Šta je prioritet vlasti u BiH: Borba protiv epidemije ili finansiranje stranaka?

Novac uplaćen na račune političkih partija (EPA)

Taman kad prosječan čovjek u Bosni i Hercegovini pomisli kako nam se makar dio vlasti dozvao pameti, kako ih je osvijestila vanredna situacija sa prijetećim korona virusom, ta ista vlast nas na najprizemniji način demantira. Prestrašeni smo, izolirani, ne znamo do kad će ova „sićušna neman“ da nas terorizira, pa su nam valjda i kriteriji nešto manji. Neki potezi koje su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini poduzele s ciljem prevencije zaraze zaista su za poštovanje.

Ljutimo se, gunđamo, prosipamo pamet po društvenim mrežama, ali uglavnom poštujemo naložene nam mjere i još smo pri dnu ljestvice država koje se suočavaju s mnogo više zaraženih osoba i smrtnih slučajeva uzrokovanih korona virusom. Ista vlast je odlučila da s nama komunicira nekoliko puta tokom dana preko tv ekrana. Jeste da su to uglavnom propagandni istupi, ponegdje se, ko umije slušati i čitati, provuče i neka informacija, pa i to smo im nekako oprostili.

Ali usred te naše benevolentnosti uzrokovane strahom, suočavanjem s umanjivanjem naših ljudskih prava pod izlikom brige za naše zdravlje, drugog dana aprila, dakle, na samom početku mjeseca, na račune političkih stranaka u Kantonu Sarajevo legnu novci iz redovne budžetske tranše za njihovo finansiranje. E, to im ne možemo i ne smijemo ni zanemariti, ni oprostiti, ni zaboraviti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković potvrdio je za agenciju Patria da je novac uplaćen strankama. Kantonalni ministar finansija Jasmin Halebić je na lokalnom javnom TV servisu potvrdio da se radi o mjesečnom iznosu od nekih 100.000 maraka (50.000 eura), te da je odluka Vlade da sve stavke iz budžeta budu realizirane.

Finansiranje iz budžeta

Iznos koji je planiran kantonalnim budžetom u Sarajevu za 2020. za finansiranje političkih stranaka je 1.193.600 konvertibilnih maraka (610.000 eura). Entitetski budžeti predvidjeli su po približno 3.800.000 (1,9 miliona eura). Finansiranje se vrši i iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta i lokalnih zajednica. Samo su tri općine u Federaciji BiH ukinule finansiranje političkih stranaka iz budžeta – Zenica, Donji Vakuf  i Visoko. Ne očekuje niko razuman da se stranke odreknu cijelog iznosa koji im je doznačen. I tamo rade neki zaposleni koji treba da prime plaću, i tamo se stvaraju neki troškovi koje treba platiti. I da ne nabrajamo.

Ali u stanju prirodne nesreće ili vanrednom stanju novac građana za čije zdravlje vlast kaže da se brine ovih dana mora biti usmjeren u te svrhe, u situaciji gdje se ozbiljno upozorava na smanjenje priliva novca u budžetsku kasu, sa isplatama koje nisu prioritetne bi u najmanju ruku bilo mudro sačekati neko vrijeme.

Povećanje nezaposlenosti

Isplata je izvršena u trenutku kad se na evidenciji za nezaposlene u Kantonu Sarajevo povećava spisak novoprijavljenih, jer vlasnici firmi, kojima je naredbom kriznih štabova zabranjen rad već više od dvije sedmice, nisu u mogućnosti produžiti ugovore sa zaposlenicima na određeno vrijeme. Neki otpuštaju i stalno zaposlene. Sa posljednjim danom marta nezaposlenih je više za 542 osobe.

Zaposlenima u svim sektorima već je najavljeno smanjenje plaća i drugih primanja. Kad vlasti govore o mjerama koje direktno idu u korist građana one su u futuru – budućem vremenu, isplata je bila u sadašnjem vremenu – odmah. Penzionerima, boračkim kategorijama, zaposlenima u zdravstvu, školstvu tepaju kao najzaslužnijima za ovo što Bosna i Hercegovina danas ima i uživa, ali isplata za finansiranje političkih stranaka bila je prije penzija, plaća, invalidnina, boračkih dodataka. To ne smije biti zaboravljeno. Zato što je ovaj slučaj otkrio da su stranke u isplati prioritet već godinama u odnosu na druge budžetske korisnike.

