Šta ako nastane spor oko ishoda američkih izbora

Iako konačni rezultati u nekoliko ključnih država još nisu poznati, Donald Trump proglasio je izbornu pobjedu nad Joeom Bidenom na američkim predsjedničkim izborima.

Taj potez potvrdio je sumnje da će Trump nastojati osporiti izborne rezultate.

Šta će se desiti ako neki od kandidata bude osporavao rezultate?

Evo nekoliko mogućih epiloga.

Sudski epilog

Rani izborni podaci pokazali su da demokrate poštom glasaju u mnogo većem broju od republikanaca. U državama poput Pennsylvanije i Wisconsina, prebrojavanje tih glasova odvija se nakon dana izbora.

Stanje od 3. novembra pokazuje da Trump ima prednost sa birališta, jer se glasovi u odsustvu nisu brojali.

Demokrate su izražavale zabrinutost da bi Trump mogao pokušati proglasiti pobjedu prije nego što se završi brojanje glasova poštom, kao što je to i uradio u srijedu.

Žalbe koje bi se pokrenule mogle bi doći do Vrhovnog suda, kao što se desilo 2000, kada je republikanski kandidat George W. Bush nadmašio demokratu Ala Gorea na Floridi za svega 537 glasova, nakon što je Vrhovni sud zaustavio prebrojavanje glasova.

Trump je samo nekoliko dana prije izbora imenovao Amy Coney Barret za sutkinju Vrhovnog suda, čime je prednost konzervativaca u sudu koji bi ga mogli podržati u slučaju potrebe, ojačala na 6-3.

Iako izborni zakon SAD-a kaže da se sve glasačke kutije trebaju prebrojati, te da mnogim državama treba do nekoliko dana da završe posao sa brojanjem, Trump tvrdi da je na strani zakona: „Želimo da se zakon promijeni na ispravan način. Ići ćemo na Vrhovni sud. Želimo da se prebrojavanje zaustavi”.

Nesuglasice na Izbornom kolegiju

Američkog predsjednika ne biraju glasovi naroda. Prema Ustavu SAD-a, kandidat koji dobije većinu od 538 elektorskih glasova, poznatih kao Izborni kolegij (Electoral College), osvaja bitku za predsjednika.

Prije četiri godine, Trump je izgubio od demokratkinje Hillary Clinton prema ukupnom broju glasova u SAD-u, ali je imao 304 elektorska, naspram 227 koliko je osvojila Clinton.

Kandidat koji osvoji većinu u nekoj od saveznih država, dobija sve njene elektorske glasove. Pojednostavljeno, ako neko u Kaliforniji pobijedi sa 0,1 posto glasova više, on će dobiti svih 55 elektorskih glasova te države, a njegov protukandidat nijedan. Isto je u slučaju i da, hipotetički, dobije svih 100 posto glasova. Broj elektorskih glasova i dalje je isti.

Izborni kolegij sastaje se 14. decembra, kada se vrši glasanje sa, takoreći, već poznatim ishodom.

No, neki su spomenuli scenario u kojem guverner i zakonodavstvo u državi sa neizvjesnim rezultatima mogu podnijeti dva različita izborna rezultata. To su Pennsylvania, Michigan , Wisconsin i Sjeverna Karolina, koje imaju demokratske guvernere, ali i zakonodavstvo koje kontrolišu republikanci.

Prema pravnicima, nejasno je da li bi Kongres prihvatio guvernerovu verziju rezultata, ili uopšte ne bi ubrojao elektorske glasove te države.

Kroz historiju je bilo presedana. Tako je Florida, čije je zakonodavstvo bilo pod kontrolom republikanaca, 2000. razmatrala da podnese svoje elektorske rezultate prije nego što je Vrhovski sud stavio tačku na nesuglasice Busha i Gorea.

Godine 1876., tri države su imenovale „dvoboje elektora“, primoravajući Kongres da 1887. usvoji Akt o izbornom prebrojavanju (ECA). Prema njemu, svaki od dva doma Kongresa odvojeno odlučuje koju će od dvije liste elektora prihvatiti. Trenutno republikanci drže Senat, a demokrate Zastupnički dom, ali prebrojavanje elektora provodi novi Kongres, koji će položiti zakletvu 3. januara.

Ako se Zastupnički dom i Senat ne slože, nije potpuno jasno šta se onda dešava.

Akt nalaže da bi trebali prevagnuti elektorski glasovi koje odobri izvršni organ države, ali nije jasno da li je to guverner ili neko drugi. Taj zakon nikada nije u potpunosti interpretiran, niti testiran.

Dodatni izbori

Ako bi se odlučilo da niti jedan kandidat nije osigurao većinu elektorskih glasova na izborima mogla bi dovesti do „dodatnih izbora“, prema 12. amandmanu Ustava SAD-a.

To znači da Zastupnički dom bira sljedećeg predsjednika, dok Senat bira potpredsjednika.

Delegacija svake savezne države u Zastupničkom domu imala bi jedan glas. Trenutno, republikanci kontrolišu 26 od 50 delegacija, dok ih demokrate imaju 22. Jedna je podijeljena, a u drugoj ima sedam demokrata, šest republikanaca i jednog libertarijanca.

Dodatni izbori mogli bi se organizovati i ako se desi situacija 269-269, a nekoliko je načina da se dođe do pat pozicije.

Bilo kakav spor u Kongresu mogao bi dovesti do zastoja i nakon 20. januara, kada, prema Ustavu, završava mandat aktuelnog predsjednik.

Prema Aktu o promjeni predsjednika, ako Kongres do tada ne proglasi pobjednika za mjesta predsjednika i potpredsjednika, tada bi na mjesto privremenog predsjednika  bio postavljen predsjedavajući Zastupničkog doma.

Trenutno je to Nancy Pelosi, demokrata iz Kalifornije.