nam je Hebib.

U JU „Domovi zdravlja“ Sarajevo, kažu da nemaju informacije o tome da se pacijantima uskraćuje tretman. Direktora Muhameda Ahmića naša pitanja su ‘zatekla’. On tvrdi da svaki pacijent mora dobiti ljekarsku uslugu, te da ima mogućnost da se žali ukoliko je uskraćen za to.

„Ne znam koliko imamo ambulanti i domova zdravlja i teško je znati šta se sve dešava u svakom od njih. Ne mogu znati svaki slučaj i svaku specifičnost. Ti pacijenti o kojima govorite moraju dobiti ljekarsku uslugu. Ne znam kako se moglo desiti da je ne dobiju“, rekao nam je Ahmić, uz opasku da se svaki korisnik usluge može žaliti na tretman medicinskog osoblja.

Kaže da bi se situacija mogla popraviti otvaranjem dvije COVID-19 ambulante u Sarajevu, čime će se svim pacijentima za koje se ne sumnja da su zaraženi korona virusom, olakšati dolazak kod ljekara porodične medicine.

Nakaš: Neka država plati privatnicima

„Svjestan sam da procedura jeste malo komplikovanija nego u normalnim okolnostima, ali ne shvatam kako se može desiti da ljekar ne primi pacijenta. Ukoliko se to desi, svako ima pravo da prijavi slučaj i žali se, a slučaj može završiti kod Disciplinske komisije ili čak kod Ljekarske komore“, dodao je Ahmić.

Ili, pak, na sudu, jer Krivični zakon Federacije BiH u članu 232, navodi da će se „nepružanje neodgodive medicinske pomoći od strane ljekara ili drugih zdravstvenih djelatnika…, iako svjesni da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt…, kazniti zatvorom u trajanju do tri godine“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Bakir Nakaš, ugledni ljekar i bivši prvi čovjek Opšte bolnice u Sarajevu, mišljenja je da je najveći problem u tome što vrijeme koje je iza nas od početka epidemije nije iskorišteno da se uspostavi kvalitetna selekcija pacijenata, što bi dovelo do njihovog efikasnijeg razdvajanja.  

„Na početku su bile mjere ograničavanja ulaska u domove zdravlja, odnosno, da se odvija pod kanalisanom kontrolom, no, od početka marta je prošlo dosta vremena. Danas više nemamo uvoznih slučajeva zaraze korona virusom koji bi se trebali izdvajati, a u domovima zdravlja su se morali utvrditi određeni putevi do ljekara, kako bi im se pacijanti mogli javljati zbog uobičajenih tegoba, bilo kakve vrste. Imamo dovoljno domova zdravlja i ambulanti porodične medicine da se mogu ustanoviti prioriteti i da se može procijeniti gdje šta treba tretirati“, kaže Nakaš, koji je mišljenja da nije fer da se pacijenti koji plaćaju zdravstveno osiguranje, prisiljavaju na odlaske privatnim ljekarima, jer ne mogu doći do državnog.

„A ako je već tako, domovi zdravlja ne žele primati pacijente, onda neka država omogući privatnim klinikama i ordinacijama da usluge naplaćuju ne od njihovih korisnika, već iz fonda koji bi trebao pokrivati liječenje pacijenata u javnim medicinskim ustanovama“, dodao je Nakaš.

‘Umrijeti kao pas’

Ukoliko se vratimo na slučaj s početka teksta, moramo postaviti pitanje – šta da čovjek radi ako ga zaboli grlo? Ako kašlje, ima temperaturu, upalu pluća ili nečeg drugog? Ako zbog sumnje na korona virus tretman ne može dobiti onaj ko ima visok krvni pritisak, kako će ga očekivati tek neko ko ima slične simptome uzrokovane nekom drugom bolesti ili bilo kakvom upalom koju prati temperatura?

Odgovore na to pitanje ponudili su jedino korisnici društvenih mreža – „možeš umrijeti dok dočekaš ljekara“ i „neće nas ubiti korona virus, već sve ostalo“.

„Kako doktoru? E, pa ne, gospodo moja draga, možete umrijeti kao pas. Kao i svaki put prinuđen si moliti gdje god i koga god znaš da ti pomogne, da preporuči, da pita, da dadne terapiju i spasi život“, konstatacija je naše sagovornice s početka teksta.

Izvor: Agencije