Svi učesnici parlamentarnog odlučivanja od općine do države znaju da u budžetima postoji stavka – finansiranje političkih stranaka. Niko se nije sjetio, ustvari nije želio da se sjeti, da prije termina isplate mjesečne tranše za mart ove godine predloži da se taj novac ili njegov veći dio preusmjeri na potrebnije troškove. Opozicija je reagirala tek nakon što je novac legao na račune stranaka, ali u dnevnopolitičkom maniru. Do trenutka pisanja ovog teksta nijedna stranka nije objavila da se odriče tog novca ili dijela doznačene sume. Jeftine političke igre nadvladale su moral, odgovornost, osjećaj za vanredni trenutak.

‘Jeftine političke akcije’

Kad je dio javnosti podigao glas protiv ovakvog bezobrazluka, zastupnik Građanskog saveza u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Nihad Čolpa uputio je inicijativu da se do daljnjeg obustavi finansiranja političkih stranaka na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. U obrazloženju navodi da se sredstva trebaju obustaviti i putem regularnih parlamentarnih procedura i što prije preusmjeriti za zdravlje građana i likvidnost porodica kojima je upitna egzistencija usljed pandemije virusa korona. Čolpa poziva na ono što je u kantonalnoj sarajevskoj skupštini izostalo, a to je “odgovoran odnos prema krizi i da su građani veći prioritet od političkih stranaka”.

Političke akcije na kantonalnom nivou ovim su toliko pojeftinile da ni članice „šestorke“, ni „petka 13.“ niti bilo kojeg političkog subjekta više nemaju osnov da, kao svoje ciljeve, navode brigu za građane, javni interes, moral i pravdu. Izborna je godina, programi s kojima će se izaći pred birače se spremaju, pa bi čestito bilo u njima nabrojati – borit ćemo se isključivo za sebe i interesne grupe kojima pripadamo, najvažniji su nam članovi stranaka, stranka, pa tek onda narodi i država, za građane nemamo vremena. Bilo bi čestito, ali nije realno.

Iskazana neosjetljivost na jednoj strani demonstrira neznanje, nesnalaženje, amaterizam, podlijeganje inerciji… Potvrđeno nam je ovim i u praksi da u institucijama u Bosni i Hercegovini nemamo osobe koje umiju upravljati budžetima. Uglavnom su to raspoređivači naših para. Na način koji je svjetlosnim godinama daleko od javnog interesa. Časni izuzeci su toliko neprimjetni da ih u ovom trenutku ne vrijedi ni spominjati.

Na drugoj strani, a s ovim bosanskohercegovačka politička scena kuburi već decenijama, jeste bahatost, vlastoljublje, izostanak empatije, nedostatak osjećaja za druge, princip podobnosti koji je nadvladao svaki drugi kriterij ljudskog življenja.

I na kraju, nameće se logično pitanje – kako ovome stati ukraj. Od štrajkova upozorenja ili peticija protiv ovakvog ponašanja nije, i očigledno ni ubuduće neće, biti velike fajde. Politički obraz vlasti je toliko odebljao da ovakvi šamari već pomalo predstavljaju užitak za njih. Hrani njihovu sujetu i osjećaj nadmoći i nedodirljivosti. Sila nije model rješavanja problema u demokratskim društvima. Građanski neposluh, ali organizirani, nikako stihijski, mogao bi biti jedan model. Drugi, provjeren u praksi, mogao bi biti model JMBG-protesta iz 2013. godine. Tada je blokada parlamentaraca u zgradi Parlamentarne skupštine BiH koja je uslijedila nakon saznanja da bolesna beba zbog proceduralnih nadmudrivanja nije mogla otputovati na liječenje u inozemstvo, ma koliko nepopularna, dala rezultat i zahtjevi građana su ispunjeni.

Zbog ponašanja političkih stranaka u Kantonu Sarajevo zahtjevi bi sada trebali biti maksimalistički – potpuno obustaviti finansiranje političkih stranaka iz budžeta na svim nivoima. Ko hoće da se bavi politikom na ovako beskrupulozan način, neka pronađe donatore, finansira se iz članarine, kreditima,… To bi, u konačnom, dovelo i do odgovornijeg ponašanja izabranih i imenovanih zvaničnika. Ako ovo gledamo s mindera, izgleda neostvarivo. Oktobar je blizu. On nam je krajnje rješenje koje nikad ne iskoristimo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera