Šta trebate znati kada se testirate na korona virus

Bris nosa najčešće je korištena tehnika da se prikupe uzorci za testiranje na korona virus (Reuters)

“Imamo jednostavnu poruku za sve države – testirajte, testirajte, testirajte”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca u Ženevi o mjerama borbe protiv pandemije novog korona virusa.

Zdravstveni stručnjaci iz cijelog svijeta podržali su generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rekavši kako je najbolji način borbe protiv pandemije da se “ispravi krivulja prenosa” kako bi se spriječio oštar skok u broju slučajeva kao u Italiji i Španiji.

Ghebreyesus i drugi stručnjaci slažu se da bi masovno testiranje na COVID-19, bolest koju uzrokuje korona virus, omogućilo da se izoliraju pozitivni slučajevi i pomoglo da se identificiraju oni koji su dolazili u kontakt s njima, što bi pomoglo da se smanji daljnje prenošenje.

No, kako se radi testiranje i kako to pomaže?

Trenutno dostupni testovi na korona virus

Evo šta trebate znati o testiranju na korona virus:

NAAT testovi

Najčešće korišteni testovi na korona virus jesu testovi na bazi amplifikacije nukleinske kiseline (NAAT), koje preporučuje WHO i koji otkrivaju virus SARS-CoV-2, odgovoran za bolest COVID-19.

Uzorak se obično uzima iz gornjeg respiratornog trakta, koristeći nazofaringalnu tehniku uzimanja brisa – u kojoj se uzorak uzima iz grla i nosa i koji sadrži mješavinu sluznice i pljuvačke.

Uzorci se donose u specijaliziranu laboratoriju i testiraju na SARS-CoV-2, koristeći se obrnutom transkripcijom polimerazne lančane reakcije (rRT-PCR) u realnom vremenu – metoda korištena da se otkrije prisustvo “specifičnog genskog materijala patogena”.

“Iz uglednih laboratorija, oni [NAAT testovi] veoma su pouzdani”, kazala je za Al Jazeeru Anna Wald, šefica Odjela za alergijske i zarazne bolesti na Univerzitetu u Washingtonu.

Rekla je da je, iako je ta tehnika dobra i ne garantira nikakva poboljšanja, naprosto “nema dovoljno”.

Proces testiranja može trajati tri-četiri sata, a rezultati su dostupni pacijentima za nekoliko dana u većini država.

Serološki testovi

Serološki test koristi se da se otkriju antitijela prisutna u krvnom serumu.

Antitijela su proteini koje proizvode bijela krvna zrnca da se bore protiv stranih tijela, kao što su antigeni.

Prema navodima Univerziteta “Johns Hopkins”, “serum uključuje antitijela specifičnih komponenata patogena, koji se zovu antigeni, koje imunološki sistem prepoznaje kao strane i koje napada imunološki odgovor”.

Prema mišljenju autora nedavne studije, koja još nije ocijenjena od kolega, serološki testovi mogu pomoći da se otkrije stopa zaraženosti u zajednici i tako odredi stopa smrtnosti od te bolesti.

Ta studija, također, tvrdi da taj test može pomoći da se identificiraju pojedinci koji su razvili antitijela na virus SARS-CoV-2, omogućivši im da služe kao donatori onima koji su trenutno zaraženi bolešću COVID-19.

Naučnik Linqi Zhang u svom laboratoriju gdje istražuje antitijela na COVID-19 za moguću upotrebu u lijeku u Istraživačkom centru za javno zdravstvo u Pekingu pri Univerzitetu Tsinghua

Neki smatraju da je još prerano reći koliko će tačno efikasni biti serološki testovi u borbi protiv bolesti COVID-19.

“Nije još jasno hoće li oni biti revolucionarni u ovom trenutku”, rekao je za Al Jazeeru Waleed Javaid, direktor Odjela za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti u bolnici Mount Sinai (New York).

“Serološki testovi govore vam o mogućoj zarazi ili izloženosti u prošlosti, ali ne i jeste li trenutno zaraženi”, kazao je on.

Trenutno su serološki testovi u razvojnoj fazi i za komercijalnu i za nekomercijalnu upotrebu i samo ih “šačica” država, kao što su Kina i Singapur, koristi za testiranje na korona virus.

Jesu li mogući rezultati za 15 minuta?

Drugog aprila američka Administracija za hranu i lijekove odobrila je prvi serološki test koji je razvila biotehnološka kompanija Cellex i koji testira na antitijela na korona virus iz krvi iz prsta.

Iz te kompanije tvrde da njihov test može otkriti ima li osoba COVID-19 za približno 15 minuta.

U većem dijelu svijeta na korona virus testiraju se stariji od 65 godina i teško bolesni pacijenti.

