Oglasi

Šta BiH čeka nakon odgovora na Upitnik Evropske komisije?

Iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, ali balkanizacija Evropske unije nikako.
Europska unija, EUDogovoreno je započinjanje priprema za globalni sistem sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih pravaEPA - Ilustracija

S pet mjeseci zakašnjenja odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku prihvaćeni su na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini: dvije entitetske vlade, deset kantonalnih, vlada Distrikta Brčko i, na koncu, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Već sama ta institucionalno-proceduralna vratolomija govori dovoljno o težini puta kojim se u Bosni i Hercegovini dolazi do toliko nužne i priželjkivane jednoglasnosti, na kojoj Evropska unija toliko godinama s pravom insistira. 

To govori i o složenosti i nefunkcionalnosti bh. države kao hipotetičke buduće članice Evropske unije, koju, ovakvu kakva je danas, u statusu institucionalno rasklimanog poluprotektorata, i da hoće, EU ne može primiti u svoje redove. Upravo zato u posljednjih nekoliko godina iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: "Evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, ali balkanizacija Evropske unije nikako."

Važna faza na putu ka Uniji

Telefonskom verifikacijom odgovora na nivou Vijeća ministara u nedjelju zvanično je potvrđeno da su bh. vlasti na svim nivoima u zemlji ispunile "sve do sada javno poznate obaveze i uslove koje je Evropska komisija ranije dostavila kao kriterijume za pozitivno mišljenje o kandidatskom statusu". Iako je engleska verzija dodatnih odgovora već danas formalno isporučena nadležnima u Briselu, ta faza pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji bit će završena tek odobravanjem statusa kandidata za članstvo, što se očekuje najkasnije u novembru ove godine.

"Sve institucije vlasti, svi organi u državi, radna tijela i komisije u vladama i Direkciji za evropske integracije uradili su ogroman posao, radili su vrlo vrijedno, angažirano i stručno kako bi naš dio posla bio obavljen što kvalitetnije", rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić na konferenciji za medije u ponedjeljak. Prebacio je sada "lopticu" na "sve prijatelje u Evropskoj uniji koji bi trebalo da razumiju važnost dobijanja statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu imajući u vidu složenost situacije u regionu i značaj takve pozitivne poruke za našu zemlju, sve institucije i građane Bosne i Hercegovine, osobito one mlade koji razmišljaju o odlasku iz svoje zemlje".

Predsjedavajući odlazećeg Vijeća ministara, naravno, nije zaboravio ponoviti da su "ovo bile najuspješnije četiri evropske godine, u kojima je, nakon osam godina potpune blokade evropskog puta, Bosna i Hercegovina nepovratno vraćena na tračnice koje će je sasvim sigurno odvesti do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, a u perspektivi i u Sjevernoatlantskom savezu".

Ako stručne službe Evropske komisije dostavljene odgovore na svih 3.897 pitanja ocijene vjerodostojnima, mogao bi to biti vrlo važan korak u procesu uspostavljanja kredibilnog odnosa bh. vlasti prema institucijama Evropske unije. Upravo bi to moglo biti od suštinske važnosti prilikom pripreme mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu evropskog procesa koja počinje kandidatskim statusom.

Šta je to toliko komplicirano?

Priprema odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije dio je cjelovitog procesa koji ima za cilj izradu mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Riječ je o vrlo preciznoj, stručnoj i neutralnoj sektorskoj analizi stanja na svim nivoima i u svim oblastima u državi kako bi, na koncu, Evropska komisija u svojstvu izvršnog predlagača mogla od Vijeća EU-a i Evropskog parlamenta zatražiti odobrenje (Vijeće) i saglasnost (Parlament) za prelazak Bosne i Hercegovine u sljedeću, najtežu fazu odnosa s Evropskom unijom, koja počinje postepenim otvaranjem pristupnih pregovora o sva 33 pregovaračka poglavlja.

