Oglasi

Srebrenica je Sarajevu važna u julu i pred izbore

Samo je pitanje do kada će Bošnjaka ovdje biti, kažu srebrenički povratnici, uvjereni da su prepušteni sami sebi.
Veliki broj povratnika u Srebrenicu je umrlo ili kraj napustiloAl Jazeera

Uspavani grad, obasjan ljetnim suncem i ugodno ušuškan među brda obrasla gustom zelenom šumom, ulični pas ispružen u dubokom snu ispred lokalne robne kuće, nesvjestan mačaka koje se ganjaju u parku nekoliko metara dalje, tek poneki prolaznik i rijetko vozilo na ulici oslikavaju tipični gradić u istočnoj Bosni. Neupućenom putniku, radi se o jednom od niza idiličnih gradova širom Bosne i Hercegovine.

Ipak, Srebrenica nije grad kao neki drugi. Ne samo u BiH, već i u cijelom svijetu. Grad koji ovog jula obilježava 25. godišnjicu od najvećeg zločina na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata polako nestaje, a pitanje je da li će u narednim decenijama biti ikoga ko će se prisjetiti žrtava Genocida, govore povratnici.

Zalaskom dublje u gradić, brojne zatvorene prodavnice i poslovni prostori, napuštene kuće i malobrojni ljudi na ulicama i bez takvih izjava lako je shvatiti s kakvom sudbinom se Srebrenica suočava.

Vratiti se na mjesto zločina, odakle je krenuo genocid u kojem je pobijeno više od 8.300 djece, staraca, žena i muškaraca samo zato što su Bošnjaci, nije bila laka odluka, a posebna je bila briga pitanje sigurnosti.

Al Jazeera

Dvadeset i pet godina od najstrašnijih dana, povratnici se osjećaju sigurnim, kaže Ahmed Hrustanović. Kao lokalni imam, dobro je upoznat sa problemima s kojim se suočava njegova zajednica, zna šta ih brine, šta ih tišti i šta ih raduje.

Pitanje sigurnosti

Srećom, konkretnih sigurnosnih problema povratnici nemaju, ističe on.

"Život je miran, fin, sa lokalnim Srbima nema problema. Pozdravimo se, upitamo se, ispričamo se. Živimo ljudski, koliko je to moguće", kaže on.

Ono što problem pravi jeste politički sistem, a lokalno stanovništvo se osjeća izdano i od vladajućih bošnjačkih i vladajućih srpskih stranaka, odnosno smatraju da ni Sarajevo ni Banja Luka ne rade na tome da ljudima srebreničkog kraja konkretno poboljšaju život, dodaje.

Pametovanje iz daljine

Ono što povratnicima smeta jeste što ljudi koji ne žive tu često znaju prigovarati što nešto nije urađeno na drugačiji način, što se nisu provokatorima suprotstavili i slično, kaže Salihović.

"Mene pitaju što niste skinuli plakate, što niste zaustavili postrojavanja i slično. Ja sam se naplaćao i naplaćao kazni koliko hoćete. Skinem plakat, policija me kazni. U jednom mjesecu sam platio pet kazni. Lako je iz Sarajeva, Beča, Minhena… pametovati. Što ne dođu ljudi, da vide kako je nama ovdje, pa nešto ne urade. Imam i ja djecu koju trebam hraniti. Ne mogu sav novac na kazne dati".

Iako im životi nisu ugroženi, povratnici imaju probleme u školovanju, gdje djeca ne mogu da uče bosanski jezik, a Bošnjake neće da zaposle u školama, gotovo je nemoguće dobiti posao u javim, državnim institucijama, navode sagovornici Al Jazeere.

Iako je za takvo stanje uglavnom zaslužna Banja Luka, ističe se da velika odgovornost leži i na političkom Sarajevu, koje, kako se čini, Srebrenicu koristi samo za prikupljanje političkih poena i za ostvarivanje svojih interesa uoči izbora, dodaju.

To se najbolje može primijetiti prilikom pokušaja razgovora sa lokalnim stanovništvom. Iako navikli na brojne goste tokom perioda Marša mira i komemoracije u Potočarima, nije čest slučaj da "stranci" dolaze u grad "tek tako".

Stoga mnogi ne žele da razgovaraju, a i ono malo što kažu, uglavnom je obojeno ljutnjom.

