Šta uraditi sa posrnulim bankama
Nakon što je parlamentarna komisija Velike Britanije objavila izvještaj u čijem zaključku stoji da bi bankari trebali krivično da odgovaraju za svoje greške, stižu reakcije iz Evropske unije.
Ministri finansija raspravljaju o pravilima na osnovu kojih će odlučivati da li će ubuduće banke sa finansijskim problemima biti zatvarane ili spašavane.
Svi ministri su na okupu u Luksemburgu, u pokušaju rješavanja jednog od najtežih pitanja koje je proizašlo iz evropske bankarske krize – šta uraditi sa posrnulim bankama kako se ne bi stvarala panika i opterećavali poreski obveznici.
Blizu dogovora
“Blizu smo dogovora, znamo parametre, definisali smo probleme u debati. Mislim da se svi problemi odnose na fleksibilnost zemalja članica. Ne vidim ništa što se ne može riješiti. Postoji volja za rješenjem i nema veće opozicije”, govori Pierre Moscovici, francuski ministar finansija.
Količina fleksibilnosti će, prema mišljenju irskog ministra, biti glavna tema današnjeg sastanka.
“Mislim da je pitanje fleksibilnosti to da jedne zemlje žele više državne fleksibilnosti, dok se druge zalažu za centralizirani sistem za cijelu Uniju. To će danas biti glava tačka neslaganja”, kaže Michael Noonan.
Za isto se zalaže i Švedska, čiji ministar tvrdi da su identična pravila za sve zemlje “opasna” stvar.
“Smatram da je veoma bitno da imamo rješenje koje odgovara cijeloj Evropi, ali zemlje članice eurozone pokušavaju progurati rješenje koje je opasno za nas ostale. Mislim da je to nezadovoljavajuće”, govori Anders Borg.
Osim fleksibilnosti, danska ministrica finansija naglašava bitnost transparentnosti, naročito u pravilima kojim se štediše banke i njeni dioničari primoravaju da trpe gubitke banke, što je poznatije kao “bail in” procedura.
“Naravno da je fleksibilnost neophodna, ali u isto vrijeme, veoma je bitna i transparentnost kako bi se tačno znalo šta će se dogoditi u slučaju da neka banka upadne u probleme. Naš stav je da bi “bail in” procedure trebalo svesti na minimum, inače će dioničari i štediše nestati za nekoliko godina”, smatra Margrethe Vestager.
Iako ministri nemaju rok za postizanje dogovora, njegovo nepostizanje bi ugrozilo povjerenje da evropski političari mogu riješiti finansijske probleme.
Poštena prilika
Također, to bi obeshrabrilo banke da povećaju kreditiranje, što bi povećalo ekonomsku stagnaciju.
Olli Rehn, evropski komesar za monetarna pitanja, kaže: “Imamo poštenu priliku da završimo posao i bilo bi veoma bitno održati elan u vezi sa bankarskom unijom. Danas je ljetni solisticij, tako da imamo dosta vremena da postignemo dogovor do večeras.”
Nacrt novog zakona predlaže da u slučaju propadanja banke, dioničari budu ti koji će banku spašavati, zatim vlasnici obveznica, a nakon njih štediše sa depozitima većim od 100 hiljada eura.
Sličan metod koji je primijenjen u slučaju nedavne kiparske krize. Ovo pravilo moglo bi biti dodatno pooštreno za banke u eurozoni, koje su do sada pomoć dobivale iz fondova za spas poput ESM-a ili EFSF-a.
Izvor: Al Jazeera