Oglasi

Srbija: Godišnje 1,6 miliona tona smeća

Ako bi svi koristili svoje torbe za kupovinu umjesto kesa, količina otpada na deponijama smanjila bi se za čak oko 130.000 tona.
Preporuka je da se kupuju samo proizvodi koji su neophodni, a da se izbjegavaju proizvodi za jednokratnu upotrebuEPA - Ilustracija

Piše: Rešad Dautefendić

Ubrzani razvoj tehnologije, nagli porast broja stanovnika i povećanje kupovne moći doveli su čovječanstvo u veliki problem šta s otpadom i gdje ga ukloniti. Otpad bilo koje vrste direktno ugrožava zdravlje ljudi i s velikim posljedicama negativno utječe na kompletno životno okruženje, jer zagađuje tlo, zrak i vodu.

Evropska unija počela je rješavati ove probleme oko uklanjanja i recikliranja ambalažnog otpada, a to tek trebaju usvojiti države koje žele postati punopravne članice EU-a. Ovo su iskustva o upravljanju ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Prosječno, svaki stanovnik Srbije dnevno "proizvede" 0,76 kilograma otpada, što znači da četveročlana porodica godišnje odbaci oko jedne tone. Ono što je najalarmantnije je činjenica da se u Srbiji čak 80 posto tog otpada odlaže na deponije. Tako se dolazi do zabrinjavajućeg podatka da se na deponijama u Srbiji za jednu godinu odloži oko 1,6 miliona tona otpada. Polovina je biorazgradivi otpad, a između 20 i 25 posto je ambalažni otpad, koji se može reciklirati.

Prosječno, svaki stanovnik Srbije dnevno 'proizvede' 0,76 kilograma otpada, što znači da četveročlana porodica godišnje odbaci oko jedne tone.

Ovo su podaci koje je prezentirala kompanija Sekopak, koja je u Srbiji zadužena za upravljanje ambalažnim otpadom, i u tom poslu sarađuje s više od 25 partnera u mjestima koja pokrivaju više od dva miliona stanovnika. U Sekopaku kažu da uopće nije teško smanjiti količine otpada koje koje građani svakodnevno bacaju. Preporučuju da se kupuju samo proizvodi koji su neophodni, a da se izbjegavaju proizvodi za jednokratnu upotrebu (vlažne maramice, papirne ili plastične čaše, kuhinjski papirni ubrusi, papirne salvete...), da obavezno svako ima svoju torbu za kupovinu te da se sredstva za higijenu kupuju u pakovanjima koja se mogu dopuniti.

Recikliranjem štedimo energiju

Da li ste znali da je recikliranje odličan način ostvarivanja uštede i očuvanja energije?

Jedna reciklirana konzerva uštedi toliko energije da je može koristiti televizor tri sata.
Jedna reciklirana staklena flaša sačuva energije koliko je potrebno računaru da radi 25 minuta.
Jedna reciklirana plastična boca uštedi toliko energije koliko je potrebno sijalici jačine 60 wati da gori tri sata.
Potrebno je 70 posto manje energije da se dobije papir od starog papira nego od novih sirovina.
Gotovo 60 posto otpada koji završi u kantama za smeće može biti reciklirano.
Količina energije koja se može da dobiti iz godišnjeg sadržaja jedne kante za smeće može omogućiti da televizor bude upaljen 5.000 sati.
U EU u prosjeku 16 posto cijene proizvoda odlazi na ambalažu, koja gotovo uvijek po otpakiranju proizvoda završava u kanti za smeće.
Gotovo 50 posto otpada iz prosječne kućne kante za smeće može se pretvoriti u kompost.
Do 80 posto dijelova automobila, odnosno prevoznih sredstava, može se reciklirati.

Kakva je korist za lokalnu samoupravu od višematerijalnog integriranog sistema? Na osnovu Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, svi koji plasiraju proizvode na tržište Srbije upakirano u ambalažu imaju obavezu ambalažu ponovo iskoristiti u procentu koji je odredila država kroz Uredbu o utvrđivanju plana smanjena ambalažnog otpada za period od 2010. do 2014. godine. Novac koji se u proces povrata investira trebao bi biti usmjeren ka jedinicama lokalne samouprave, koje, po zakonu, vode brigu o upravljanju otpadom, pa tako i ambalažnim otpadom. One, za račun organizacije industrije za povrat, vrše posao sakupljanja, sortiranja i raportiranja o sakupljenim količinama. Time se pospješuje rad opštinskih komunalnih službi i razvija grana lake prerađivačke industrije u oblasti ambalažnog materijala.

