Šta napeti američko-iranski odnosi znače za Kinu i Sjevernu Koreju

Azijske države pretrpjet će različit utjecaj, s ekonomskim rizicima po Peking i Pjongjang, koji žele strateške dobitke.

Sve dublje pukotine u odnosu između SAD-a i Irana predstavljaju ekonomske glavobolje za Kinu, ali strateške prilike za Sjevernu Koreju, kažu stručnjaci, što je jedan od brojnih odjeka iz sedmicu duge krize.

Američko ubistvo iranskog vojnog zapovjednika Qassema Soleimanija, potez koji je bio okidač za iranski napad projektilima na baze američkih snaga u Iraku, podiglo je rizik nestabilnosti na Bliskom istoku, što je zabrinjavajuće za Kinu, najvećeg kupca nafte iz zaljevske regije.

Njeni najveći izvori jesu Saudijska Arabija i Irak, koji izvozi 100.000 barela sirove nafte dnevno u Kinu od oktobra, u okviru sporazuma o infrastrukturi.

Peking je, također, najveći kupac iranske sirove nafte iako je izvoz opao otkad je izuzimanje od američkih sankcija isteklo prošle godine.

U novembru je ta komunistička država kupila 539.106 tona sirove nafte iz Irana, što je znatno manje u odnosu na 3,04 miliona tona u aprilu, prema podacima kineske carinske službe.

Za Pjongjang je to više političko pitanje.

Pjongjang može posmatrati američko ubistvo Soleimanija kao znak da SAD radi na promjeni režima i ponovo aktivirati svoj nuklearni program, kažu stratezi.

U kolumni na engleskom jeziku u srijedu državni kineski tabloid Global Times napao je administraciju Donalda Trumpa, optuživši je da koristi iransku krizu da našteti kineskoj ekonomiji.

“Njen je cilj poremetiti kineski razvoj implicirajući Kinu ili je čak uvlačeći u vojni sukob”, pisalo je u novinama.

“Sukob na relaciji SAD – Iran uklapa se u ovu taktiku jer se Kina uveliko oslanja na energiju iz Irana i drugih bliskoistočnih država, što je čini ranjivom na regionalne sukobe i turbulencije.”

Nekoliko opcija

Administracija kineskog predsjednika Xija Jinpinga, koja je održala pomorske vojne vježbe s Iranom i Rusijom u Omanskom zaljevu, oštro je kritizirala SAD zbog Soleimanijeve smrti, ali ne može uraditi više od toga, kažu analitičari.

“Kina želi izbjeći daljnje prepreke u svom odnosu sa SAD-om jer su osiguravanje regionalne stabilnosti i okončanje trgovinskog rata trenutno njeni glavni vanjskopolitički prioriteti”, rekao je Kaho Yu, viši analitičar za Aziju u konsultantskoj firmi “Verisk Maplecroft” u Singapuru.

Od 2018. te dvije najveće svjetske ekonomije zaglavljene su u trgovinskom ratu, koji vrši pritisak na kineske industrije.

Ta država zabilježila je rast za šest posto u posljednja tri mjeseca 2019, što je donji prag, koji nije zabilježen od 1992, usred smanjenog izvoza i proizvodnje.

Peking možda ne posjeduje izdržljivost da nastavi voditi trgovinski rat, rekao je Tony Nash, osnivač kompanije za vještačku inteligenciju Complete Intelligence i dugogodišnji kineski analitičar.

Iranski faktor također bi mogao umanjiti prednost Pekinga tokom trgovinskih pregovora s Washingtonom.

“Trump će vjerovatno iskoristiti poslovanje kineskih kompanija s Iranom kao prednost u trgovinskim pregovorima”, rekao je Yu.

“Svjestan je da se Kina nije složila s američkim sankcijama na iranski izvoz sirove nafte te je i dalje ključni iranski vojni dobavljač”, nastavio je on.

U septembru je Bijela kuća uvela sankcije kineskim državljanima i kineskim kompanijama, uključujući dvije jedinice pomorske transportne korporacije COSCO, jer su se “svjesno upustili” u prijevoz iranske sirove nafte, čime su kršili sankcije Iranu.