"Šta ja imam pričati, pričamo već 20 godina. Svašta se pred kamerama kaže, nama opet isto bude. Mi smo samo simbol, nešto što se može iskoristiti, a nikom nije zaista stalo do toga kako nam je", govori Ibrahim, povratnik srednjih godina koji ne želi reći prezime, dok mu se na licu može vidjeti razočarenje, izraz koji nije rijedak u ovom kraju.

Nedostatak osjećaja

"Političko Sarajevo i cijela Federacija BiH nema osjećaja prema nama. Oni nas ne smatraju da smo ljudi kao i oni. Mnogi od njih misle da je ovdje neko ratno stanje. A nije lako reći da mi ne interesujemo političko Sarajevo", govori Hrustanović.

Mnogim je Srebrenica samo slanje paketa, kaže on, ali Srebreničanima ne trebaju paketi, već radna mjesta, a izgleda da niko ne želi da na tome zaista radi.

"Napravite radna mjesta i time ste riješili problem Srebrenice. Ti ljudi će rađati djecu, ljudi će ostajati i to je to. Sada imamo gotovo 200 djece u mektebu (vjerskoj školi), imamo trudnice, ima mladih parova. Ali ljudi odlaze, jer ne mogu da prežive. Mi odlazak svakog pojedinca dobro osjetimo, cijela zajednica", dodaje lokalni imam.

Al Jazeera

Ono što život povratnika čini težim jeste što postoje i oni koji namjerno provociraju, primjera radi, lijepljenjem plakata sa likom Ratka Mladića i slično, a postoje i mediji koje Srebrenica interesira samo kada postoji neko trvenje, govori povratnik i odbornik Zulfo Salihović.

Kako kaže, život povratnika i njihov broj je više od 20 godina u stagnaciji, ali stagnacija je prisutna i kada je u pitanju podrška međunarodnih i bh. institucija.

Novih povrataka gotovo i nema u zadnjih desetak godina, kaže, a veliki broj povratnika je u tom periodu umro, jer se radilo uglavnom o ljudima starije dobi.

"Mlađi koji su se vratili, koji imaju mogućnost rađanja djece, ti mladi brčni parovi ovdje nemaju priliku da grade život. Nema adekvatne podrške za mlade Bošnjake, ali i za mlade Srbe, da grade ovdje život", smatra Salihović.

Dodatni prihodi

Sagovornici Al Jazeere ističu da čak i oni koji imaju posao često budu loše plaćeni, što ih primorava da straže dodatne izvore zarade. Neki se bave pčelarstvom, drugi poljoprivredom…

Salihović navodi i da dolazi i do tenzija među samim povratnicima, jer često političke veze i lična poznanstva dovode do toga da neki žive bolje, dok je drugim život izuzetno težak. "Podobni budu zaposleni, drugi nemaju nikakvu šansu. I zašto onda mladi da ostaju ovdje?", pita Salihović.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Munir Habibović se vratio u svoj radni kraj prije 16 godina. Tada je, govori, bilo 50 do 60 posto više Bošnjaka na području opštine Srebrenice, nego što ih je to danas.

"Kako je koja izborna godina dolazila, tako su ljudi sve više razočarani bili odnosom i Sarajeva i Banja Luke. I sve više i više ljudi je odlazilo. I to vam sve govori kakva sudbina čeka Srebrenicu", kaže on.

Najveći krivci za dizanje političkih tenzija i dodatnog kompliciranja života povratnika su Stranka demokratske akcije i Savez nezavisnih socijaldemokrata, odnosno najjače bošnjačke i srpske stranke, smatra Habibović.

Odlazak iz Srebrenice

"Imamo toliko mladih, koji su obrazovani, koji su završili fakultete, koji ne mogu dobiti posao ako nisu u stranci".

Prema procjenama, na području opštine Srebrenica ima između pet i šest hiljada stanovnika, od čega je Bošnjaka gotovo 2.500. Od tog broja su uglavnom stariji ili oni koji nisu uspjeli da riješe egzistenciju u Federaciji BiH, ističe Habibović.

"Svi koji su imali priliku, otišli su za hljebom".

Ono na šta posebnu skreću pažnju jeste problemi s kojim se suočavaju bivši pripadnici Armije BiH, koje redovno prate, pozivaju u tužilaštvo i policiju na saslušavanja i davanja izjave, kako bi im zagorčali život. Srećom, sigurnost drugih Bošnjaka je na zadovoljavajućem nivou.

"Samo je pitanje do kada će Bošnjaka ovdje biti", kaže Habibović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.