Oglasi

Srbija bez priznavanja genocida u Srebrenici ne može ući u EU

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.
Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe ZelenihEPA - Arhiva

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Parlament je snažno podržao "vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu saradnju Evropske unije sa zemljama zapadnog Balkanom" te ocijenio da bi Srbija, "uz još naglašeniju političku volju u provedbi istinskih i održivih reformi te konačnih rješenja sporova sa susjednim zemljama", u dogledno vrijeme mogla postati članica Unije.

U tom cilju, Evropski parlament je pozvao Vijeće Evropske unije i Evropsku komisiju da podrže otvaranje svih tehnički pripremljenih pregovaračkih poglavlja i da "ubrzaju cjelokupni postupak pretpristupnih pregovora sa Srbijom, prije svega u temeljnom području vladavine prava".

Odgovor na kontinuirano poricanje genocida

U Rezoluciji se podsjeća da je od otvaranja pregovora sa Srbijom do sada ukupno otvoreno 14 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Od ukupno osam amandmana na rezoluciju o Srbiji, Evropski parlament je usvojio šest, među kojima je i četvrti amandman o genocidu u Srebrenici, kojeg je podnio Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih.

Ključna odrednica ovog amandmana je da "priznavanje genocida u Srebrenici predstavlja temeljni korak na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji".

U ovom amandmanu se, također, navodi da Evropski parlament "žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od srpskih vlasti" te se podsjeća da je "puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom koji ga je naslijedio obavezujuće za Srbiju", što uključuje i puno prihvatanje i primjenu presuda i odluka ovog međunarodnog suda, navodi se u usvojenom amandmanu o Srebrenici.

U obrazloženju ovog amandmana i njegove krajnje svrhovitosti, kojeg je Šoltes dostavio, navodi se da "temeljni korak na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji" ne znači preduvjet.

Presude koje se ne smiju zanemariti

"Temeljni korak znači da treba uložiti napore kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje prošlih događaja koji su dio europske povijesti. Nadalje, vanjska akcija Europske unije temelji se i karakterizira poštivanje međunarodnog prava, pa se stoga treba uzeti u obzir presuda Međunarodnog suda pravde i ICTY-a, koje se ne smiju zanemarivati", navodi Šoltes.

Iako usvojena izmjena i dopuna rezolucije Evropskog parlamenta nije obavezujuća, podsjeća Šoltes, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja.

"Moj amandman o Srebrenici je odgovor na sve one komentare u Srbiji koji nisu u skladu s konačnom presudom Međunarodnog suda pravde i koji ne poštuju međunarodno pravo. Usvajanjem ovog amandmana na plenumu Europskog parlamenta potvrđeno je da se zapadni Balkan i dalje nalazi vrlo visoko na dnevnom redu svih europskih institucija. Poruka koja se šalje je, također, da Europski parlament želi da zapadni Balkan postigne konstruktivan napredak, da ostvari pomirenje i da ima trajnu stabilnost i mir", rekao je Šoltes.

Imajući u vidu da je rezolucija o Srbiji pripremljena i odobrena od nadležnih odbora Evropskog parlamenta u oktobru, njom se detaljnije ne analiziraju novonastale neprilike u odnosima između Srbije i Kosova, izazvane jednostranom odlukom Vlade Kosova o stopostotnim trgovinskim dažbinama na robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Rezolucijom se razmatra ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije na putu evropskih integracija, u kojem se pozdravljaju napori za normalizaciju odnosa s Kosovom i naglašava da "svaki dogovor može biti prihvatljiv samo ako se o njemu dogovore obje strane, ako se doprinosi očuvaju stabilnosti regiona i poštuje međunarodno pravo".

Omogućite slobodu medijima

Referirajući se na "aktuelnu raspravu i izjave o mogućim korekcijama granice između Srbije i Kosova, uključujući razmjenu teritorija", u rezoluciji se podsjeća na "višenacionalnu strukturu Kosova i Srbije" i ukazuje da "etnički čiste države ne bi trebale biti cilj ni u regiji zapadnog Balkana".

Ipak, stvaranje asocijacije/zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, ocjenjuje se jednim od rješenja, ukoliko se dosljedno provode svi međusobni dogovori, uključujući Sporazum o energetici.

U dokumentu se "neopozivo osuđuje ubistvo političara kosovskih Srba Olivera Ivanovića" i naglašava nužnost saradnje istražitelja Kosova i Srbije, kao i međunarodna podrška kako bi se počinioci ovog zločina priveli pravdi.

Nedovoljan i "izvjestan napredak" u izvještajnom razdoblju je ostvaren u reformi pravosuđa, regionalnoj saradnji, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ostvarivanju prava manjina, u ostvarivanju građanskih i ljudskih prava, u javnosti rada institucija i slobodi medija.

Od srbijanskih vlasti se traži da pospješe reformu vladavine prava, a posebno da obezbijede nezavisnost i efikasnost sudstva, ojačaju borbu protiv korupcije i osiguraju potpunu nezavisnost medija od politike.

"Evropski parlament svesrdno podstiče srbijanske vlasti da pojačaju napore u poboljšanju stanja u vezi sa slobodom govora i medija; pozdravlja uspostavljanje radne grupe za izradu nacrta nove strategije za medije; ističe da su prijetnje, nasilje i zastrašivanje novinara i medijskih kuća, uključujući uznemiravanje administrativnim putem i zastrašivanje sudskim postupcima, i dalje ozbiljan problem."

Podrška sveukupnom preobražaju regije

Evropski parlament poziva predstavnike vlasti da budu dosljedni u javnom osuđivanju svih oblika zastrašivanja novinara te da se suzdrže od uplitanja u medijske i novinarske aktivnosti, posebno u vrijeme izbora.

U tom pogledu napominje se da je tek nekoliko slučajeva ubistava novinara riješeno i da je podignuto nekoliko krivičnih prijava, ali da su presude i dalje rijetkost.

Naglašava se potreba za potpunom transparentnošću vlasništva nad medijima i finansiranja medija te poziva na donošenje politikâ kojima će se zaštititi mediji i programi na jezicima nacionalnih manjina koje žive u Srbiji.

Rezolucijom se snažno podupire obaveza Srbije u daljnjem jačanju dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje, "na koju su se obavezali svi partneri na zapadnom Balkanu", a "Evropska unija će i dalje ostati odlučna u namjeri da ojača i produbi svoju ulogu i angažman kako bi se podržao sveukupni preobražaj ove regije".

Evropski parlament podržava pristupanje Srbije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali i poziva vlasti u Beogradu na "veću usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući njenu politiku prema Rusiji".

Putokaz kuda i kako dalje na putu ka EU

Izražava se zabrinutost zbog "kontinuirane vojne saradnje Srbije s Rusijom i Bjelorusijom" te zahtijeva da vizni režim Srbije s trećim zemljama bude usklađen s viznom politikom Evropske unije.

Od ukupno 635 poslanika u Evropskom parlamentu, za rezoluciju je glasalo čak 503  zastupnika, 85 je bilo protiv, a 47 suzdržano.

Rezolucija nema obavezujući karakter, ali ima veliku političku težinu unutar zemalja članica Evropske unije, jer se smatra najobjektivnijim prikazom stanja stvari u zemlji na koju se rezolucija odnosi.

Za zemlje koje su na putu evropskih integracija rezolucija Evropskog parlamenta je putokaz kuda i kako dalje u provođenju reformi za članstvo u Uniji.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.