Šta je nama Ferhadija

Tokom petnaestogodišnje obnove Ferhadije uloženo je 10 miliona eura (Anadolija)

Piše: Mladen Mirosavljević

Sve je spremno za svečano otvaranje obnovljene Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci, jedne od najljepših na Balkanu i kulturno-istorijskog spomenika koji se smatra najvećim dostignućem islamske arhitekture iz 16. vijeka. “Ferhadija je kraljica bh. džamija, ona svojom ljepotom plijeni i ne znamo odakle je ljepša – iznutra ili izvana. I drago nam je da je Ferhadija ponovo u Banjaluci”, rekao je Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prilikom posjete Banjoj Luci i Ferhadiji, poručivši da se nada da će Ferhadija, “kao i sve naše džamije, nastaviti da šalje poruke dobra i mira među ljudima, međusobnog poštovanja”.

Muftija banjalučki Osman ef. Kozlić kazao je da će dan svečanog otvorenja Ferhadije, 7. maja, biti “prekretnica u životu svih nas. Dan kada otvaramo Ferhadiju je dan svih džamija u Bosni i Hercegovini, dan kada je ona srušena 1993. godine. Ovo je izuzetna prilika da u svijet pošaljemo poruku mira, tolerancije i suživota, da su svi hramovi svetinje i naše zajedničko dobro, koje moramo čuvati.” Dodao je da se na dan otvorenja Ferhadije očekuje između 10.000 i 15.000 vjernika te brojni zvaničnici iz Bosne i Hercegovine, predstavnici ambasada i svih vjerskih zajednica te mnogi drugi. Prisustvo je najavio i turski premijer Ahmet Davutoglu, kao i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Ferhadija ne prestaje biti simbolom zajedništva i Banje Luke jednih, ali i trn u oku drugima.

Otvaranje ovog obnovljenog vjerskog objekta, smatraju političari, doprinijeće relaksaciji odnosa u Banjoj Luci i u Bosni i Hercegovini, a u prilog tome govori i to da će vodeći politički i vjerski zvaničnici iz srpskog naroda biti prisutni na otvaranju Ferhadije. Od 1579. godine, kada je izgrađena kao vjerski objekat, do 7. maja 1993. godine, kada je, kao kulturno-istorijski spomenik, srušena, Ferhadija ne prestaje biti simbolom zajedništva i Banje Luke jednih, ali i trn u oku drugima. Onim i onakvim, kao što su to bili  njeni rušitelji, ali i onima koji su osam godina kasnije, u krvavim demonstracijama, htjeli onemogućiti početak njene gradnje, pa je tom prilikom ubijen vjernik Murat Badić.

Tokom petnaestogodišnje obnove uloženo je 10 miliona eura, a najviše novca u obnovu džamije uložili su Turska, preko svoje razvojne agencije TIKA, i Vlada Republike Srpske. “Najteže od svega bilo je početi. Ostaci džamije bili su svuda na smetljištima, u Vrbasu. Trebalo je vratiti kamen po kamen, da bismo sačuvali bar mali dio njene prošlosti”, ispričao je banjalučki muftija.

Dodikovi pokloni i prakticizam

Zbog toga se vjerska i svjetovna svečanost 7. maja očekuje sa povećanom pažnjom, mnogo većom nego što je to uobičajeno u ovakvim prilikama, čak i zbog očekivanih gostiju visokog političkog ranga. Međutim, ako se ljudi i nisu, a nadamo se da jesu, sama vremena su se promijenila i okolnosti u kojima se otvara obnovljena Ferhadija. Dok su kamen-temeljac, u vrijeme žestokih demonstracija, polagali i tadašnji entitetski premijer, a sadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Mladen Ivanić i tadašnji entitetski predsjednik Mirko Šarović, sada će na njenom otvaranju, u ime Republike Srpske, biti, tadašnji opozicionar, a sada predsjednik i najmoćnija ličnost u ovom entitetu Milorad Dodik.

Dodik, koji i dalje tvrdi da u Sarajevo ide samo kada mora, koji je imao više incidentnih situacija sa Davutogluom, koji Srbe iz Republike Srpske koji su u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine naziva izdajnicima i probosanskim partijama, koji se ponaša kao najveći nacionalista od svih srpskih nacionalista, prvi je, još prije njenog otvaranja, stigao u Ferhadiju, noseći ćilime kao darove.

