Oglasi

Start-up: Od ideje do multimilionske kompanije

Start-up firme iz regije teško dolaze do investicija, iako bi njihov razvoj mogao stvoriti poslovnog giganta vrijednog stotine miliona dolara.
Start-upi su poseban oblik poduzetništva, koji se zasniva na tehnologiji i kreiranju vlastitih proizvoda koji su okrenuti ka globalnom tržištuEPA - Ilustracija

Google, Facebook, Apple, eBay, Twitter, Microsoft… kompanije su za koje danas gotovo svako zna i koje se povezuju sa velikim novcem. Nemogućim zvuči da su svi ovi giganti nastali kao ideja nekoliko uglavnom mladih ljudi, u porodičnim garažama, iznajmljenim stanovima, ili jeftinim poslovnim prostorima.

Ono što je zajedničko za njih jeste da su u osnovi one sve bile start-up kompanije, koje danas predstavljaju inspiraciju novim poduzetnicima širom svijeta. A ni u regiji planova za ulaganje u vlastite ideje i pokretanje biznisa ne nedostaje, iako im vlasti ne pomažu u tome.

Marin Erceg, direktor i osnivač start-upa Aspida iz Hrvatske, navodi da je u njegovoj zemlji firmu lako otvoriti, no teško je pronaći novac i teško je stalno biti pod pritiskom, "važno je biti hrabar i preuzeti odgovornost da se novac osigura i pronađe kako bi namirio sve svoje obaveze prema radnicima i državi."

Na Ercegovom projektu radi 16 ljudi i imaju sjedište u Zagrebu i podružnice u Skoplju i Londonu. Iako se često kaže da su start-up kompanije za mlade, on dokazuje da takvi poduhvati nisu samo za klince, jer je s 49 godina ostavio direktorsku poziciju u jednoj kompaniji i "bacio se na glavu" pokrenuvši start-up čiji je glavni i najpopularniji proizvod Izzy tipkovnica.

Izzy je dodatna tipkovnica za mobilne uređaje sa iOS i Android operativnim sistemima, koja se instalira uz postojeće na pametni telefon, a koja, uz uobičajen način unošenja simbola, omogućuje i njihovo unošenje putem geste, odnosno potezom prsta, čime se pojednostavljuje unos određenih simbola, poput emotikona.

Dobre ideje

Erceg kaže da za uspjeh puno toga ovisi i o entuzijazmu tima i vjeri u dobar proizvod i budućnost – "ali od toga nitko ne plaća režije, novaca je malo u Hrvatskoj i svijest o načinu funkcioniranju i potencijalu start-upa se tek sada postupno razvija."

Posebno poduzetništvo

Start-upi su poseban oblik poduzetništva, koji se zasniva na tehnologiji i kreiranju vlastitih proizvoda koji su okrenuti ka globalnom tržištu, pojašnjava Zoja Kukić.

"Kada kreirate svoj softver, vaš trošak se ne razlikuje mnogo ako njega koristi 1000, 100.000 ili milion ljudi, što znači da se profit značajno povećava sa svakim novim korisnikom. Pored toga, ovo je značajno za ekonomiju i zato što uglavnom novac dolazi iz drugih zemalja", dodala je ona.

To znači da velik broj potencijalnih investitora još nije spreman za takav iskorak u svom poslovanju, pojašnjava, jer bi start-upa bi onda bilo i više, "jer dobrih ideja i ljudi ne manjka."

Dženan Kulović, predavač na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor Centra za razvoj karijera i kompetencija, pojašnjava da je start-up termin koji se najčešće koristi da označi novostvorene firme koje su početnom stadiju poslovanja.

Često se značenje ovog termina odnosi na visokorizične poslovne modele koji imaju malu mogućnost da prežive na tržištu, a prema statistikama u prve dvije godine poslovanja samo 20 posto start-up firmi preživi, dodao je on.

Za uspjeh, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

"Start-up firme zahtijevaju veliku infrastrukturnu podršku u vidu poslovnih inkubatora koji trebaju predstavljati svakovrsnu podršku poslovanju i rezultatima ovih firmi. Također, lica koja pokreću vlastite start-up firme trebaju imati razvijene preduzetničke vještine potrebne za osnivanje, vođenje i upravljanje novoosnovanom firmom", rekao je Kulović.

Buđenje tržišta

Dodaje da start-up kompanije ne mogu riješiti problem hronične nezaposlenosti u regiji, ali mogu probuditi uspavana tržišta nudeći one proizvode ili usluge koji nisu bili dostupni na domaćem tržištu.

Iako ovaj vid kompanija može donijeti dosta toga zemljama regije, vlasti i nisu previše spremne pomoći, navode sagovornici Al Jazeere.

Zoja Kukić, suosnivačica Startita, organizacije koja u Srbiji okuplja tehnološke poduzetnike i stručnjake, navodi da nigdje nije lako pokrenuti i razvijati start-up, pa tako ni u njenoj zemlji – "svako preduzetništvo je izazovno."

Prema njenim riječima, situacija u Srbiji u nekim elementima je bolja, a u nekim lošija u odnosu na zemlje u regiji.

