Stiglmayer: Skratiti procedure za azil

Njemačka i druge države Evropske unije (EU) trebaju skratiti procedure za primanje tražilaca azila kako bi se riješio problem “lažnih azilanata”, kazala je za Al Jazeeru Alexandra Stiglmayer, analitičarka u Evropskoj inicijativi za stabilnost.

Ministri policija zemalja članica EU-a  u četvrtak su dali podršku što skorijem usvajanju “zaštitne klauzule” koja bi omogućila suspenziju bezviznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.

Da bi zaštitni mehanizam, kojim se na period od šest mjeseci suspendira bezvizni režim za zemlje iz koje dolaze azilanti, stupio na snagu, neophodno je da ga usvoji Evropski parlament.

Stiglmayer je kazala kako misli da će klauzula biti usvojena, ali i dodala kako se nada da nikada neće biti primijenjena na države Balkana.

“To bi bila velika greška. U nekoliko država EU-a postoje dobra primanja za tražioce azila i procedure traju dugo. Njemačka i druge države trebaju skratiti procedure i onda će problem biti riješen”, rekla je ona.

Ministri EU-a  su u četvrtak na zahtjev Njemačke, Francuske, Holandije, Belgije, Luksemburga i Švedske raspravljali o problemu povećanog priliva zahtjeva za azil od strane lica koja dolaze sa Zapadnog Balkana, a pogotovo iz Srbije i Makedonije.

Odgovornost Evropske unije

Stiglmayer je rekla da su zemlje EU-a odgovorne za rješavanje problema.

“Vlade Srbije i Makedonije ne mogu zatvoriti granice za Rome i druge manjine koje su u 90 posto slučajeva ti koji traže azil”.

“Ljudi su siromašni i za pola godine riješe problem. Imaju krov nad glavom, školi, medicinsku skrb … to je razlog zašto dolaze”, pojasnila je Stiglmayer.

Ona je dodala da je, uz smanjivanje broja tražilaca azila, bitno i dugoročno poboljšati situaciju za Rome na Balkanu.

U Srbiji, jedan od načina borbe s problemom “lažnih azilanata” o kojem razmišljaju u nadležnim institucijama je da zatraže od zemalja u kojima je najveći broj zahtjeva za azil, da se uvede sistem odlučivanja u roku od 48 sati, kao što su to već učinile neke zemlje, sa prezumpcijom Srbije kao sigurne zemlje porijekla.

S druge strane, Srbija bi pružila dokaze zbog čega ti ljudi nemaju razloga da traže azil, izvještava reporter Al Jazeere Nebojša Grabež.

Komesarijat za izbjeglice već je ponudio „online” razmjene, navodi Komesar za izbjeglice Vladimir Cucić.

„Znate, Vi dolazite iz Svilajnca i idete recimo u Malmo. Mi smo ponudili kolegama  – istog trena ćemo proveriti – ko je učiteljica, ko je vaspitačica, ko je u Nacionalnoj službi vaspitavanja, da li taj čovek ima kuću, poslaćemno vam slike, itd.  Do sada nije bilo odgovora na tu ponudu. Tako da, jednostavno, lopta nije sa ove strane. Lopta je u rukama prihvatnih agencija zemalja u kojima ti ljudi traže azil”, kaže Cucić.

Prema podacima institucija u Srbiji, broj lažnih azilanata koji dolaze iz te zemlje smanjio se u odnosu na prethodnu godinu sa 17.000 na 12.000, a gotovo 90 procenata – kako se tvrdi – čine Romi i Albanci. 

„Ima i Srba i Roma i Albanaca, i Goranaca i Bošnjaka… koji žive izuzetno teško. Zašto to posmatrate kao fenomen što državljani Republike Srbije imaju srpski pasoš?” pita Milovan Drecun, predsjednik Odbora za Kosovo i Metohiju.

“Da, oni su naši državljani. Mi se nismo odrekli Kosmeta. Nismo se odrekli ni tih državljana. I po Rezoluciji 1244 ne vidim da je to tzv. nezavisna država. Dakle, oni uživaju sva prava koja imaju i ostali državljani Republike Srbije. Sve drugo vodilo bi u proces priznavanja tzv. kosmetske nezavisnosti od strane Beograda.”

‘Damaklov mač’

Za većinu građana Srbije, usvajanje „bijelog Schengena”, odnosno liberalizacija viza, bio je jedan od ključnih trenutaka u odnosima sa Evropskom unijom, bez obzira koliki broj koristi tu mogućnost, izvještava Grabež.

Zbog te činjenice, Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku smatra da je veoma važno da se nađe rješenje aktuelnog problema.

„U ovom trenutku je Srbija zaista na vrhu lestvice po broju lažnih azilanata koji završavaju u zemljama EU. Za EU je to neprihvatljivo i iz ekonomskih razloga. Ono što je evidentno je činjenica da jednom uspostavljen mehanizam lakog skidanja sa ‘belog Schengena’ će omogućiti da se ovakvim uslovom okreću i u tehničkom, ali po potrebi u političkom smislu, i to će biti za Srbiju, a i za ostale zemlje u regionu, jedna vrsta Damaklovog mača u budućnosti”, kaže Joksimović.

I u političkim i u analitičarskim krugovima u Beogradu vjeruju da će se, ipak, pronaći zadovoljavajuće rješenje, kaže Grabež.

Konačnu riječ dat će poslanici Evropskog parlamenta, koji bi trebali odlučiti o eventualnom uvođenju zaštitnog mehanizma.

Izvor: Al Jazeera