Srbija između ruskog čekića i EU nakovnja

Istok ili Zapad, dilema je koja je oduvijek bila prisutna u Srbiji. Pa i danas, kada je uveliko na evropskom putu. Iako formalno neutralna, ta dilema prisutna je i na vojnom planu, javlja reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.

Široki osmijesi su se mogli vidjeti u sjedištu NATO-a na potpisivanju Individualnog partnerskog akcionog plana. Još širi su viđeni u Beogradu, na vojnoj paradi upriličenoj za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iz ugla Moskve, u jačanju vojne saradnje na dva fronta nema ničeg spornog.

“Aktivno sarađujemo sa Srbijom u ovoj sferi i vidimo da ona isto tako sarađuje s našim zapadnim partnerima. Ne vidimo ništa sporno u toj saradnji. Ako će takva saradnja ojačati Srbiju, bit ćemo sretni zbog toga, jer snažna Srbija znači više stabilnosti i mira na Balkanu. Mislim da je u interesu Srbije da sarađuje i s Istokom, i sa Zapadom i takvi odnosi će se unapređivati korak po korak”, kazao je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin.

No, koraci poput učešća Srbije na zajedničkim vojnim vježbama ruskih i bjeloruskih snaga na jugu Rusije, koje su održane u septembru, nisu prošli bez “packi” Brisela. Poruka je bila nedvosmislena –  Srbija šalje pogrešan signal i ne postupa u skladu s obavezama prema Evropskoj uniji.

“Nažalost, vrlo često se stiče utisak da premijer [Aleksandar Vučić] vodi jednu spoljnu politiku, predsednik [Tomislav Nikolić] drugu, ministar spoljnih poslova [Ivica Dačić] treću, s tim što mi se čini da ministar spoljnih poslova i predsednik su ustvari ono krilo koje naginje ka Rusiji”, ocijenila je Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije.

Naginjanje ka Rusiji, pa i u vidu najavljene nabavke ruskog oružja, koju je premijer Srbije ugovorio tokom nedavne posjete Moskvi, po mišljenju pojedinih stručnjaka, ne znači promjenu neutralnog kursa.

‘Vojna neutralnost’

“Srbija je proglasila vojnu neutralnost. Kada se radi o njenoj težnji da se ekonomski integriše, EU je partner, kada se radi o vojnoj poziciji, partner su i Rusija i njen vojni pakt, i SAD i njen vojni pakt, odnosno pakt koji predvodi NATO. Ali, siguran sam da politika Srbije nije promena tog kursa neutralnosti, pogotovu u novim okolnostima, kada svet počinje da se talasa, ta politika neutralnosti dobija dodatnu potvrdu”, rekao je Dragomir Anđelković iz Foruma za odgovornu politiku. 

U prilog toj tezi, zvanični Beograd često navodi i odnos u broju planiranih vojnih vježbi s Rusijom, ali i NATO snagama za ovu godinu – dvije naspram 22.

“Aritmetika da kad se sabere da je broj recimo vojnih vežbi koje Srbija organizuje sa drugim zemljama, bilo pojedinačno, ili sa zemljama članicama NATO s jedne, ili sa Rusima s druge strane, nije dovoljan izgovor imajući u vidu da je Rusija pod sankcijama, pre svega EU. Naši odnosi sa Rusijom u tom kontekstu pre treba gledati u kontekstu naših evropskih integracija i očekivanja da mi usaglasimo našu spoljnu i bezbednosnu politiku sa EU”, ocijenila je Milić

Takva očekivanja zvaničnom Beogradu mogao bi prenijeti i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji će u naredna dva dana boraviti u Srbiji.

Izvor: Al Jazeera