Dodik je očito naučio neke lekcije od Vučića i Grabar-Kitarović kada je riječ o Turcima i potrebi saradnje sa njima.

Izazvavši pravu živost na društvenim mrežama zbog atraktivnih fotki kako lično nosa ćilime i, kako se ispred Ferhadije obuva koristeći prst, pored banjalučkog muftije koji koristi kašiku za obuvanje, Dodik je postigao puni efekat, koji je i želio. Davši sve garancije da će svečanost proteći u najboljem redu i bez incidenata, što će se vjerujemo i dogoditi, Dodik je pokazao potpunu kooperativnost za saradnju sa Islamskom zajednicom, objelodanivši i diplomatske napore da se sa Davutogluom sastane i zvanično, osim ispred Ferhadije. Dodik je očito naučio neke lekcije od premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović kada je riječ o Turcima i potrebi saradnje sa njima.

S druge strane, Dodiku i dalje treba što šira medijska pažnja kao političara mirotvorca, ali i zastupnika Srba i Republike Srpske u cilju njenih interesa. Dok se ostali entitetski političari tek spremaju za lokalne izbore, Dodik je uvelike otpočeo predizbornu kampanju, kao jedini političar u Republici Srpskoj koji sa kontinuiranom kampanjom nikada i ne prestaje. Pojavljuje se gdje god stigne – od Beograda u, kojem dijeli komplimente Vučiću, sa kojim nastoji da se vidi kad god za to ima priliku, koristeći to i za maksimalnu medijsku promociju, do svih mogućih događaja u Republici Srpskoj koje smatra bitnima za učvršćivanje svoje pozicije.

Kur'an na srpskom i ćirilici

Ferhadija mu je došla kao “kec na desetku”. Nekoliko puta u posljednje vrijeme javnosti je uputio poruku da otvaranje Ferhadije smatra događajem od najvećeg prioriteta, za koji se podrazumijeva da će proteći najdostojanstvenije moguće. Susret sa turskim premijerom će takođe iskoristiti za to da napravi zaokret u svojoj politici i prema Turskoj, i prema potencijalnim turskim ulaganjima u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. A domaćoj i inostranoj javnosti poslaće poruku da je on nezaobilazan faktor u svakoj bh. političkoj kombinatorici za formiranje vlasti – kako na nivou entiteta, tako i Bosne i Hercegovine. I, naravno, pokupiti dodatne poene pred predstojeće lokalne izbore.

Jedino što ga u toj kombinatorici može zaustaviti, a čega je Dodik potpuno svjestan i preduzima ama baš sve da do toga ne dođe, eventualno je procesuiranje od Tužilaštva Bosne i Hercegovine, zbog špekulisanja oko upletenosti u kriminal, u šta više malo ko vjeruje, s obzirom na impotentnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini i izuzetnog političkog uticaja na njega. Svima je jasno da jedini pokretači takvog procesa, i to “na guranje”, mogu biti isključivo inostrani centri moći.

‘Ćirilica je naše pismo, kao što je svaki hram naša zajednička svetinja i naše naslijeđeno blago.’

Svečanosti otvaranja Ferhadije prethodio je niz kulturnih i vjerskih manifestacija. Jedna od njih, koju treba posebno istaći, predstavljanje je Kur'ana napisanog na srpskom jeziku, ćirilicom, a koju je prije 121 godinu prvi put na našim prostorima preveo pravoslavni sveštenik Mićo Ljubibratić iz Hercegovine. “Smatrali smo da je otvaranje Ferhadije dobar povod da predstavimo ovu svetu knjigu pisanu na srpskom jeziku i ćirilici, jer je i ćirilica naše pismo, kao što je svaki hram naša zajednička svetinja i naše naslijeđeno blago”, najavio je efendija Kozlić.

Sudeći po sadašnjoj atmosferi u Banjoj Luci, Ferhadija će ponovo postati ono što je i oduvijek bila – jedan od njenih simbola i jedan od najljepših spomenika islamske arhitekture svog vremena.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera