Srebreničani kao učitelji historije
Published On 03 Jul 2012
|
Ažurirano:
23 Nov 2016
10:50 PM (GMT+2)
Piše: Selma Milovanović
Vjenčanja, rođenja djece, blagostanje, komšijske proslave. Pa onda prijetnje, strah, bijeg, rat i smrt.
U sobi jednog sarajevskog stana, preuređenoj u studio, ljudi koji su preživjeli genocid u Srebrenici svakodnevno staju pred kamere i prisjećaju se svojih predratnih života, kao i stradanja koja su ih zadesila od 1992. do 1995.
Svakodnevno ove žene i muškarci, učesnici projekta Video arhiv genocida u BiH, postaju učitelji historije budućim generacijama širom svijeta.
Projekt je pokrenula fondacija Filmom za mir (Cinema for Peace) sa sjedištem u Berlinu, koja od 2001. kroz medij filma pokušava skrenuti pažnju javnosti na teme kao što su zaštita ljudskih prava i AIDS.
Emotivne ispovijesti
Osnivač fondacije Jaka Bizilj bio je inspiriran radom Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), kao i fondacije Shoah u Los Angelesu, koju je osnovao reditelj Steven Spielberg, a koja je zabilježila 50.000 videoizjava ljudi koji su preživjeli holokaust.
Kako kaže Selma Hadžić, direktorica ureda fondacije Filmom za mir u Bosni i Hercegovini, od 15. januara do 27. juna, kada je Al Jazeera posjetila fondaciju, snimljeno je 228 izjava preživjelih Srebreničana.
Cilj petogodišnjeg projekta usmene historije je da bude snimljeno 10.000 izjava.
“Ovaj projekt otvoren je za sve one koji imaju snage da ispričaju svoju priču. To je u čast onih koje više nikada nećemo čuti”, kaže Selma Hadžić.
“Mi smo inicirali povezivanje četiri postojeća udruženja žrtava u Sarajevu, Tuzli i Srebrenici u jedno zajedničko udruženje, koje su sami nazvali Glasovi Srebrenice”, objašnjava Hadžić.
“Uz pomoć ovog udruženja, naših stalnih partnera, organizovali smo razne aktivnosti i promocije i imali smo dosta uspjeha u pronalaženju kontakata.”
Prema njenim riječima, 95 posto ljudi odazvalo se projektu, dok je pet posto kazalo da se ne želi prisjećati ratnih stradanja.
“Mi ih potpuno razumijemo. Iz tog razloga kažemo da je ovo projekt na volonterskoj osnovi. Otvoren je za sve one koji imaju snage da ispričaju svoju priču. To je u čast onih koje više nikada nećemo čuti, da preživjeli ispričaju svoju priču za buduće generacije.”
Naida Balić svakodnevno snima ispovijesti preživjelih Srebreničana. Kako kaže ova direktorica produkcije i voditeljica intervjua, njeni sagovornici potpuno su svjesni da ispisuju stranice historije.
“Iako je u trenucima emotivno teško, oni skupe snage i ispričaju svoju priču, od dijela kako su živjeli prije rata do dijela kada se prisjetimo članova porodice koje su izgubili”, kaže Balić.
“Da osim mezarja u Potočarima sutra ostane zabilježeno da su i ti ljudi koji su izginuli imali lijepe i dobre živote prije onoga kada su postali samo žrtve.”
Balić naglašava da je, osim bilježenja sjećanja, vrlo važan aspekt projekta to što se kroz medij filma prenose i emocije preživjelih. “To je ono što će u budućnosti biti od neprocjenjivog značaja za generacije koje dolaze”, kaže ona.
Uloga dijaspore
Fondacija Filmom za mir finansira sarajevski studio i omogućava snimanje četiri intervjua dnevno. Uz finansijsku pomoć njemačke Vlade, bh. tim od prvog jula počeo je snimati osam do 10 izjava dnevno u dva studija u Sarajevu, a pokrenut je i mobilni studio, koji po dvije sedmice boravi u Srebrenici i u Tuzli.
Kako veliki broj preživjelih Srebreničana i stanovnika okolnih sela živi u inostranstvu, postoje planovi i za snimanje njihovih izjava, ali kako pojašnjava Hadžić, sve zavisi od finansija.
“Voljeli bismo da nam se jave zainteresirani koji su preživjeli genocid u Srebrenici iz bilo kojeg dijela svijeta”, kaže Naida Balić.
Hadžić i njen tim stoga rade na prikupljanju dodatnih sredstava, kako bi i Srebreničani u dijaspori mogli biti zastupljeni.
Razmatraju mogućnost testnog snimanja u Zapadnoj Evropi na jesen, u okviru planova za buduće mobilno snimanje na tom području, kao i u SAD-u, te, ukoliko to bude moguće, Australiji.
U međuvremenu, Srebreničani iz dijaspore kontaktiraju fondaciju i raspituju se o mogućnosti sudjelovanja u projektu. Neki su već bili intervjuirani tokom svojih posjeta BiH, a pošto u ljetnim mjesecima najveći broj Srebreničana iz dijaspore posjećuje BiH, fondacija je pripremila ljetni režim snimanja u okviru kojeg će njihove izjave imati prioritet.
“Voljeli bismo da nam se jave zainteresirani koji su preživjeli genocid u Srebrenici iz bilo kojeg dijela svijeta”, kaže Balić.
Jedan od najskupljih, ali i najbitnijih dijelova projekta, pojašnjava Hadžić, bit će postavljanje svih videosnimaka na servere.
“Suština ovog projekta je da svi videozapisi budu na serveru, gdje se mogu vrlo lako pretraživati na osnovu ključnih riječi. To je najrelevantnije za istraživanja, a mi želimo dati pristup serveru relevantnim institucijama u BiH i u svijetu.”
U BiH pristup serveru namijenjen je Muzeju genocida u Sarajevu, otvorenom ove sedmice, kao i Memorijalnom centru u Potočarima, čija multimedijalna soba još nije izgrađena. U svijetu ispovijesti Srebreničana bit će ustupljene Muzeju holokausta u Washingtonu, te u drugim relevantnim muzejima.
Projekat Video arhiv genocida u BiH bit će predstavljen od 19.30 do 23 sata u utorak u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
U srijedu,11. jula, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom, bit će predstavljena interaktivna izložba na platou ispred BBI centra u Sarajevu od 12 do 23 sata. Od 12 do 14. jula, izložba će biti predstavljena u Galeriji Roman Petrović u Sarajevu.
Kontaktne podatke fondacije Filmom za mir možete preuzeti ovdje.
Izvor: Al Jazeera