Šta Rusija poručuje proizvodnjom tenka ‘Armata’?

Rusija namjerava do 2020. godine opremiti vojsku sa 2.300 takvih tenkova s ciljem da postanu glavni tenkovi ruske pješadije (Reuters)

Piše: Ashraf Rashid 

Pojava najnovijeg ruskog tenka Armata T-14 okupirala je pažnju zapadnih vojnih stručnjaka, posebno zbog toga što je rusko ministarstvo odbrane predstavilo taj tenk najjačim na svijetu, s obzirom na njegove jedinstvene karakteristike. Uslijedio je i odgovor zapadnih medija da se takve tvrdnje trebaju i dokazati.

Prvo pojavljivanje novog ruskog tenka Armata T-14 nosi sa sobom mnoge važne poruke, ali i upozorenje ruskim protivnicima na njihove odbrambene sposobnosti i potencijale za proizvodnju. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da Rusija tim tenkom postavlja izazov Zapadu u proizvodnji sofisticiranih tenkova.

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da tenkovi i oklopna vozila Armata – koji su se pojavili na posljednjoj vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobjede nad fašizmom i posjeduju jedinstvene karakteristike – predstavljaju najjače tenkove na svijetu.

Prema riječima ministarstva, ti tenkovi posebni su po jačini, brzini, izbjegavanju detekcije, odbijanje kontranapada i sistemima za aktivno učešće u borbi. Rusija namjerava do 2020. godine opremiti vojsku sa 2.300 takvih tenkova s ciljem da postanu glavni tenkovi ruske pješadije. 

Osim jedinstvenih borbenih sposobnosti, prema riječima ministarstva, ti teški tenkovi karakteriziraju i visoki standardi sigurnosti članova posade koji će se nalaziti u višeslojnoj oklopnoj kapsuli, odvojenoj od kontejnera sa municijom specijalnim pregradama, kao i rezervoara sa gorivom. Taj tenk opremljen je i posebnim radarskim sistemom, koji može detektirati sve tipove nadolazeće neprijateljske paljbe sa velike distance.

Snažan povratak

Pojavljivanje tenka Armata privuklo je veliko interesovanje zapadnih vojnih stručnjaka, s obzirom na postojeće uvjerenje kako je ruska odbrambena industrija uveliko nazadovala raspadom Sovjetskog saveza, što je trebalo ostaviti negativne posljedice na ruski vojno-industrijski kompleks na duže vrijeme.

No, stručnjak na Institutu za tehnologiju i medijski rat Pavel Rodkin smatra da se zbog pojavljivanja američkog tenka Abrams, njemačkog Leoparda 2 i, na kraju, francuskog Leclerca učinilo kao da je Rusija odstupila sa vodeće pozicije, nakon čega dolazi Armata kao oličenje ruske vojne inovacije. 

Rodkin dodaje za Al Jazeeru da se otkrivanjem tenka Armata šalje jasna poruka o spremnosti Ruske Federacije, kao nasljednika Sovjetskog saveza, da povrati ulogu glavnog konkurenta zapadnih država u tenkovskoj industriji.   

Ukazao je i na postojanje velikog broja internih kritika koje su se mogle često čuti o tome kako su ruski kapaciteti u oblasti nuklearne energije, svemira i vojne industrije sovjetska zaostavština koja je naslijeđena bez ikakvog napora te da se tome nije ništa značajnije pridonijelo.   

Rodkin dodaje da postoje pozitivni aspekti u teškim okolnostima kroz koje prolazi zemlja, jer osjećaj opasnosti budi energiju, negirajući da je proizvodnja Armate došla u okviru trke u naoružanju.

Pojašnjava da je proizvodnja tenka Armata sastavni dio projekta ogromne modernizacije ruskih odbrambenih kapaciteta, gdje je Rusija u protekle dvije decenije osjetila jedan vid opuštenosti, jer je smatrala da je ekonomsko i vojno partnerstvo sa Zapadom moguće. Međutim “sve veće neslaganje i zategnutost odnosa tokom nekoliko posljednjih godina podsjetili su Rusiju na potrebu da ostane jaka”.     

Zapadni skepticizam

Sa svoje strane, istraživač na Institutu za strateški razvoj Gregory Travimchuk kaže kako je parada tenkova Armata na Crvenom trgu pobudila interes zapadnih medija koji su sumnjali u karakteristike tih tenkova, rekavši: “Ono što smo svi vidjeli na Crvenom trgu jeste lijepa parada, ali propaganda o brzini, snazi, izdržljivosti i sigurnosti još se treba dokazati.”

Dodaje da Rusija – prema onome što Zapad smatra – pati od veoma teške ekonomske situacije zbog koje nije u stanju pokriti troškove proizvodnje tenkova pete generacije te smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin riskira ponavljanjem scenarija propasti Sovjetskog saveza zbog povećanja troškova odbrane. 

Nastavlja: “Ali Rusija to sasvim drugačije posmatra, pa tako tenkovi Armata predstavljaju produkt razvoja ruskog industrijskog kompleksa. Ovaj kompleks će i dalje nastaviti sa razvojem, s obzirom da postoje i dobri razlozi za to.”

Travimchuk pojašnjava da vojno-industrijski kompleks predstavlja neiskorištenu investiciju, gdje su desetljećima ulagane ogromne količine novca. Stoga bi bilo kakvo prebacivanje na proizvodnju nekih drugih komercijalnih proizvoda predstavljalo potpuno nelogičan potez, zbog toga što ne postoji mogućnost za natjecanje s Azijskim tigrovima. Prema tome, njegovo ponovno pokretanje ostaje jedino logično rješenje.

Smatra da bi za države, poput Kine i Indije, bilo najbolje da oružje nabavljaju u Rusiji umjesto da pokreću proizvodnju od nule, kao i da, osim država koje kupuju oružje od Rusije, postoje države koje nabavljaju oružje od Sjedinjenih Američkih Država, ali žele diversificirati svoje izvore naoružavanja i osloboditi se ovisnosti o Washingtonu prilikom zadovoljavanja potreba za oružjem.

Izvor: Al Jazeera