Šta se krije iza približavanja Saudijske Arabije i Iraka

Piše: Mohamed al-Najjar

Nakon faze prekida odnosa te optužbi koje je Rijad uputio Bagdadu da se bacio u krilo Iranu, saudijsko-irački odnosi s izuzetnim ubrzanjem prelaze na fazu osnivanja Zajedničkog koordinacionog vijeća, stavljajući time tačku na godine u kojima su odnosi između dvije države kretali između prekida i napetosti.

Kralj Saudijske Arabije Salman bin Abdul Aziz najavio je u nedjelju u Rijadu osnivanje Saudijsko-iračkog koordinacionog vijeća, u prisustvu iračkog premijera Haidera al-Abadija i američkog državnog sekretara Rexa Tillersona.      

Saopćenje je uslijedilo nakon što je Rijad u subotu navečer posjetila velika delegacija na čelu sa Al-Abadijem, sačinjena od deset ministara i šezdeset savjetnika, što govori o pomaku u odnosima između dvije države u kojima je dolazilo do prekida i tenzija još od okupacije Iraka 2003. godine.

Međutim, posmatrači i analitičari se pitaju šta se krije iza ovog približavanja, koje je počelo u februaru ove godine s posjetom saudijskog ministra vanjskih poslova Adela al-Jubeira Bagdadu, nakon čega je uslijedio susret između kralja Selmana i Al-Abadija na marginama Arapskog samita u Jordanu u martu. 

Novi zamah

Niz posjeta iračkih zvaničnika Saudijskoj Arabiji ovog ljeta dao je novi zamah u odnosima Rijada i Bagdada, počevši od posjete Al-Abadija i iračkog ministra unutrašnjih poslova Qasima al-Araja Rijadu, pa sve do posjete šiitskog klerika Moqtade al-Sadra, koji se sastao sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Tokom proteklih godina saudijski medijski diskurs bio je usmjeren na optuživanja Iraka da se bacio u krilo Iranu, umjesto uobičajenog religijsko-sektaškog diskursa u kojem se promoviralo anatemiziranje šiita, s obzirom da su smatrani odmetnicima od islama. No, čini se da je Saudijska Arabija počela ostavljati taj diskurs iza sebe, poduzimajući niz koraka u pravcu izgradnje novog pravca koji se uklapa u ono što je postalo poznato kao “Nova Saudijska Arabija”.   

Stoga se posmatrači pitaju: da li se strateški um Saudijske Arabije konačno probudio i shvatio značaj Iraka u svojoj jednadžbi nacionalne sigurnosti, te da li je Rijad uistinu donio odluku da se otvori prema Iraku i svom rivalu Iranu na iračkoj teritoriji?  

Posmatrači smatraju da se Iran smatra “prisutnom/odsutnom” stranom u saudijskom nastojanju da se zbliži s Irakom. Saudijska Arabija je odlučila da promijeni svoju strategiju odsutnosti s iračke scene koju provodi još od 2003. godine, iako su saudijski zvaničnici primali iračke delegacije s toplom dobrodošlicom, uključujući i posjetu bivšeg premijera Nurija al-Malikija, a prije njega i Al-Sadra, s tim da je takva dobrodošlica svakog momenta mogla izostati.    

Odvojiti Irak

Ovi posmatrači daju prednost mišljenju kako je glavni cilj zbližavanja želja Saudijske Arabije da Irak zauzme naturalnu poziciju u svjetlu njihove krize s Iranom. Saudijsku Arabiju zabrinjava prisustvo milicija Narodne mobilizacije nedaleko od njenih sjevernih granica. Iran bi to mogao iskoristiti, budući da ima veliki utjecaj na snage Narodne mobilizacije, što predstavlja prijetnju za dugu saudijsku granicu s Irakom.  

Umjesto odnosa sa zvaničnim Irakom, posmatrači su stava da Saudijska Arabija nastoji učvrstiti svoje odnose s autoritetima i plemenskim starješinama među šiitima koji se protive iranskoj ulozi u Iraku. Pogotovo na južnim područjima Iraka uz saudijsku granicu, inače poznatim po svom protivljenju iranskoj ulozi u ovoj državi. To bi moglo pomoći Rijadu da pronađe društvenu podršku na prostoru koji je već dugo pokazivao ljutnju prema Saudijskoj Arabiji i njenom sektaškom diskursu, koji je plasiran kroz medije i vjerski zastupan, usmjerenom protiv svih šiita koji su svrstavani u isti koš s Iranom.  

Rijad se nada da bi mogao postati takmac Iranu te stati ukraj njegovoj ulozi u Iraku svojim snažnim ulaskom u rekonstrukciju gradova uništenih u ratu protiv organizacije Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Vezano za zaljevsku krizu, ne čini se da su saudijske ambicije usmjerene u pravcu pridobivanja Bagdada na svoju stranu, jer je približavanje Iraku prethodilo ovoj krizi. Također, zvaničnici u Bagdadu su zauzeli neutralan stav prema krizi, čak i nakon zbližavanja i uzajamnih posjeta zvaničnika ove dvije države.  

Most prema Teheranu

Iako je saudijska potreba za zbližavanjem s Bagdadom u osnovi vezana za želju da, prije svega, ograniči utjecaj Irana, mogu se čuti i mišljenja onih koji ne isključuju mogućnost da Irak postane most za rješavanje nesuglasica između Rijada i Teherana, a možda i rješavanje pitanja u koja se Kraljevstvo uplelo i ne može ih riješiti bez komunikacije s Iranom. 

Nekoliko dana nakon susreta sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom irački ministar unutrašnjih poslova Qasim al-Araji je naglasio kako je Rijad tražio od njega da posreduje u napetim odnosima s Teheranom, ali je Saudijska Arabija žurno demantirala te izjave. 

Posmatrači smatraju da je pitanje Jemena, koje Saudijska Arabija nije u stanju riješiti jer se s osnovnog cilja vraćanja legitimiteta u Jemen prešlo na osiguravanje južnih granica Kraljevine, nešto što bi moglo navesti Rijad da pokuša otvoriti kanale komunikacije s Iranom preko Bagdada.       

Osim najava potpisivanja trgovinskih sporazuma, otvaranja zračnih linija i ostalog, uspjeh ove dvije države da ostvare pravi proboj u svojim odnosima ovisit će i od prevazilaženja godina neizvjesnosti. Na taj način bi svaka država ostvarila ciljeve koje želi od tog odnosa, bilo da se radi o novoj strategiji u pravcu promjena koje će se odraziti na region ili novom poglavlju razmjene pozitivnih slika i razgovora, s čim su se obje strane imale priliku upoznati u više navrata još od 2003. godine. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera