Oglasi

Što je Hrvatskoj turizam, to je za BiH dijaspora

Samo prošle, 2019. godine iz dijaspore je na personalne račune ljudi u BiH uplaćeno 1,5 milijardi eura.
Posljedice nedolaska bh. dijaspore su već tu, a kolike će one biti po bh. ekonomiju znat će se u narednom perioduEPA - Ilustracija

Iz dokumenta „Politika o saradnji sa iseljeništvom“ kojeg je u aprilu 2017. godine izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi se da broj osoba koje žive u inostranstvu, a koje su rođene u BiH bez obzira na njihovo aktuelno državljanstvo iznosi više od 1,6 miliona ljudi.

Najviše ih živi u zemljama Evropske Unije, 57% odnosno nešto manje od milion. Ovim brojem, navode u dokumentu nisu obuhvaćeni potomci rođeni u zemlji prijema, te bi, uključivši i potomke ta brojka bila oko dva miliona.

Iz ovih podataka jasno je kolika je uloga dijaspore za BiH. Godinama Centralna banka BiH (CBBiH) iznosi podatke o novcu koji bh. dijaspora službenim tokovima upumpa u BiH. Radi se o milijardama. Samo prošle, 2019. godine iz dijaspore je na personalne račune uplaćeno 2,95 milijadi KM (1,5 milijardi eura).

Gledajući cifre prethodnih godina vidljivo je da je svake godine dolazilo do povećanja. Iako nema zvaničnih podataka, procjene su da dijaspora u BiH pošalje još toliko „od ruke do ruke“. Dakle, godišnje je to više od pet milijardi KM (2,55 milijardi eura).

Međutim, kako država BiH nije skoro ništa uradila da kapacitet dijaspore umjesto ili pored donacija, pretvori u investicije bilo je pitanje kada će se pojaviti problem koji će sve gore navedeno poremetiti. A problem se pojavio.

Manje doznaka

Svjetska banka predviđa da će, u svijetu zbog korona virusa doznake iz dijaspore u ovoj godini biti manje za čak 142 milijarde dolara.

„Svjetska banka je u svojim redovnim izvještajima upravo kao najveći rizik po bh. ekonomiju zbog Covid-19 navela pad podrške dijaspore. Ono što je za Hrvatsku turizam, to je za BiH dijaspora, posmatrano u okvirima BDP-a. Gotovo 14% i više našeg BDP-a zavisi od dijaspore – dotacija i dolaska. Pored toga, značajan dio podrške nije evidentiran od strane CBBiH odnosno drugih institucija za praćenje. Od posljednje ekonomske krize pa do 2019. godine došlo je do postepenog rasta podrške dijaspore, kroz evidentirane doznake, ali i na druge načine“, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Čavalić ističe da dijaspora ima naglašenu socijalnu, a ne investicijsku ulogu. Shodno tome, za očekivati je da će pad uticaja dijaspore najviše pogoditi marginalizirane grupacije (starije, nezaposlene itd.) odnosno one sa niskim dohotkom. Uslijed globalne recesije, dijaspora će imati vlastite probleme, što znači da će tek nakon 2-3 godine doći do oporavka, barem po pitanju doznaka.

Domaći turizam također zavisi od dijaspore odnosno dolaska iste, što znači dodatni udar na ovaj, ali i čitav uslužni sektor. Bitno je dodati da će vjerovatno značajan dio radne snage u inostranstvu, barem privremeno, doći nazad u BiH zbog kratkoročnih posljedica recesije u zemljama gdje rade.

Pored toga što će u 2020. godini bh. dijaspora smanjiti broj doznaka, zbog straha od zaraze i epidemioloških mjera očekuje se i vidljiv je manji broj dolazaka dijaspore u BiH.

„Nemamo tačne podatke o tome koliko se neformalno, bez sistemske evidencije unese odnosno potroši u državi. Svejedno, riječ je o veoma bitnom finansijskom impulsu našoj ekonomiji, naročito turizmu i ugostiteljstvu. Ljeto tj. tradicionalni period godišnjih odmora je posebno bitan u tom smislu. Mišljenja sam da će to najvećim dijelom utjecati na ekonomski pad u trećem kvartalu (neke preliminarne analize pokazuju da imamo dvocifren pad drugog kvartala u odnosu na prvi). Postojeća kriza se ne može komparirati u odnosu na onu iz 2008/2009. Tada smo imali osiromašenu dijasporu, ali ona je svakako dolazila u BiH. Covid-19 mijenja paradigmu i narušava decenijski oslonac bosanskohercegovačke ekonomije“, upozorava Čavalić.

