Šta čeka Ameriku poslije Obame?

Piše: Mario Pejović

Sjedinjene Američke Države je u proteklih osam godina vodio Barack Obama, prvi Afroamerikanac na toj poziciji, koji je ozakonio brojne revolucionarne ideje iako se tokom čitavog mandata borio sa opstrukcijama bez presedana.

Bez obzira na sve nedaće, neupitno je da ostavlja zemlju u puno boljem stanju nego što je bila kada je prvi put ušao u Bijelu kuću, kaže za Al Jazeeru Richard K. Scher, profesor emeritus katedre za političke nauke Univerziteta u Floridi. Prema njegovim riječima, uspio je spasiti zemlju od potpunog ekonomskog kolapsa, što mu je vjerovatno i najveći uspjeh na domaćem terenu.

Iako oporavak teče sporo i neujednačeno, a nejednakost u bogatstvu je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava Amerika, zaposlenost je, ipak, u porastu, a gotovo svi glavni ekonomski sektori su zabilježili rast i jačanje.

Pored spasa ekonomije, Obama će ostati upamćen i po sistemu zdravstvene zaštite, takozvanog Obamacarea, koji je, uz sve probleme s kojim se nosi, prvi put u historiji zemlje omogućio da svaki Amerikanac ima pristup zdravstvenoj zaštiti, dodao je Scher.

A to je uspio iako se od samog početka susreo sa problemima s kakvim se nije nosio nijedan američki predsjednik, prije svega zbog boje njegove kože. Kako kaže profesor Scher, brojni Amerikanci, i to ne samo republikanci, pokušali su potkopati Obamin legitimitet i to prije nego što je ušao u Bijelu kuću, jer nisu mogli prihvatiti da bi mladi, pametni Afroamerikanac mogao biti predsjednik.

Nevjerovatna opozicija

Zbog navedenog se suočio sa nevjerovatnom opozicijom, iako je u američkoj tradiciji da opozicija sarađuje sa predsjednikom, a ne da djeluje protiv njega. “Od 2008. godine to nije slučaj i pitam se da li će se ta tradicija ikada vratiti”, kazao je Scher, jer su republikanci već sugerirali da bi mogli isto uraditi Hillary Clinton, u slučaju da bude izabrana.

“Republikanci su se protivili svim Obaminim idejama. Otišli su korak dalje od opstrukcije i nihilizma, a uglavnom su blokirali sistem donošenja političkih odluka. Koliko dugo bi to moglo trajati, nije lako utvrditi, ali ako Hillary Clinton bude izabrana, takav pristup će se sigurno nastaviti, barem privremeno”.

Rebecca Thorpe, profesorica na katedri političkih nauka Univerziteta u Washingtonu, navodi da će Obamina administracija biti upamćena po stranačkoj polarizaciji bez presedana, kongresnim opstrukcijama i političkim blokadama sa kojim se predsjednik suočio.

Ono što se isto može spomenuti u vezi Obaminog mandata jeste da nije bilo skandala, koji su često pratili druge kandidate. Kako kaže Thorpe, mandat bez skandala je izuzetak, a ne pravilo.

Iako je ekonomija u porastu, Amerika sa Obamom na čelu, ipak, nije bila savršena zemlja. Na domaćem tlu su rasizam i ekonomska nejednakost veliki problem, koje aktualna administracija gotovo da nije uspjela nimalo promijeniti. Također, njegovi napori da popravi kvalitet obrazovanja na svim nivoima su bili minimalni, što je čudno s obzirom da je ulagao u nauku.

Na vanjskom polju je zaglavio u kaljuzi Afganistana, u Iraku je stanje možda i gore, grupa Islamska država Irak i Levant se pokazala ogromnim problemom, a Sirija će ga, kako je sam rekao, proganjati do kraja života. Pored toga, Turska je od saveznika prerasla u poluprotivnika, smatra Scher.

Iako za neke probleme Obama lično nije kriv, to će, ipak, biti mrlje koje će pratiti njegovih osam godina u Bijeloj kući.

Obamina ostavština

Obama u januaru napušta Bijelu kuću, a pitanje je u kojem pravcu će krenuti zemlja s njegovim nasljednikom na čelu.

To se, prije svega, odnosi na Donalda Trumpa, jer on gotovo da nema pojma kako da upravlja zemljom, dodaje Scher. Pored toga, zemlja je suočena sa velikim rasnim problemima te problemom izuzetne ekonomske nejednakosti, koji će se gotovo sigurno pogoršati ako republikanski kandidat pobijedi.

Nejasno je koju bi unutrašnju politiku Trump mogao zagovarati, jer on nema pojma o unutrašnjoj, ali ni vanjskoj politici, dodaje.

“Ekonomisti i s lijeve i s desne strane su složni da bi njegovi ‘prijedlozi’, kakvi god da jesu, povećali zaduženje države, pomogli bogatim te kaznili siromašne. Ali sumnjam da će on uraditi mnogo, jer nema plana, nema agende”, ocijenio je Scher.

S druge strane, Clinton je poznata po branjenju interesa Wall Streeta, tako da je malo vjerovatno da dođe do velikih promjena na tom polju. Ona će svakako morati poduzeti korake da popravi Obamacare, što može biti učinjeno, uprkos prijetnji republikanaca i Trumpa da će taj sistem zdravstvene zaštite ugasiti.

Što se tiče rasizma i nejednakosti, Clinton će problem predstavljati nepopularnost i polarizirajući način rada, koji će biti prepreka za stvaranja cenzusa nužnog za rješavanje tih pitanja.

U slučaju njene vladavine može se može očekivati ekonomska politika desnog centra, umjerena socijalna politika te ratoborna vanjska politika, zaključio je Scher.

Revolucionarne ideje

Obama iza sebe ostavlja veliki broj legaliziranih revolucionarnih ideja, kao što su legalizacija istospolnih brakova, Obamacare, legalizacija marihuane u nekim državama…, odnosno ideje koje su nailazile na brojne opstrukcije.

Profesorica Thorpe navodi da bi njegov nasljednik mogao ukinuti izvršne odluke iz ranijeg mandata, ali da mu za promjenu saveznih zakona treba podrška većine zastupnika, dok je potrebno usvajanje ustavnih amandmana za promjenu odluka Vrhovnog suda.

Tu su i politička ograničenja koja smanjuju mogućnost da nasljednik promijeni odluke prethodnika. Primjera radi, naredni predsjednik bi mogao ograničiti ulaganja u nauku, ali ne bi mogao ukinuti finansiranja ranije dodijeljena takvim poduhvatima.

“Predsjednici se također suočavaju i sa negativnom reakcijom glasača ako budu pokušali poništiti odluke koje podržavaju većina Amerikanca”.

Izvor: Al Jazeera