Šta stoji iza ruskih poteza u Siriji?

Piše: Iman Muhazab

‘Iznenadno’ povlačenje ruskih snaga iz Sirije otvara novu stranicu u daljem toku sirijske krize, ali otvara i prostor za pitanja – šta se krije iza ovog koraka i koji je njegov cilj, s tim da su još na snazi krhko primirje i pregovori u cilju postizanja politčkog rješenja za okončanje sukoba. 

Odluka, koja je objavljena u ponedjeljak navečer, nakon telefonskog razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog sirijskog kolege Bashara al-Assada, pozdravljena je sa više strana, međutim pretpostavke i interpretacije u vezi s njom ne doimaju se kao usaglašene.

U svom tumačenju ovakvog koraka, Putin je naglasio da ova odluka dolazi u kontekstu jačanja ruske uloge u političkom procesu za okončanje sukoba u Siriji. 

Sa svoje strane, Damask smatra da je do odluke došlo u skladu sa „prekidom borbenih aktivnosti, što odgovara i trenutnom stanju na terenu“, uz potvrdu da je ruska intervencija pomogla snagama sirijskog režima da ostvari napredak.

Usaglašenost i pozdravi

Reakcije međunarodne zajednice bile su usaglašene po pitanju ruske odluke o napuštanju Sirije. Tako je Bijela kuća saopćila da je američki predsjednik Barack Obama, u telefonskom razgovoru sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, pozdravio rusku odluku i smanjivanje nasilja otkako je počela provedba sporazuma o prekidu vatre u Siriji.

Telefonski razgovor nije se ograničio samo na tome, nego su oba predsjednika naglasila svoju podršku aktiviranju procesa političkog rješavanja sirijske krize.

Slične reakcije su stigle i od iranskog ministra vanjskih poslova Javada Zarifija koji je naglasio da bi povlačenje Rusije trebao biti pozitivan znak, te da „činjenica da je Rusija najavila kako povlači dio svojih snaga pokazuje kako ne vide potrebu za pribjegavanje sili u cilju održavanja aktuelnog primirja“.

Glasnogovornik Visoke pregovaračke komisije Salem al-Mosalet tražio je od ruskog predsjednika da poduzme još jedan pozitivan korak i stane na stranu sirijskog naroda, a ne na stranu sirijskog diktatora, prema njegovim riječima.

Pretpostavke i razlozi

Oko odluke Moskve, koja se poklapa sa petom godišnjicom sirijske revolucije, javlja se i nekoliko pretpostavki u vezi sa motivima koji su nagnali Rusiju na „brzo“ povlačenje nakon što je ostavila otvoren vremenski okvir za svoju vojnu intervenciju, koji bi se kretao između 12 i 18 mjeseci. 

Jedna od pretpostavki koja je po mišljenju stručnjaka i osoba koje prate trenutna dešavanja nagnala Rusiju na ovakav korak je ekonomsko stanje. Direktor ureda Al Jazeere u Moskvi Zawar Shawaj daje prednost ovom mišljenju, te ističe da se Putin možda želio izvući iz intervencije sa minimalnim gubicima. 

Drugi, pak, polaze od pretpostavke da postoji dogovor između američke i ruske strane, što je i mišljenje pisca i političkog istraživača Mohammeda Zahida Gula, koji smatra da postoji velika vjerovatnoća da će ovakav ruski potez također doprinijeti stvaranju novog balansa u regiji, što bi moglo voditi u pravcu političkog rješenja za sirijsku krizu.  

Jedna od pretpostavki je i ta da Rusija nastoji izvršiti pritisak na Assada kako bi učinio ustupke za pregovaračkim stolom.

To je stav i Andrewa Tablera, eksperta za sirijska pitanja na Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, koji je u svojim izjavama za američki magazin Foreign Policy kazao: „Izgleda da je Rusija povukla podršku Assadu s ciljem da izvrši pritisak na njega kako bi pristao na činjenje ustupaka za pregovaračkim stolom.“

Američki list The Wall Street Journal smatra da se Rusije povukla nakon što je uspjela stabilizirati Assada i ojačati njegov položaj čime ga stavlja u bolju poziciju u pregovorima koji se odvijaju uz posredstvo Amerike i Rusije. 

Utjecaj i ishodi

Bez obzira o kojoj pretpostavci se radilo, povlačenje Rusije iz Sirije ostavit će veliki utjecaj kako na dalji tok dešavanja na terenu tako i na političkoj sceni.  

Prema ruskoj štampi, ovo je „politička pobjeda Moskve“ jer se želi dati prioritet političkom rješenju umjesto utapanja u sukobu.

Većinu printanih medija preplavila je priča o političkom rješenju sirijske krize i daljnjem napretku u mirovnom procesu uz učešće u ostvarivanju njegovog uspjeha, što za mnoge znači uvod u odustajanje od predsjednika Assada. Ovakvo tumačenje podržava i ekspert za međunarodne odnose Joshua Walker koji je naglasio da Rusija razumije da je sa Assadom gotovo. To je potvrdio i magazin Foreign Policy koji smatra da povlačenje može značiti kraj ruske bezuvjetne podrške Assadu što otvara prostor optimizmu u rješavanje krize diplomatskim putem.

Međutim, možda su iza ruske odluke o intervenciji i povlačenju stajale i neke druge računice koje su išle u prilog samo njoj i doprinijele slamanju međunarodne izolacije koja joj je nametnuta zbog sukoba u Ukrajini, prema komentaru ruskog dnevnog lista Kommersant.

U istom tom kontekstu, ruski analitičar Georgi Buffett komentira da „Moskva, još od početka, nije pokušavala spasiti sirijski režim po svaku cijenu, nego je njen glavni cilj bio izlazak iz međunarodne izolacije što je uspjela i postići.“ To nameće nova pitanja o ciljevima ruske uloge u Siriji, dok je Assadova sudbina nakon povlačenja ruskih snaga i dalje neizvjesna.   

Izvor: Al Jazeera