Oglasi

Srbiji 'status kandidata' EU

Beograd se približava Briselu, ali konrketni pregovori još neće biti započeti, piše austrijski list 'Prese'.
Skupština Srbije je ratificirala većinu dokumenata i konvencija UN-a o ljudskim pravima[EPA]

Evropska komisija (EK) će iduće sedmice predložiti da Srbija dobije status kandidata Evropske unije (EU), piše bečki dnevni list Prese, dok Ujedinjeni narodi (UN) pripremaju niz akcija koje će svijetu pokazati da Srbija pridaje značaj ljudskim pravima.

Kako tvrdi Prese, informacije o planovima EU dolaze iz krugova Vijeća EU, kao i Evropskog parlamenta (EP).

List dodaje da će EK svoj prijedlog najverovatnije predstaviti u srijedu, a očekuje se da će u Vijeću (EU) o njemu odlučivati zemlje članice, navjerovatnije u decembru.

Međutim, zbog neriješenog problema na Kosovu, konrketni pregovori neće biti započeti, dodaje list, ističući da će na drugoj strani početi pregovori s Crnom Gorom.

Prese navodi da je za Srbiju odlučujući faktor za predloženi status kandidata bilo hapšenje optuženih za ratne zločine Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

U Briselu se ukazuje na to da je Srbija preduzela brojne reforme, prije svega u oblasti pravosuđa i borbi protiv korupcije, koji omogućavaju dalje približavanje zemlje EU.

Podrška UN-a

Istovremeno, William Infante, stalni koordinator UN-a u Srbiji, izjavio je da će ova organizacija preduzeti mjere koje će svijetu poslati signal da je Srbija zemlja koja pridaje značaj ljudskim pravima.

"Srbija može biti ponosna i poslužiti kao model za interparlamentarnu saradnju, kao i međusobnu saradnju svih institucija koje se bave ljudskim pravima", kazao je on.

Prema njegovim rečima, koje prenosi Beta, Srbija je ratificirala većinu dokumenata i konvencija UN-a o ljudskim pravima, a preduzimaju se i mjere da i svi preostali dokumenti u toj oblasti budu ratificirani.

Osvrćući se na 11. godišnjicu od demokratskih promjena u Srbiji, šef misije OSCE-a u ovoj zemlji Thomas Moore istakao je da su građani tada jasno dali do znanja da žele živjeti u državi koja je privržena demokratiji te je od tada u državi znatno promijenjen sistem vrijednosti.

"Sada postoje nezavisna tijela koja vode računa o zaštiti ljudskih prava, poput ombudsmana, povjerenika za informacije od javnog značaja i povjerenika za zaštitu ravnopravnosti“, rekao je Moore. "Sada imamo i nevladine organizacije koje aktivno promoviraju i učestvuju u zaštiti ljudskih prava."

Španska inicijativa

U međuvremenu je španski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero izjavio poslije sastanka sa srbijanskim premijerom Mirkom Cvetkovićem u Madridu da Španija podržava evropske težnje Srbije i smatra ih suštinskim za očuvanje stabilnosti na cijelom Balkanu.

Zapatero je pozdravio interes koji je Cvetković izrazio ka daljem razvoju reformi neophodnih za lakši prijem Srbije u EU, kaže se u saopćenju španske vlade.

Zapatero je obavijestio Cvetkovića o zainteresiranosti španskih kompanija za razvoj i modernizaciju određenih sektora srbijanske privrede, u kojima one imaju iskustvo i tehnološka znanja, poput izgradnje infrastrukture, željezničkog sektora i upravljanja vodnim resursima.

Podrška eurointegracijama Srbije, kao i Crne Gore i Makedonije, pristiže i iz Rumunije.

Kako je prenijela rumunska agencija Agerpress, jedna od tema razgovora rumunskog predsednika Traiana Baseskua s makedonskim kolegom Đorđem Ivanovim u Bukureštu bila je zapadni Balkan, pri čemu je Rumunija istakla svoj interes da sve države na tom području budu integrirane u NATO i EU.

Basesku je posebno naglasio interes Rumunije da Makedonija postane članica NATO-a i EU, ali je istakao da te procese blokira makedonski spor s Grčkom oko imena bivše jugoslovenske republike, koji treba biti riješen na bilateranom nivou.

Izvori: Al Jazeera, agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.