Srbija: Godišnjica NATO bombardovanja

U Srbiji se obilježava godišnjica početka bombardovanja na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Bombardovanje koje je trajalo 78 dana izvršio je NATO bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a procjenjuje se da je u tim napadima poginulo blizu hiljadu osoba. Šesnaest godina poslije Srbija i NATO nikada nisu bili bliži.

Još su vidljivi tragovi eksplozija u jednoj niškoj ulici koje su prije 16 godina izazvale zabranjene kasetne bombe koje su bacane tokom bombardovanja tadašnje Jugoslavije. Petnaest ljudi poginulo je tog dana u Nišu, a Gita Jović ostala je bez noge. To, kaže, nikad neće oprostiti NATO-u

“Ja bih to uništila, da NATO uopšte ne postoji, pošto nisu se ljudski ponašali nisu bili humani nego su bili kao neki zločinci“, istakla je stanovnica Niša Gita Jović.

Najviši oblik saradnje

Takav stav prema Sjevernoatlantskom savezu ima većina građana Srbije. Zadnje istraživanje nevladinog sektora pokazuje da se 75,5 posto stanovnika protivi savezu Srbije i NATO-a, dok je 9 posto za saradnju.

 Ipak, dva neprijatelja od prije 16 godina sada podižu odnose na najviši nivo.

Neposredno pred obilježavanje godišnjice početka bombardovanja Jugoslavije, počeo je da se primjenjuje individualni partnerski akcioni plan, najviši oblik saradnje jedne zemlje i NATO-a.

“Rekli bi da taj sporazum produbljivanja saradnje sa NATO-om nije korak bliže u smislu da Srbija ostvaruje težnju ka NATO-u. Politički stav je nepromenjen“, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije Branimir Filipović.

Ipak, pojedini vojni analitičari to vide kao veliki korak ka NATO-u. Kažu i da je sada prihvaćeno ono što je Beograd odbio prije početka bombardovanja.

“Ovim sporazumom (IPAP) je NATO dobio pravo korišćenja infrastrukture u Srbiji i to nisu samo putevi i prolazi to su kasarne, svi objekti. Oni mogu da kažu mi hoćemo da vežbamo avijaciju na Čenti, nećemo samo u bazi jug. Dajte nam poligon za vazduhoplovno bombardovanje i gađanje Čenta ili hoćemo da stacioniramo naše trupe u Nišu. Mislim da su došli do kraja. Posle ovog više nema ništa drugo nego punopravno članstvo u NATO-u“, kazao je vojno-politički komentator Miroslav Lazanski.

IPAP, program sa NATO-om, sklopile su sve zemlje regiona, ali za razliku od Srbije one žele članstvo u tom savezu. Beograd je, s druge strane, prije nekoliko godina proglasio vojnu neutralnost što, kako navode u NATO-u, izuzetno poštuju.

Politički signal

“IPAP šalje jak politički signal da su Srbija i NATO posvećeni saradnji na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, a plan predviđa aktivnosti na regionalnoj saradnji, borbi protiv terorizma, cyber-odbrani, demokratskoj kontroli oružanih snaga, kao i reagovanju u vanrednim situacijama“, navodi se u saopštenju NATO-a

“To je od našeg interesa imajući u vidu naš cilj priključenja EU i našeg opredeljenja da želimo da kroz zajedničku bezbednosnu i odbrambenu politiku preuzmemo odgovornost za regionalni i svetski mir“, kazao je Filipović.

Prije primjene svi sporazumi sa NATO-om moraju da budu ratifikovani u Skupštini Srbije. Pojedinci traže i referendum i podsjećaju da su nakon bombardovanja u Srbiji osuđeni zapadni lideri: Bil Clinton, Tony Blair kao i vođe NATO-a.

 “Osuđeni su u pravosnažnom postupku pred nadležnim sudovima na dugoročne robije za zločine protiv mira i čovečnosti. Ta presuda je ukinuta po dolasku tzv. demokratske vlasti u Srbiji i sada ne samo da su defakto amnestirani nego su prezentirani Srbiji kao veliki prijatelji saradnici i savetnici srpske vlade“, zaključio je ministar vanjskih poslova SRJ od 1998 do 2000 Živadin Jovanović.

 Iz Moskve je prošle godine Srbiji poručeno da će ruske rakete biti okrenute prema njoj ukoliko pristupi NATO-u, dok je iz Beograda ponavljano da Srbija o tome i ne razmišlja.

Izvor: Al Jazeera