Srbija pokušava spasiti stare zanate od nestanka
Tradicionalni zanati, poput izrade šešira, posuđa ili bombona, simbol su nekog drugog, ranijeg vremena. Od zaborava ih čuvaju entuzijasti koji su naslijedili posao koji se u porodici prenosi generacijama.
Kako bi izradu unikatnih predmeta zaštitili i promovirali, u Ministarstvu privrede Srbije zanatlijama dodjeljuju certifikate koji su dokaz kvaliteta njihovih proizvoda.
Korak u 19. vijek – kako je njegov djed Dušan izrađivao narodne nošnje i opanke, tako isto taj posao, 90 godina kasnije, radi Mijomir Aleksić. Riječ je o kostimima za serije, filmove, kulturno-umjetnička društva i poštovaoce tradicije.
„Svako iz svog kraja želi da ima nošnju i da sačeka goste na slavi, svadbi, krštenju. Jednostavno su ljudi shvatili da, ipak, frak i šešir su engleski, a narodna nošnja naša“, ističe on.
Kupci dolaze iz cijelog svijeta, a najzanimljivija iskustva su, ipak, onih čiji korijeni potječu iz Srbije.
„Kad dođe, na primer, čovek i kad se uhvati za nošnju tačno iz kraja iz kog potiče njegova porodica… To je fascinantno. Ne uhvati se za neku koja je najbogatija. Nego pita – izvini, odakle je ova? Kažem – odakle su tvoji? I onda se ispostavi da je iz tog kraja i eto to su neke stvari koje mene čine srećnim“, govori Aleksić.
On je jedan od 525 zanatlija u Srbiji koji su za svoj posao dobili certifikat Ministarstva privrede. Njime dokazuje autentičnost svojih proizvoda – da su unikatni, ručno rađeni, od prirodnih materijala, pravljeni baš kao oni izloženi u Etnografskom muzeju u Beogradu – mjestu koje, iako čuva sjećanje na vrijeme koje je prošlo, tradiciju želi očuvati.
„Ono što je zaista potrebno je da se stvore mnogi preduslovi – fiskalni, zakonodavni preduslovi da bi se olakšao život zanatlijama. Jer, stari zanati su manje-više na izdisaju. Oni su na ivici opstanka, možemo da kažemo čak klinički mrtvi“, govori Saša Srećković iz Etnografskog muzeja Srbije.
Bespovratna sredstva
Upravo zato Ministarstvo privrede Srbije nastoji, dodjelom certifikata, stimulirati zanatlije da opstanu u tom poslu. Ko ga ima, kaže pomoćnik ministra privrede Dragan Janjić, oslobođen je fiskalnih kasa i plaćanja firmarine. I sama njegova kancelarija svojevrsni je izložbeni prostor srpskih zanatlija.
„Pogodnost kod njih je što se razvrstavaju u najpovlašćeniju, da ne kažem najnižu stopu poreskih obveznika. Otvara im se fond za razvoj kreditnih linija, gde pod najpovoljnijim uslovima mogu da dođu do sredstava. Ideja je da idemo i na bespovratna sredstva kojima će njihov zanat biti stimulisan“, dodaje on.
Naredni korak je, kažu u tom ministarstvu, čvršće uvezivanje zanatstva sa školskim sistemom kako bi se nove generacije zainteresirale za posao te imale mjesto za praksu i u budućnosti, možda, svoju radionicu.
Na takav potez do sada se odlučilo više od 200.000 poduzetnika u Srbiji.
Izvor: Al Jazeera