Štednja u sjeni lošeg ‘danas’ i neizvjesnog ‘sutra’

U Hrvatskoj je 25 posto populacije siromašno, prema kriterijima svjetskih institucija, znači više od milion ljudi, kaže Jakovčević (Pixsell)

Piše: Ibrahim Sofić

Danas je Svjetski dan štednje, a prema procjenama analitičara i izvještajima pojedinih agencija, u regiji Zapadnog Balkana ljudi se sve više odlučuju da svoj novac povjere bankama. Povećanje štednje nije rezultat porasta prihoda i izlaska iz krize, već straha da će “sutra” biti strašnije nego “danas”.

S ovakvim stavom slaže se i Drago Jakovčević, profesor sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji ističe kako je najava produbljivanja krize ništa drugo nego “odvajanje od usta i stavljanje u banku za crne dane”.

Rekordan iznos depozita u BiH

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini na kraju septembra iznosili su 8,90 milijardi konvertibilnih maraka (4,45 milijardi eura), što je najveći zabilježeni iznos do sada.
Uprkos nepovoljnim ekonomskim uvjetima i udarima na standard stanovništva tokom ove godine, depoziti stanovništva su, u odnosu na kraj septembra prošle godine, porasli za 806 miliona KM (403 miliona eura), ili 10 posto, što predstavlja nastavak kontinuiranog rasta kroz duži period.
“Uz to, treba imati na umu da stanovništvo dio svoje štednje realizira i ulaganjem u vrijednosne papire i polise osiguranja”, navode iz CBBiH.
“Svjetski dan štednje je prilika kada se podsjećamo koliko je važno nastojati da se, u okviru vlastitih mogućnosti, stvara finansijska sigurnost u vidu ušteđevine i kako štednja omogućava da se na pristupačniji način ostvaraju postavljeni ciljevi.”

“To je, inače, svojstveno deflacijskim trendovima kada je novac najvažniji. U deflaciji je novac jedina prava vrijednost, onda ga vi želite sačuvati, umjesto da ga investirate. U inflaciji se ljudi rješavaju novca, kupuju robu, ulažu, investiraju, a u deflaciji je suprotno, svatko želi doći do novca i svi su predužni, jer znaju da, ako se nastavi smanjenje plaća, ako se nastavi smanjenje rasta gospodarske aktivnosti, onda i novca neće biti”, kazao je Jakovčević za Al Jazeeru.

Prema istraživanjima Zagrebačke banke, procijenjena finansijska imovina građana Hrvatske krajem jula iznosila je 330,4 milijarde kuna (nešto više od 42,62 milijarde eura), što je 2,1 posto više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu. Jakovčević takvo kretanje objašnjava tradicionalnim stavom Hrvata.

“Hrvati su uvijek tradicionalno bili orijentirani na štednju u bankama, umjesto da su kupovali druge proizvode. Njihova averzija spram rizika je možda konzervativnija nego kod drugih ljudi. Opečeni su prije pet-šest godina, kad su tržišta posrnula, kad su ljudi izgubili silne novce. To im je još u svijesti”, objašnjava profesor.

Na rubu izdržljivosti

Premda se preporučuje da se sa štednjom počne rano, s prvom plaćom, kako bi starost bila ugodnija, sagovornik Al Jazeere ističe jednu činjenicu koja važi ne samo za Hrvatsku već i za cijelu regiju – mladi ili ne rade ili imaju tako niske plaće da nemaju od čega štedjeti.

“Mladi u Hrvatskoj nemaju od čega štedjeti, Hrvatska je na rubu izdržljivosti. U Hrvatskoj je 25 posto populacije siromašno po kriterijima svjetskih institucija, znači preko milijun ljudi je siromašno. U zadnje vrijeme radim nešto što ne volim – dajem preporuke za posao i čim su preporuke engleskog teksta, znači da se mladi ljudi, kvalificirani, s visokom školskom spremom, odlučuju za odlazak u inozemstvo. Ovdje perspektive nema dok se ne promijeni model.”

