Srbija podijeljena o prodaji Komercijalne banke slovenskom NLB-u
Prodaja beogradske Komercijalne banke (KB) ljubljanskoj NLB banci potakla je brojna pitanja, kritike i komentare u Srbiji, a stručna javnost podijeljena je u ocjenama je li država napravila dobar posao prodavši svoj vlasnički udio od 83,23 posto za 387,02 miliona eura.
Nakon saopćenja srbijanskog Ministarstva finansija u srijedu kasno navečer da je potpisan ugovor o kupoprodaji ministar finansija Siniša Mali rekao je da je ponuđena cijena među najpovoljnijim u odnosu na usporedive, nedavne i relevantne transakcije u regiji, kao i da je viša od očekivane, prenosi Hina.
Ekonomski konsultant Branko Pavlović smatra “nespornim” da se prodajom KB-a “Srbija odriče finansijskog suvereniteta”, jer će dospjeti na jednocifreni postotak učešća domaćih banaka na domaćem bankarskom tržištu.
Optužbe opozicijskog Saveza za Srbiju
Povodom ranijih procjena da bi KB mogao biti prodan za 450 do 500 miliona eura Pavlović smatra da je to prodaja “za nula dinara”, zasnivajući ocjenu na kategoriji “racio adekvatnosti kapitala” i podsjećajući na ocjenu Narodne banke Srbije (NBS) da je to donji nivo ispod kojeg banka ne bi smjela biti prodana.
Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, članica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kao i ministar Mali, upozoravala je da se KB ne treba prodavati.
Bivši guverner NBS-a i profesor na Ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić, s druge strane, naglašava da je “postignuto ono što se moglo na tržištu u ovom trenutku” te da je “čak važnije od neposredne cene” je li Srbija dobila “kredibilnog, solidnog bankara na dugi rok” na tržištu.
“Lično mislim da jeste”, rekao je Šoškić, čije su ranije preporuke bile da država treba okončati prodaju KB-a.
Opozicijski Savez za Srbiju optužio je državu da je prodaja KB-a “ispod cene neodgovorna” jer je ta banka “sistemski važna za stabilnost domaćeg tržišta”, te da je Srbija time postala “jedna od retkih država koja će ostati bez domaće banke”, što “može uticati na tržište novca i akcija”.
Ogromni gubici u prethodnom razdoblju
Ekonomski analitičar i urednik sedmičnika Novi magazin Mijat Lakićević ocijenio je za Hinu da su se “državne banke u Srbiji, kao i državna preduzeća, generalno, pokazale kao vrlo podložne političkim uticajima”, podsjetivši da je KB posljednjih godina poslovao s profitom, ali je “u prethodnom razdoblju beležio ogromne gubitke, čiji iznosi, zapravo, nikada nisu tačno utvrđeni”.
“Propast nekih drugih državnih banaka, poput Agrobanke i Srpske banke, građane Srbije koštala je oko dve milijarde evra. Otud prodaja KB-a građane oslobađa rizika od novih gubitaka”, navodi Lakićević.
Nakon potpisivanja ugovora u sljedećih pet do devet mjeseci očekuje se odobrenje Evropske centralne banke (ECB), NBS-a te centralnih banaka i tijela za zaštitu konkurencije u državama u kojima posluju NLB i KB, pa će transakcija u vezi s kupovinom biti okončana te nakon spomenutih odobrenja.
Prodaja KB-a jedan je od reformskih ciljeva u aktualnom aranžmanu “Instrument za koordinaciju politika” Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Izvor: Agencije