Srbija na deponiju baca 50 milona eura

Iako je set zakona o upravljanju otpadom donesen prije tri i po godine, Srbija reciklira samo pet posto ukupnog otpada.

U trenutku kada Švedska saopćava kako namjerava uvoziti otpad jer joj ponestaje materijala za reciklažu, u Srbiji se na deponije baca gotovo sve - plastika, konzerve, staklo, baterije, lijekovi, ostaci hrane, metal, drvo... Prerađuje se, tek, neznatan dio.

Reporter Al Jazeere Nebojša Grabež istraživao je šta su glavni razlozi tome.

Mnogi građani kažu da bi rado odvajali kućni otpad, ali ne znaju šta dalje s njim.

Nemogućnost upravljanja otpadom

„Imamo par kontejnera koji su prepuni. Nema šanse da odvojim flaše i karton. Sve je prepuno", kaže Beograđanka Zora.

I njen sugrađanin Nenad ističe isti problem.

„Nemamo nikakvih kontejnera gde bismo sami razvrstavali flaše, kese i to što je potrebno. Jednostavno, to su obični kontejneri i nemamo gde da bacimo", kaže Nenad.

Građani Srbije svakodnevno izbace na deponije blizu pet hiljada tona otpada.

Međutim, njihova sugrađanka Milica ima sasvim drugi problem.

Ona kaže: „Ja ne kupujem puno. Nemam šta da odvajam.“

S druge strane, brojni zagovornici zaštite životne sredine upravo apeliraju na svijest pojedinaca, tvrdeći da sve počinje sa stavom „neću da uništavam sredinu u kojoj živim". Tako, osvjedočena pobornica ekologije Gordana Čomić s ponosom ističe da je Novosađanka.

„Problem je u tome što nas nije briga. Kada me pitaju kako to da je grad u kome ja živim čist, kako to da je uređen, ja kažem da počinje time tako što ne bacite đubre na pločnik, ne bacite đubre u Dunav, u park... I to je početak koji vam možda ne izgleda povezan sa upravljanjem otpadom po regionalnom principu i sa recikliranjem i smanjivanjem štete koju svaka vrsta otpada, i organski i hemijski i svaki drugi, pravi životnoj sredini", kaže Čomić.

Glavni egzistencijalni prihod

U uslovima ograničenih reciklažnih kapaciteta, građani Srbije svakodnevno izbace na deponije blizu pet hiljada tona otpada.

Od donošenja seta ekoloških zakona prije tri i po godine, izgrađeno je osam regionalnih centara za reciklažu i godišnje se reciklira samo pet posto ukupnog otpada.

 „U ovom trenutku tu radi 16 ljudi, što znači da je ovo sistem koji donosi i radna mjesta. S druge strane oko 55 do 60 odsto otpada ide na trake, razvrstava se i dalje nalazi svoju novu upotrebu, jer mi plastiku i papir dalje prodajemo firmama s kojima smo sklopili ugovor još 2010. godine", kaže Željko Jovetić, predsjednik Skupštine Obrenovac.

 U Srbiji između 35 i 55 hiljada ljudi svakodnevno prikuplja otpad i od toga živi.

Ekološki aktivisti tvrde da je za rješavanje problema otpada u Srbiji neophodna saradnja između civilnog, javnog i privatnog sektora.

Oni upozoravaju da Srbija godišnje „baci“ na deponije oko 50 miliona eura te za taj problem nude neka rešenja.

Vladimir Radojičić, aktivista "Zelene inicijative" kaže: „Pre svega ulaganje u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje otpada, dakle za širenje sakupljačke mreže. Pri tom ne treba smetnuti sa uma da tu treba uključiti i individualne sakupljače sekundarnih sirovina koji predstavljaju jako veliki potencijal. Jer u Srbiji negde od 35 do 55 hiljada ljudi svakodnevno prikuplja otpad i od toga živi."

Mnogima od ovih ljudi ovo je jedini izvor finansiranja. Procjenjuje se da oni prikupe skoro 75 posto od ukupnog otpada koji se reciklira. 

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.