Srbija: Zakon o amnestiji podijelio javnost

U tri sedmice amnestirano 1.000 zatvorenika, dok policija i pravnici tvrde da su skraćene kazne kriminalcima koji to nisu zaslužili.

Od početka primjene Zakona o amnestiji, za samo tri sedmice, zatvore u Srbiji napustilo je više od 1.000 zatvorenika.

To je nešto manje od četvrtine, od ukupno 4.300 osuđenih koji će biti amnestirani.

Dok u Ministarstvu pravde smatraju da nedavno usvojeni zakon Srbiji donosi  novčane uštede i rješenje problema prebukiranosti zatvora, Sindikat srpske policije i brojni pravnici poručuju da je Zakon o amnestiji loš i da ne samo da ne rasterećuje  zatvore, već i skraćuje kaznu kriminalcima koji to nisu zaslužili.

Reporterka Al Jazeere iz Beograda Jelena Milutinović razgovarala je s bivšim osuđenikom koji je u utorak napustio Okružni zatvor u Beogradu, gdje je proveo dvije godine zbog privrednog kriminala.

Zakon o amnestiji donio mu je skraćenje kazne od 15 dana.

"U pritvoru i zatvoru sam zajedno proveo dve godine. Vest o amnestiji sam sačekao sa oduševljenjem", kazao je on.

Među onima  koji su prethodnih dana napustili zatvorske ćelije, najviše pažnje javnosti izazvalo je oslobađanje Miladina Kovačevića, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama teško prebio kolegu studenta, te Uroša Mišića, koji je na fudbalskim tribinama bakljom napao žandarma Nebojšu Trajkovića.

Policajci  su zgroženi činjenicom da je kazna skraćena i onima koji svjesno napadaju policajce na dužnosti.

Vrline i mane zakona

"Zakonodavac je trebao da predvidi mogućnost da amnestirani budu oni osuđenici koji su krivično delo učinili iz nehata, ili iz krajnje nužde. Međutim, na slobodu su puštena sva ona lica koja su krivično delo učinili svesno, a to je za svaku osudu", kaže Dragan Žebeljan iz Sindikata srpske policije.

Na kritike da puštaju kriminalce na ulicu, u Ministarstvu pravde objašnjavaju da amnestijom država pokazuje milost i što je još važnije - stvara bolje uslove u zatvorima.

"Svaki zakon ima svoje mane i vrline. Ono što mi, kao sistem izvršenja, posmatramo u ovom trenutku, je da ne sme biti izuzetaka kada se donosi jedan zakon na tako opštem nivou kao što je ovaj", kaže Damir Joka iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

"Ja ću ponoviti nešto što stalno pričam – selektivna pravda je gora od nepravde."

"Rasterećenje zatvorskih kapaciteta koje se pominje kao važna posledica Zakona o amnestiji za mnoge je najspornija tačka. Mnogi stručnjaci smatraju da prebukiranost zatvora  ne sme da bude razlog za  skraćenje kazne pojedinim osuđenicima", javila je Milutinović.

Pravnici naglašavaju da Zakon o amnestiji neće riješiti probleme smještaja, a smatraju i da je amnestija poslala lošu poruku.

"Pogrešne su poruke bile da se amnestiraju samo oni osuđenici koji su osuđeni na blaže kazne. Ovde govorimo i o onima koji su osuđivani i za vrlo teška krivična dela. ...Nije pojašnjeno da li će se uštede ponovo investirati u zatvore, da se poprave uslovi u zatvorima koji su zaista katastrofalni", rekao je Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

Dok se žrtve ljute, a amnestirani raduju zbog skraćenja kazne, iz Komiteta za ljudska prava ukazuju na dodatni problem - resocijalizaciju amnestiranih.

U Srbiji je prije donošenja Zakona o amnestiji u zatvorima bilo gotovo 11.500 osoba, dok su zatvorski kapaciteti nešto veći od 7.000 mjesta.

Izvor: Al Jazeera
 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.