Mnogi ljudi koji imaju blaže simptome vjerovatno neće biti testirani u državama kao što je SAD, često zbog manjka setova za testiranje.

WHO je preporučio da je, ako osoba bude pozitivna, važno identificirati one koji su “bili u bliskom kontaktu do dva dana prije razvijanja simptoma i testirati i te ljude”, ali samo one koji pokazuju simptome.

U većini država testiranje na korona virus obavlja se u specijaliziranim laboratorijama i medicinskim ustanovama, kao što su bolnice i klinike.

Međutim, tokom proteklih sedmica neke države, kao što su Njemačka, Kanada, Ujedinjeni Arapski Emirati i Južna Koreja, otvorile su centre za testiranje izvan tradicionalnih bolničkih ustanova.

U Južnoj Koreji mnogi gradovi počeli su odobravati testove koji se obavljaju pored puta i hvale ih da su “srezali” vrijeme testiranja za otprilike trećinu, dok su istovremeno smanjili rizik od zaraze tim virusom, s obzirom na to da je osoba koja se testira u svom vozilu.

U Bangladešu test košta tri dolara

Cijeli proces traje desetak minuta.

“Takozvani drive-through način testiranja (osobi koja je u automobilu uzima se uzorak) razvijen je da se prevaziđe gužva u uzimanju uzoraka”, kazao je za Al Jazeeru Lee Hyuk-min s Medicinskog fakulteta Univerziteta Yonsei u Seulu.

“To je dobro rješenje za brzo uzimanje uzoraka. U Južnoj Koreji uzimanje uzoraka oduzima previše vremena zbog biosigurnosnih pitanja da se zaštiti zdravstveno osoblje. Dakle, ne možemo napraviti dovoljan broj testova čak i s ranim proširenjem laboratorijskog kapaciteta”, dodao je Hyuk-min.

Nekoliko kompanija u SAD-u tvrdi da je kreiralo setove za testiranje na korona virus kod kuće.

Međutim, američka Administracija za hranu i lijekove ističe da nije “odobrila nikakav test koji je dostupan da se kupi za testiranje na COVID-19 kod kuće”.

Istraživači u Bangladešu proizveli su set za testiranje za koji kažu da može otkriti antitijela na SaRs-CoV-2 za 15 minuta.

Ti testovi, koje je Vlada Bangladeša odobrila za proizvodnju, koštaju samo tri dolara po komadu.

Kućni testovi ‘manje senzitivni’

Istraživači u Senegalu krajem marta najavili su novi kućni test na korona virus, koji košta približno dolar i može otkriti aktivnu zarazu pomoću brisa pljuvačke, ili ranije neotkriven slučaj pomoću testa krvi iz prsta, koji identificira antitijela na virus.

Stručnjak za zarazne bolesti na Univerzitetskoj zdravstvenoj mreži u Torontu Abdu Sharkawy vjeruje da bi kućni testovi omogućili znatno širenje testiranja.

No, dodao je, kućni testovi vjerovatno će biti “manje senzitivni od laboratorijskih”.

Njemačka i Južna Koreja hvaljene su zbog svojih nastojanja da agresivno i masovno testiraju populaciju na korona virus, a Njemačka tvrdi da ima kapacitet da testira 500.000 ljudi sedmično.

Međutim, za mnoge države, posebno one sa srednjim ili malim primanjima, masovno testiranje nije moguće.

“Mislim da su jedinstveni izazovi u državama sa srednjim ili niskim primanjima, od kojih su mnoge prepoznate kao one koje imaju teško breme [drugih] bolesti, povezani s nepostojanjem finansijske sigurnosne mreže”, rekla je za Al Jazeeru Maia Lesosky s Univerziteta u Cape Townu.

Dalje pojašnjavajući, rekla je da bi izbor da se provede masovno testiranje na novu bolest mogao odnijeti “kapacitet da se dijagnosticiraju ili liječe postojeće bolesti”.

‘Sve je moguće kad ima testova’

U kontekstu njene države, Južnoafričke Republike, jedne od najteže pogođenih u Africi, rekla je da je to velika država i da nisu svi predjeli lako dostupni, što se “direktno prevodi u logističke izazove u dosezanju udaljenih zajednica da se osigura testiranje”.

“Sve je moguće s dovoljnom količinom sredstava”, kazala je, međutim, u nedostatku sredstava “koristi od masovnog testiranja treba pažljivo odvagati u odnosu na potencijalne negativne efekte”.

Štaviše, naglasila je: “Masovno testiranje može biti korisno samo ako je blisko povezano s programima javnog zdravstva da se ograniči daljnje širenje”, kao što su odvojene ustanove za testiranje i liječenje i restrikcija javnog okupljanja.

“Ovo može biti veći izazov tamo gdje su zdravstveni sistemi manje otporni”, dodala je.

Izvor: Al Jazeera