Nakon negativnih iskustava sa zemljama istočne Evrope pregovori o usklađenosti domaćeg zakonodavstva i praksi s pravnim naslijeđem Evropske unije ne vode se, kao nekad, od najlakših ka najtežim područjima nego upravo obratno – od poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i poglavlja 24 (Pravda, slobode i sigurnost).

Imajući u vidu složenost ustavne organizacije Bosne i Hercegovine, nije nelogično što se najviše dodatnih pitanja evropske izvršne vlasti odnosilo na političke kriterije (106), dok je triput manje dodatnih pitanja bilo u vezi s ekonomskim stanjem u zemlji. To je loša poruka za Bosnu i Hercegovinu i njene građane jer se i tako potvrđuje da je u Bosni i Hercegovini i dalje politika sve, a ono od čega se živi, razvija i napreduje – privreda – i dalje je na periferiji.

Još bi više trebala zabrinjavati činjenica da je iz poglavlja 24 (Pravda, sloboda i sigurnost) postavljena također približno trećina (36) dodatnih pitanja iako je Evropskoj komisiji, kao i svakom građaninu Bosne i Hercegovine, poznato da ni pravda ni sloboda ni osobna i kolektivna sigurnost nisu ni približno na nivou na kakvom su u zemljama članicama Evropske unije. A o onome što se u evropskoj terminologiji naziva "pravnom državom" ne treba ovog puta ni trošiti riječi jer je općepoznato da se u Bosni i Hercegovini zakoni tumače od danas do sutra i kako kome iz vlasti u datom trenutku najviše odgovara.

Najsvježiji primjer jesu zakonske odredbe, odluke najviših organa države i zaključci Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vezi s prihvatanjem Nacionalnog godišnjeg plana za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), o čemu se, bez ikakvog pravnog utemeljenja, između Banje Luke i Sarajeva vode višemjesečne ucjenjivačke debate umjesto da se tim neizbježnim procesima bave vojno-stručni timovi i institucije države koje su za ta pitanja i nadležne.

Slijedi cjelovita analiza

Prvi sljedeći korak jest službeno dostavljanje engleske verzije dopunskih odgovora Evropskoj komisiji, čime bi obaveze Bosne i Hercegovine prema Upitniku iz decembra 2016. bile formalno zaključene. Nakon toga je na potezu Evropska komisija, koja bi na bazi 3.242 odgovora od 28. februara prošle godine i ovih 655 dopunskih odgovora trebala sačiniti cjelovitu analizu stanja u Bosni i Hercegovini i na osnovu toga pripremiti mišljenje o političkoj, ekonomskoj, pravnoj, sigurnosnoj i institucionalnoj spremnosti te države za novu fazu odnosa s Evropskom unijom. Na čelu tog procesa jest Direktorat Evropske komisije za proširenje (DGNEAR), a na sektorskoj analizi odgovora radit će i sve druge službe i radna tijela Evropske komisije. Proces analize odgovora mogao bi potrajati mjesecima.

Svoje pozitivno ili negativno mišljenje Komisija dostavlja Evropskom parlamentu (na razmatranje) i Vijeću EU-a (na odlučivanje). Vijeće EU-a (najčešće za opće poslove) razmatra predloženo mišljenje Komisije i po principu jednoglasnosti u odlučivanju donosi zaključak (koji, također, može biti pozitivan ili negativan) o dodjeli kandidatskog statusa, utvrđivanju datuma i početku pregovora o članstvu.

Ako je pozitivan, zaključak Vijeća EU-a prosljeđuje se Evropskom vijeću na nivou šefova država ili vlada zemalja članica, koje donosi političku odluku o kandidatskom statusu i datumu za otvaranje pristupnih pregovora. Evropsko vijeće, kao najviši organ odlučivanja u Uniji, dakle, ima konačnu riječ kad se radi o proširenju, uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Unije.

Po okončanju pregovora o sva 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće EU-a donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropsko vijeće, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju u skladu sa članom 49 Ugovora o Evropskoj uniji.