"S jedne strane, imamo sve više fondova, organizacija i pojedinaca koji podržavaju domaće start-upe, a sa druge državna administracija još uvek kaska za potrebama tehnoloških kompanija i digitalne ekonomije, pa su online naplata, izvoz, carine i porezi česte stavke na koje se domaći start-upi žale. Međutim, postoje i prednosti pokretanja biznisa odavde, pre svega u vidu kvalitetnih ljudi koje možete zaposliti za dosta skromne sume, kao i veliku uvezanost domaće tehnološke zajednice", kaže Zoja Kukić.

Dodaje da je država nekoliko puta najavljivala različite programe za podršku start-upa, koji se kasnije nisu dešavali, te ni sada nema ništa značajno u čemu podržava ovu zajednicu, "ali je možda važnije to da nema mehanizme kojim ih ugrožava i otežava im delovanje."

Države regije bez strategije

U Hrvatskoj, članici Evropske unije, situacija nije mnogo bolja, ocjenjuje Erceg.

"Vlasti niti pomažu niti odmažu… oni su paralelni sustav koji deklarativno uvijek stoji uz start-upe koji su nešto napravili, ali na kraju ostaje sve na inicijativi pojedinaca, a posebno u ranoj fazi razvoja. Ono što bi trebalo napraviti jeste aktivno promicanje inkubatora i akceleratora koji bi omogućili da ljudi koji imaju nekakve potencijalne ideje imaju i veću šansu za uspjeh i mogu ih realizirati."

Recept za uspjeh

Za uspjeh start-up kompanija najosnovnija stvar je to da osnivač(i) zaista žele da rade to što rade i da su spremni da daju 110 posto sebe da bi uspjeli, kaže Kukić.

"Dosta pomažu i poslovna i životna zrelost, prikupljena znanja i veštine iz svih relevantnih oblasti, od tehnologije preko dizajna do marketinga i menadžmenta. Veoma je korisna i razgranata mreža relevantnih kontakata, što je nešto sa čime mi dosta pomažemo startapima iz naših programa", rekla je suosnivačica Startita.

Direktor Aspide ističe da su fantastičan primjer neke druge zemlje gdje država dodatno subvencionira u značajnim iznosima one start-upe koji su prikupili neku investiciju, kao i države koje investitorima valoriziraju rizik koji su prihvatili, na način da im ili osiguravaju dio uloženih sredstava ili im daju porezne olakšice.

"Mnoge države imaju strategije koje se bave start-upima, no ovdje toga nažalost još nema. Bitno je promicanje svijesti da će primjerice od 1.000 start-upa, jedan isplivati kao kompanija vrijedna stotine milijune dolara. I ako se to dogodi - i država ima vrlo velike koristi. To treba shvatiti", poručio je Marin Erceg.

Start-upima iz Hrvatske je članstvo te zemlje u Evropskoj uniji mač sa dvije oštrice, dodao je ovaj stručnjak.

"Treba uzeti u obzir da članstvo u EU olakšava funkcioniranje zbog zajednički usvojene regulative koja se tiče start-upa, ali ujedno predstavlja i otežavajuću okolnost obzirom da za vrhunske programere nije potrebna radna dozvola za zemlje EU, te da ih je samim time ostalo vrlo malo u Hrvatskoj. Upravo smo iz tog razloga i osnovali tvrtku u Makedoniji gdje nam je smješten razvoj i gdje za nas rade vrhunski programeri", kaže Erceg.

Privlačenje investitora

Iako je cijeli svijet uvezan, kompanije iz regije teže dolaze do investicija u odnosu na one iz većih, bogatijih zemalja.

"Upravo zbog otežanog pristupa kapitalu smo osnovali tvrtku u Londonu koja je naš front office i olakšava nam kontakte s potencijalnim investitorima na Zapadu", kaže Erceg.

Kukić dodaje da što se stranih investicija tiče, prednost ide onima koji su registrirani u zemlji svog investitora, "a to je mahom SAD."

"Investitori traže da kompanije u koje ulože posluju prema pravu koje poznaju i može se reći da je postao standard da to bude SAD ili Velika Britanija. Prednost za zemlje EU-a mogu biti posebni fondovi koji se daju iz Evropske unije, ali čak i oni često uključuju i zemlje članice", dodaje Kukić.

S druge strane, ta mobilnost koja je omogućena članicama EU-a je svakako prednost, jer mogu lakše veći dio svog vremena provesti u nekim zemljama sa razvijenijim start-up ekosistemom, gdje ima više prilika za pronalaženje finansija, poznanstava i slično, ocijenila je suosnivačica Startita.

Erceg upozorava mlade koji se odlučuju graditi svoju sreću da ono što se javlja kao otežavajuća okolnost je što mnogi domaći investitori nemaju svijest kako start-upi funkcioniraju i dodao da "poslovni plan start-upa nije i ne može biti detaljno razvijena excel tablica, već to mora biti pitch kojim start-up investitora ili zapali ili ne."

U marketinškom rječniku "pitch" podrazumijeva kratku promotivnu prezentaciju kompanije, osobe ili projekta, za šta se nerijetko ima manje od dva-tri minuta da se potencijalnom investitoru izloži ideja koja kojom će se osigurati finansiranje. 

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.