Šta je izazvalo spor o vizama između SAD-a i Turske

Washington tvrdi da je zabrinut za sigurnost američke misije i osoblja u Turskoj (Reuters)

Odluka Sjedinjenih Američkih Država da suspenduje izdavanje viza u Turskoj motivisana je zabrinutošću Washingtona zbog politike Ankare u Siriji i prošlosedmičnog hapšenja zaposlenika američke ambasade koji je, navodno, imao informaciju o američkom učešću u neuspjelom pokušaju puča 2016, kazao je viši turski zvaničnik Al Jazeeri.

Američka misija u Turskoj objavila je u nedjelju da je obustavila rad svih službi za vize osim imigracijskih dok traje zabrinutost zbog “sigurnosti američke misije i osoblja”. Ankara je uzvratila istom mjerom nekoliko sati kasnije, koristeći se sličnim jezikom.

Događaj bez presedana

Ovaj razvoj događaja bez presedana je između dva NATO saveznika i predstavlja veliki pad u bilateralnim odnosima.

Turske vlasti prošle sedmice pritvorile su Metina Topuza, turskog državljanina, koji radi za američki konzulat u Istanbulu. Optužen je za veze s organizacijom Fethullaha Gulena, prognanog vjerskog lidera i biznismena sa sjedištem u SAD-u, a koga Turska traži. Ankara optužuje Gulena da je organizovao pokušaj puča 15. jula prošle godine, u kojem je poginulo više od 300 ljudi.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više je puta pozvao Washington da izruči Gulena, ali je SAD to odbijao.

Još jedan zaposlenik američkog konzulata pozvan je na razgovor u ured istanbulskog tužioca u ponedjeljak, a njegov sin i supruga pritvoreni su u pokrajini Amasya. Turske vlasti kažu da ni Topuz ni drugi neimenovani zaposlenik nemaju diplomatski imunitet ili titule.

Turska je pozvala podsekretara američke ambasade u ponedjeljak te na deeskalaciju napetosti i okončavanje suspenzije izdavanja viza.

Trumpov apel

Nekoliko američkih državljana među hiljadama je uhapšenih u Turskoj nakon pokušaja puča, uključujući američkog pastora Andrewa Brunsona. Predsjednik Donald Trump neuspješno je apelovao kod turskih vlasti za njegovo oslobađanje, a podneseno je i pismo koje je potpisalo 78 članova Kongresa.

Erdogan je prošlog mjeseca kazao da će Ankara osloboditi pastora kad Gulen bude izručen Turskoj.

Vlada Turske kaže da je skorašnji niz pritvaranja i čistki u javnom sektoru usmjeren ka uklanjanju Gulenovih pristalica iz državnih institucija i drugih dijelova društva.

Lokalne i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao i brojni turski evropski saveznici kažu da su hapšenja i čistke proizvoljni, te optužuju Vladu da koristi pokušaj puča kao izgovor za ušutkivanje opozicije u zemlji.

Informacije o puču

Burhan Kuzu, Erdoganov savjetnik i viši parlamentarac iz vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), kazao je Al Jazeeri da je SAD uznemiren zbog pritvaranja Topuza jer je on imao informaciju o američkom učešću u pokušaju puča.

“SAD je iritiran ovim razvojem događaja jer bi se uloga [Washingtona] u puču mogla razotkriti posredstvom ove osobe. Potez u vezi s vizama došao je kako bi se Turska pritisnula da preda ovu osobu”, kazao je on.

Al Jazeera nije uspjela dobiti odgovor američkih vlasti na ove tvrdnje, jer je 9. oktobar državni praznik u SAD-u.

U petak je John Bass, odlazeći ambasador u Turskoj, na konferenciji za novinare kazao da mu hapšenje i povezani izvještaji u turskim medijima ne djeluju kao “potraga za pravdom”, već “više kao potraga za osvetom”.

SAD i Turska također su nedavno bili u sporu zbog Sirije. Ankara, koja je podržala ustanak u Siriji, uspostavila je nekoliko sporazuma s Rusijom i Iranom, koji podržavaju Vladu Sirije.

Turske snage u ponedjeljak su prešle u sirijsku pokrajinu Idlib kako bi izvele ekspedicijske aktivnosti s ciljem sprečavanja nasilja u skladu s tim sporazumima, uvjetovanim stvaranjem “zona deeskalacije” u Siriji.

SAD i njegovi saveznici, s druge strane, koriste tursku zračnu bazu Incirlik za operacije protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Podrška Kurdima

Ankara je nezadovoljna i naporima Washingtona da isporuči oružje kurdskim grupama koje Turska smatra “terorističkim”. Kurdske Jedinice narodne odbrane (XPG), glavni dio Sirijskih demokratskih snaga formiranih kako bi se borile protiv ISIL-a, dobile su pošiljke oružja od SAD-a.

Ankara smatra YPG produžetkom Radničke partije Kurdistana (PKK), koja vodi rad protiv Turske duže od 35 godina.

Kuzu je kritikovao SAD zbog podrške “kurdskim terorističkim grupama” umjesto da podržava Tursku, dodavši da je Washington imao problem sa saradnjom Turske s Iranom i Rusijom u vezi sa Sirijom.

“Washington, navodno naš saveznik, pokušava stvoriti kurdski koridor istočno od Turske tako što podržava YPG i PKK”, rekao je on, dodavši da je turska operacija “Štit Eufrata” imala za cilj da spriječi stvaranje ovog koridora.

Također, skorašnji rast eskalacija potpirile su kritike Turske SAD-u zbog podrške neobavezujućem referendumu o nezavisnosti kurdske regije u Iraku, čemu se Ankara snažno protivi, te izdavanje naloga za hapšenje grupe Erdoganovih tjelohranitelja nakon tuče tokom njegove posjete Washingtonu u maju.

Izvor: Al Jazeera