Oglasi

Srbija i Hrvatska: Razmjena popisa osumnjičenih i optuženih za ratne zločine

Hrvatska i Srbija dogovorile su početak pripreme popisa radi razmjene podataka i izbjegavanja incidenata.
Bajakovo, Granica, Granični prijelaz, Policija, Srbija, HrvatskiPopisima i razmjenom podataka trebali bi se ubuduće izbjeći incidenti na granicama AP - Ilustracija

Srbija i Hrvatska u idućih će 30-ak dana početi pripremati popise osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine s obiju strana kako bi se provela razmjena podataka i ubuduće izbjegli incidenti na granicama, dogovoreno je u petak na sastanku ministara pravosuđa Hrvatske i Srbije u Beogradu.

"Dogovorili smo da ćemo u najkraće vrijeme, narednog tjedna, dostaviti imena članova radne skupine s naše strane, a kolege iz Ministarstva pravde Srbije sa svoje kako bi se se u idućih 30 dana sastali i počeli raditi na razmjeni podataka o osobama osumnjičenima za ratne zločine na obje strane", izjavio je za Hinu hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nakon sastanka sa svojom srbijanskom kolegicom Nelom Kuburović.

Bošnjaković je rekao da se na taj način žele izbjeći incidenti kakvih je dosad bilo kad netko od osumnjičenih za ratne zločine, s bilo koje strane, dođe na granicu "i ima neugodnosti".

U svezi s tim popisima bila su formirana povjerenstva još 2010. godine, "ali su naprosto u nekoj fazi prestala raditi", objasnio je hrvatski ministar.

Drugo pitanje koje su danas otvorila dva pravosudna izaslanstva jest procesuiranje ratnih zločina, a zaključeno je da "treba formirati ekspertne radne skupine" čiji bi zadatak bio pripremanje međudržavnog sporazuma kojim bi bila obuhvaćena i definirana sva pitanja vezana za tu problematiku kako bi se ubuduće "izbjegli zastoji i čekanje".

'Dobra volja za suradnjom'

Na pitanje ima li dojam da će se nešto pomaknuti s mrtve točke, s obzirom na to da je Hrvatska ranije Srbiji uvjetovala otvaranje pregovaračkih poglavlja vezanih za vladavinu prava, ministar Bošnjaković rekao je kako očekuje da će obje strane "zajedno napraviti napredak".

"Hrvatska je, na koncu, itekako zainteresirana pružiti podršku Srbiji na njezinu putu ka Europskoj uniji. Naravno, očekujemo da i oni dosegnu standarde koji su potrebni da bi Srbija sutra mogla postati članicom EU-a, a tu prvenstveno spadaju posebni standardi vezani za vladavinu prava", istaknuo je Bošnjaković.

On kaže da je "zadovoljan današnjim sastankom", te da je "jasno da se na prvom susretu nisu mogla iznjedriti rješenja".

"Vidjet ćemo dinamiku kad radne skupine počnu djelovati. Ali, što se tiče pitanja razmjene popisa, mislim da tu vrlo brzo možemo očekivati rezultate", rekao je Bošnjaković za Hinu, ponovivši da "sada treba nastaviti rad koji je započet 2010. i naprosto prekinut".

Srbijansko ministarstvo priopćilo je danas poslije sastanka kako su se obje strane suglasile da "postoji dobra volja dve države za saradnju i rešavanjem svih otvorenih pitanja u pravosuđu".

"Кuburović i Bošnjaković naveli su da su teme između Srbije i Hrvatske u području pravosuđa složene i otvorene, ali da su i rešive ukoliko bude strpljenja i ukoliko se bude išlo korak po korak", kaže se u priopćenju srbijanskog ministarstva.

Formiranje zajedničkih komisija

Obje su strane, kako je istaknuto, "iskazale otvorenost i međusobno uvažavanje, kao i spremnost za uspostavljanje partnerskih odnosa i veza", a na sastanku je dogovoreno "formiranje dva zajednička povjerenstva" za rješavanje problema procesuiranja ratnih zločina, te razmjene popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine. 

Bošnjaković je istaknuo, kaže se u priopćenju, spremnost ministarstva koje vodi "da u svakom trenutku pomogne kolegama iz Srbije i pruži stručnu pomoć" u procesu eurointegracija.

Razmijenjena su i iskustva u borbi protiv korupcije, ustavnim promjenama i uspostavljanju e-pravosuđa, a sugovornici su se suglasili kako se "sva otvorena pitanja trebaju i moraju rješavati kroz bilateralne pregovore i rad radnih skupina".

Današnji je sastanak, kako se u priopćenju nada srbijansko Ministarstvo pravde, "prvi u nizu i samo početak buduće saradnje, koja je neophodna da bi se došlo do zajedničkih rešenja".

Službeni je Zagreb prije otvaranja poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava ustrajao na tomu da Beograd promijeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, te zahtijevao bolji položaj hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju Srbije s Haagom.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.