Telekomunikacijski gigant Huawei, koji SAD smatra rizikom po nacionalnu sigurnost, također se našao na meti paljbe zbog navodnog kršenja sankcija.

Njihova glavna finansijska stručnjakinja Meng Wanzhou trenutno se bori protiv izručenja SAD-u po optužbi za prevaru i pogrešno navođenje HSBC Holdingsa u vezi s poslovanjem Huaweija u Iranu.

No, iako Trump traži načine da uvjeri druge države u postojanje širih sigurnosnih rizika vezanih za kineske firme, on možda neće uspjeti.

Međunarodna zajednica mogla bi vidjeti Soleimanijevo ubistvo kao primjer američke nesmotrenosti, što bi moglo dodatno narušiti kredibilitet Trumpove administracije, rekao je Nick Marro, stručnjak za globalnu trgovinu u konsultantskoj firmi “The Economist Intelligence Unit”.

“To će se neizbježno preliti u druga sigurnosna pitanja u kojima SAD pokušava plasirati svoj glas”, upozorio je Marro, dodajući da “destabilizirajuća vanjska politika neće pridobiti kritičare za [vašingtonski] kamp”.

Ohrabreni Pjongjang

Trumpovi postupci spram Teherana obično izazovu zabrinutost za Pjongjang i ovog je puta isto tako, smatraju stratezi.

Kad je američki čelnik povukao svoju državu iz nuklearnog sporazuma s Iranom 2018, porasla je zabrinutost da će Sjeverna Koreja odustati od diplomatije.

Čelnik te države Kim Jong-un upozorio je na “novo strateško oružje” krajem decembra nakon što je izveo niz testnih lansiranja raketa poslije neuspjelog susreta s Trumpom u februaru.

Neki se brinu da će Soleimanijeva smrt dodatno ohrabriti Kima.

“To što je SAD smaknuo vodećeg iranskog zapovjednika može uzrokovati da Pjongjang porazmisli o obimu svoje sljedeće provokacije”, napisao je Leif-Eric Easley, vanredni profesor međunarodnih studija na seulskom Univerzitetu Ewha, u tekstu objavljenom na sajtu australske ekspertske organizacije “The Lowy Institute”.

“Pjongjang može uprijeti prstom u iranski slučaj da opravda odupiranje denuklearizaciji i poboljšanje svog strateškog odvraćanja za opstanak režima”, nastavio je on.

Kim je posljednjeg dana 2019. rekao da nema osnove da njegova država nastavi s moratorijem na testove nuklearnog oružja i interkontinentalnih balističkih raketa, prema zvaničnoj sjevernokorejskoj novinskoj agenciji KCNA.

Odluku je pripisao vašingtonskim “zahtjevima nalik na gangsterske” i “neprijateljskim” politikama, koje su uključivale zajedničke vojne vježbe s Južnom Korejom i sankcije.

Trump je u odgovoru rekao reporterima u nedjelju da nije jasno hoće li Kim opovrgnuti svoje obećanje o denuklearizaciji.

Citirali su Trumpa da je rekao da ne misli da bi “on prekršio riječ koju mi je dao, ali možda i hoće”.

Soleimanijeva smrt u konačnici bi mogla omesti Trumpovu sjevernokorejsku strategiju, kako smatra Anthony Rinna, stručnjak za Koreju u istraživačkoj grupi SinoNK.

Uzimajući u obzir riskantnost postupaka američke vanjske politike te da druge države možda neće biti spremne i dalje sarađivati s Washingtonom, upozorio je: “Uzimajući u obzir trenutnu eskalaciju između Irana i SAD-a, druge države koje zanima Sjeverna Koreja bez nuklearnog oružja mogu biti manje voljne vjerovati u američke dobre namjere.”

“Ovo je posebno istinito dok se Kina i Rusija i dalje pozicioniraju kao alternativne sile za denuklearizaciju Sjeverne Koreje, za razliku od kampanje sankcija, koju predvodi SAD”, rekao je Rinna.

Izvor: Al Jazeera