Zamke, opasnosti, izazovi

Na samom početku procesa pripreme Bosne i Hercegovine za pristupanje Evropskoj uniji vlastima u Sarajevu dostavljene su precizne i jasne instrukcije o tome šta je neophodno uraditi kako bi zahtjev za članstvo mogao biti "kredibilan". Zajedno s Upitnikom Evropske komisije, ti uvjeti svedeni su na dva osnovna: izmjene Ustava Bosne i Hercegovine u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava, te uspostavljanje djelotvornog mehanizma koordinacije između različitih nivoa vlasti radi preuzimanja, provođenja i primjene zakonodavstva EU-a. Prije podnošenja zahtjeva za članstvo sredinom februara 2016. drugi uvjet ispunjen je kako-tako, dok se na realizaciji prvog i dalje ostalo na nivou od prije devet godina, kad je Evropski sud za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" presudio u korist demokratije, ljudskih prava i jednakopravnosti u izbornom procesu.

Teoretski gledano, Bosna i Hercegovina može i prije nego što ispuni sve uvjete podnijeti zahtjev za članstvo, što je i učinila, ali se takav zahtjev u institucijama EU-a ne može smatrati kredibilnim, odnosno principijelno bi se moralo sačekati da se ispune svi neophodni preduvjeti za pozitivno mišljenje Evropske komisije za nastavak procedure pridruživanja.

Najnovijom rezolucijom Evropskog parlamenta, usvojenom sredinom ovog mjeseca, od izvršne vlasti EU-a izričito se zahtijeva da se prilikom odlučivanja o Bosni i Hercegovini strogo vodi računa o ranije postavljenim uvjetima, a posebno je naglašeno provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava ne samo u predmetu "Sejdić i Finci" nego i u svim sličnim predmetima. Direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović, međutim, smatra da su dostavljanjem dopunskih 655 odgovora na Upitnik Evropske komisije "stvoreni svi uslovi za dobijanje kandidatskog statusa", a da će se "sva druga sporna pitanja rješavati tokom pregovora o pristupanju Evropskoj uniji".

Iako su se od podnošenja bh. zahtjeva za članstvo do danas u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini izdogađale brojne promjene koje ne idu u prilog optimističkim prognozama, nada ipak postoji. Evropska komisija, koja je u odlasku, želi po svaku cijenu dopuniti svoju skromnu riznicu regionalnih uspjeha tokom petogodišnjeg mandata, koji se završava najesen ove godine. Nakon kraha pregovora između Beograda i Prištine, kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, uz okončanje 27-godišnjeg spora između Grčke i Makedonije o imenu te bivše jugoslavenske republike, mogao bi imati značaj onog toliko potrebnog povjetarca kojim bi se najavila bolja vremena i u regiji koja je kontinuirano opterećena brojnim burnim i nepredvidljivim događanjima.

U tom kontekstu ni najnoviju izjavu francuske ministrice za evropske poslove Nathalie Loiseau da "sadašnje stanje Evropske unije ne omogućava nova pridruživanja u zadovoljavajućim uvjetima za obje strane" ne bi trebalo prihvatati s pesimizmom.

Iako bi evropski izbori u maju zaista mogli biti presudni za budućnost EU-a, toj zajednici suverenih i dobrovoljno udruženih država predstoji radikalna revizija njenog funkcioniranja bez obzira na to ko bude osvojio većinu u Evropskom parlamentu. Međutim, unutrašnje reforme EU-a i globalni kontekst u vezi s prekompozicijom novog svjetskog poretka ne bi trebali isključivati pristupne pregovore za članstvo jer jedina vjerodostojna legitimacija jačanja Evropske unije na unutrašnjem i globalnom planu jest upravo njeno kontinuirano i racionalno proširenje zasnovano na solidarnosti, zajedničkim vrijednostima i očuvanju identiteta svake njene nove članice.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.