Jakovčević ističe kako se s plaćom od 2.400 kuna (309 eura) i s prisutnim cijenama u Hrvatskoj ne može izdržati, a kamoli štedjeti. Također je ponudio jedan primjer kretanja:

“Stručnjak u ministarstvu financija, čovjek sa završenim fakultetom, 1994. godine imao je plaću od 5.200 kuna [670 eura] i danas mu je plaća ista, 20 godina kasnije. U ono vrijeme puna velika košarica prehrambenih artikala je koštala 320 kuna [40 eura], danas je 1.200 kuna [155 eura]. On bi trebao danas imati plaću od 15.000 kuna [1.935 eura], da je hvatao korak sa inflacijom, a nije.”

Porast devizne štednje u Srbiji

Ukupna devizna štednja u bankama u Srbiji krajem septembra je iznosila blizu 8,5 milijardi eura (96 posto učešća u ukupnoj štednji, dok je dinarska štednja iznosila 39,8 milijardi dinara, ili četiri posto), navodi se u saopćenju Narodne banke Srbije.
Pri tome, od početka godine devizna štednja je porasla za blizu 0,8 posto, odnosno za nešto više od 70 miliona eura, dok je rast dinarske štednje iznosio 6,2 milijarde dinara (blizu 600 miliona eura).
“Podaci o rastu dinarske i devizne štednje u protekloj godini ukazuju da građani štednju u bаnkаmа i dalje ocenjuju kаo sigurnu i isplаtivu, kаo i dа je očuvаno poverenje u bаnkаrski sektor, аli i u stаbilnost finаnsijskog sistemа koju NBS nаstoji kontinuirаno dа unаpređuje. Pored toga, činjenica da građani, uprkos dugogodišnjem trajanju ekonomske krize, ne smanjuju svoje štedne uloge, već da ih i dalje postepeno povećavaju, ukazuje da je svest o neophodnosti štednje u poslovnim bankama na visokom nivou i nije poljuljana eventualnim smanjenjem životnog standarda građana”, kažu iz NBS-a.

Dodaje kako je riječ o takozvanom stabilnom propadanju, “što je smrt za bilo koju naciju, osobito za mlade ljude koji idu trbuhom za kruhom”.

“Još malo će proteći vremena, pa ćemo mi ići u Kinu, jer Kinezi imaju 17 dolara dnevno, za 30 dana to je 510 dolara, puta šest, to je 3.000 kuna [blizu 400 eura], toliko naši mladi ljudi nemaju koji rade u proizvodnji.”

Pravila štednje

Prije 90 godina, na današnji dan, uspostavljen je Svjetski dan štednje. Od tada pa do danas isti su savjeti koje eksperti, ali i iskusne štediše, preporučuju onima koji žele krenuti njihovim stopama.

Život je pun nepredvidivosti, a jedini siguran način pripreme da se čovjek sa svim nedaćama može nositi je njegova finansijska stabilnost. Upravo tu na scenu stupa faktor zvani štednja, koji osigurava sadašnjost i pravi dobar oslonac za budućnost.

Bitno pravilo u štednji, bilo to 1924. ili 2014. godine, jest rani start. Mnogim mladim osobama stariji savjetuju da čim prime prvu plaću – dio nje “ostave na stranu”. Ovo je vjerovatno najvažniji finansijski savjet koji može neko dobiti.

S odrastanjem i sakupljanjem godina, moraju se promijeniti i navike sakupljanja novca, jer nije isto štedjeti kada je čovjek sam ili kad ima porodicu. U braku se povećava odgovornost, a s time i troškovi, pa se mora ostavljati novac za obrazovanje djece, kao i za dane u penziji.

Ovako se u nekim drugim sredinama objašnjava proces štednje, no na Balkanu je, prije svega, potrebno osigurati da se može zaraditi dovoljno za život, pa potom i za štednju.

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. godine u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize, koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat, te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj. Ustanovljen je i Svjetski dan štednje, s ciljem popularizacije štednje širom svijeta.

Izvor: Al Jazeera