Nedolazak dijaspore

Iz razgovora sa vlasnicima ugostiteljskih objekata u Kalesiji i Tuzli saznali smo da im je promet manji i do 50% u odnosu na prošlu godinu. Svi oni računaju na dijasporu. Ističu da je vidljivo i na ulicama da bh. dijaspore nema, a i oni koji su došli, iz straha od zaraze rijetko se odlučuju na posjete restoranima i turističkim distinacijama u našoj zemlji.

Senad Džihanović koji živi u Cirihu (Švicarska) ipak je odlučio sa porodicom godišnji odmor provesti u rodnim Živinicama. Odnosno dio odmora, jer, prema odluci švicarskih vlasti svako onaj ko se vrati iz BiH mora u desetodnevnu izolaciju. Iz ovog razloga u BiH su proveli samo devet dana. Ipak, cjelokupna situacija nije dozvoljavala opuštenost.

„Ove godine smo morali da otkažemo naš, šesti po redu familijarni kamp 'Upoznaj BiH'. Vrlo malo smo se kretali i bili smo veoma oprezni. Samo najbliže prijatelje i najužu familiju smo obišli i vidjeli. Naravno, ova situacija zahtijeva oprez i mi smo se trudili da ne ugrozimo nikoga, a isto tako pokušali smo minimizirati opasnost od zaraze po nas. Ipak, odmor u našoj lijepoj domovini je uvijek poseban, pa tako je bilo i ovaj put“, govori Džihanović ističići da, prema njegovim saznanjima najveći dio bh. dijaspore iz Švicarske neće ove godine doći.

Iako su planirali odmor provesti u BiH od te namjere su, zbog korona virusa odustali Mensud Alićušić i Haris Salihodžić.

„U zadnji čas odustali smo od dolaska u BiH, iako već preko dvadeset godina provodimo po mjesec dana u našoj domovini, u našem Mostaru. Još na proljeće smo bili rezervisali avion, ali dva dana prije polaska ukinuti su letovi za Sarajevo. Bili smo odlučni da idemo, bez obzira na epidemiološku situaciju, tako da smo mislili krenuti autom. Međutim, pred sami polazak saznajemo o odluci švicarskih vlasti o obaveznoj samoizolaciji od 10 dana nakon povratka iz BiH. Nakon cjelovečernje diskusije, odlučujemo da ipak ne idemo prema svom zavičaju“, kaže Alićušić naglašavajući da će ipak, ukoliko se situacija popravi doći u BiH.

Kao i Alićušiću i Salihodžiću je teško pao nedolazak u BiH. Ovaj rođeni Bišćanin ističe kako najmanje jednom godišnje boravi u domovini.

„Niko od nas nije u mogućnosti da ostane u desetodnevnom karantinu, jer naši poslodavci to ne toleriraju. Naravno, niko i nije spreman da rizikuje radno mjesto u ovoj teškoj privrednoj situaciji“, govori Salihodžić.

Investicijska uloga

Posljedice nedolaska bh. dijaspore su već tu, a kolike će one biti po bh. ekonomiju znat će se u narednom periodu.

„U ovom trenutku najbolja stvar koju država može uraditi jeste držati granice otvorenim, olakšati dolazak, ali i odlazak, kretanje u smislu adekvatnog i dostupnog testiranja. Ne možemo ovaj problem izolovati od ostatka Covid-19 mjera u kontekstu državne intervencije. Mora se unaprijediti industrijska zaštita, digitalizirati ekonomija i društvo, reformisati zdravstvo i uraditi još par reformi, kako bi se unaprijedilo postojeće stanje, te pripremilo za drugi val. Pogoršanje epidemoloških uvjeta u BiH otežava dolazak dijaspore i toga moramo biti svjesni“, kaže ekonomski analitičar Čavalić.

Potrebno je naglašavati investicijsku ulogu naše dijaspore. Dijaspora se, ističe Čavalić pojavljuje kao konzument domaćih proizvoda vani, poželjan turist ili neko ko jednostavno pomaže bližnjima u BiH. Međutim, najmanje kao investitor, naglašava, i nekoliko je problema koji uvjetuju navedeno – sistemski problemi koji se odnose na nedovoljno razvijeno i rizično poslovno, pravno i političko okruženje, ali također i za dijasporu specifični problemi poput loše umreženosti, neažuriranosti evidencija o dijaspori i slično.

„Moramo razmišljati 'izvan kutije' u vezi uloge dijaspore. Potrebno je formirati posebne kanale/institucije podrške poput 'poslovnih anđela', biznis klubova, kreditnih zadruga, interesnih/lobističkih grupacija, a koje će se temeljiti na kapitalu i prirodnoj zainteresovanosti bh. dijaspore“, ističe na kraju Čavalić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.