'Igrača je mnogo'

Dobrobiti smanjenja upotrijebljenog materijala za pravljenje proizvoda ili ambalaže, njegove ponovne upotrebe ili recikliranja su nemjerljive, ne samo zbog korištenja deponijskog prostora, koji je odavno prenatrpan u Srbiji, već bi se uštedjelo i na ekstrakciji novih sirovina i materijala i uštedjele bi se ogromne količine energije.

"Ako bi svi u Srbiji koristili svoje torbe za kupovinu umesto kesa, smanjili bismo količinu otpada na deponijama za čak oko 130.000 tona", tvrdi Rebeka Božović iz Sekopaka.

Države čitavom procesu mora dati kredibilitet kroz primjenu zakona, odnosno nagrada i kazni za učesnike u lancu.

U prošlosti jednom kupljeni proizvodi bili su korišteni sve dok ne postanu krajnje neupotrebljivi, ali razvojem potrošačkog društva takve navike su već odavno izgubljene. Potrošači ne razmišljaju i skoro se uvijek odlučuju za kupovinu proizvoda za jednokratnu upotrebu, a upravo tako pogrešna odluka rezultira povećanjem ambalažnog otpada i takve navike se moraju mijenjati.

"Zamislite kada bismo vodili računa o svakom bačenom predmetu, kada bismo odvoženje smeća plaćali po kilogramu, a ne po kvadratnom metru stana u kome živimo... Ili, zamislite koliko bi se komunalno preduzeće potrudilo da nas nauči kako da postupamo sa otpadom kada bi ono samo plaćalo visoke naknade deponijama za svaku tonu deponovanog otpada... Potrebno je da se sve kockice slože, a igrača je mnogo. Od industrije, koja stavlja proizvode na tržište i koja treba da brine o tome da sa što manje količine ambalaže upakuje svoj proizvod, preko građana, koji treba da razmišljaju o svakom bačenom predmetu (da li je mogao biti drugačije iskorišćen), ili komunalnog preduzeća, koje treba da obezbedi odvojeno sakupljanje svega što može da se reciklira ili ponovo upotrebi kroz energiju. I, na kraju, a možda i najvažnije, do države, koja čitavom procesu mora dati kredibilitet kroz primenu zakona, odnosno nagrada i kazni za učesnike u lancu", ističe Božović.

Više otpada u gradovima

U nekim mjestima Srbije već se ponašaju po Direktivi EU-a. U Topoli postoji odvojeno sakupljanje plastične ambalaže, a u Jagodini, Leskovcu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Gornjem Milanovcu, Somboru, Subotici i drugim mjestima se razvrstava gotovo sve - plastika, metal, staklo, drvo... Od recikliranog materijala danas se pravi skoro sve. Belgija, Austrija i Češka postižu stope reciklaže oko 80 posto, a Srbija se polako kreće njihovim stopama.

Na etiketi robe građani mogu pronaći podatke o tome koliko je procentualno zastupljeno recikliranog materijala u ambalaži ili proizvodu. U idealnoj situaciji građani se trebaju opredijeliti za proizvode one firme koja nosi Zelenu tačku, znak za koji govori da je kompanija koja ga koristi u sistemu zbrinjavanja otpada te da plaća za taj posao. Sekopak je generalni zastupnik Zelene tačke za Srbiju.

U seoskim i manje urbaniziranim sredinama generira se manje ambalažnog otpada, ali je zato udio baštenskog i biorazgradivog otpada značajno veći.

Stara, loša navika ipak se primjenjuje u velikom dijelu Srbije i sve se baca u jednu kantu za smeće, u čemu prednjače stanovnici gradova. U seoskim i manje urbaniziranim sredinama generira se manje ambalažnog otpada, ali je zato udio baštenskog i biorazgradivog otpada značajno veći, posebno u Vojvodini. U gradskim sredinama troši se mnogo više proizvoda široke potrošnje, pa i udio ambalažnog otpada raste. Naprimjer, porodica koja živi u Nišu imat će tri do četiri puta više otpada nego u Somboru.

Potrudite se da vaše kućno smeće sortirate po grupama i tako ga odložite u različite kontejnere za smeće, plastiku, staklo, papir, metal... Ukoliko takvih kontejnera još nema, ipak sortirajte i odvojite različito kućno ambalažno smeće i odložite ga u kontejner odvojeno, jer će tako sortirano biti lakše sakupljeno i upućeno u proces prerade. Ovaj ambalažni otpad ne miješajte s ostacima hrane. Ovako sortirani ambalažni otpad se sakuplja i dalje koristi kao sekundarna sirovina za nove proizvode, odnosno reciklira se, ili se spaljuje radi dobijanja energije, ili se na neki drugi način ponovo upotrebljava.

Izvor: Al Jazeera

(U petak: Iskustva Makedonije s ambalažnim otpadom)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.