Srbija nema rješenje za djecu prosjake

Zimski dani i niske temperature natjerale su djecu koja žive i rade na ulicama Beograda da zaklon od hladnoće potraže u Svratištu. To je kuća koja već četiri godine pruža utočište svoj djeci koja su prinuđena da za sebe i svoju porodicu zarađuju na ulici.

Oni koji se bave dječijim pravima ukazuju na to da Srbija još nema rješenje kojim bi smanjila broj mališana prosjaka.

Reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović u rano jutro posjetila je beogradsko Svratište, gdje je srela sedamnaestogodišnju majku sa dvoje djece, koja već danima ne napušta to sigurno sklonište.

Jedino u Svratištu ima obrok za sebe i  svoju djecu, kao i mjesto gdje može prenoćiti.

Spašavanje od gladi

Još od djetinjstva, novac zarađuje na ulici, ali kaže, to nije dovoljno za život.

„Kad sam išla da prosim, bilo je hladno, nisam imala odeću, obuću, nisam imala ništa. Išla sam tako da radim i onda, kad sam saznala za ovo ovde, prestala sam da radim to, tako da su mi mnogo pomogli – i oni i Centar za socijalni rad“, kaže maloljetna majka dvoje djece.

“U popodnevnim satima Svratište će biti puno. Vaspitači  pripremaju namirnice koje će danas od gladi spasiti i do pedesetak mališana”, javlja Milutinović.

Osim obroka, djeca ovdje mogu dobiti zimsku garderobu koju doniraju humani građani i kompanije, a Svratište im je često i jedino mjesto gdje se mogu okupati.

„Prvi put obično deca ne znaju da koriste pribor za jelo, ne znaju da koriste tuš i toalet, nemaju osnovne higijenske navike i to je za njih sve novo“, navodi vaspitačica Jelena Aćimović.

Kada djeca steknu povjerenje u osoblje Svratišta, vaspitači se trude da ih nauče da pišu i čitaju, a zatim ih usmjeravaju ka centrima za socijalni rad i školama.

Ipak, u kabinetu Zaštitnika građana kažu da se ova djeca ne uspijevaju integrirati u društveni i obrazovni sistem u Srbiji .

„Ono što je zaista dramatično je da je 45 posto dece koja prose, uzrasta do šest godina i to onda pokazuje koliko postoji nerazumevanje među nadležnim organima o tom značaju ranog uzrasta, u prevenciji”, ističe Tamara Lukšić Orlandić, zamjenica Zaštitnika građana za ljudska prava.

Do sada je u Svratištu, koje je osnovala NVO Centar za integraciju mladih, boravilo oko 600 djece kojoj je neophodna veća podrška društva i institucija.

„Boravak u prostorijama Svratišta samo će trenutno umanjiti probleme mališana koji ovde dolaze. Stručnjaci za prava dece ukazuju na to da bi nadležni morali više da se angažuju u pomoći deci koja su očigledno žrtve nedovoljne brige i roditelja i društva“, javlja Milutinović.

Beogradske vlasti imaju plan koji bi mogao pomoći ugroženoj djeci. Formirat će mobilne timove koji će evidentirati svu djecu koja rade na ulici, a potom će njima i njihovim porodicama ponuditi pomoć.

Nema zvaničnih podataka

„Mi imamo ideju da, ukoliko neki socijalni problemi muče neku porodicu, kroz pružanje šanse da se kroz preduzetništvo zaposle, damo šansu toj porodici da svoj materijalni status povisi“, kaže Nenad Matić iz beogradskog Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Sagovornica Al Jazeere voljela bi da prosjačenje i život na ulici postanu njena prošlost. Želja joj je da nađe posao i da njena djeca krenu u vrtić.

„Volela bih da to radim, poštovala bih to pravilo da idem po decu kada treba, sve bih to poštovala, a volela bih da budem frizer ili u pekari da radim“, govori maljoletna majka dvoje djece. 

Ne postoje zvanični podaci o tome koliko djece u Srbiji radi na ulici. Procjene kažu da ih samo u Beogradu ima i do 2.000.

Izvor: Al Jazeera