Oglasi

Srbi nezadovoljni obrazovnim sistemom u Hrvatskoj

Iako u Hrvatskoj postoje tri modela za obrazovanje nacionalnih manjina, njima nisu svi zadovoljni.
'Obrazovanje Srba uvijek je nekako trn u oku', kaže Zoran KojićArhiva

U već brojnim problemima opterećenim odnosima Hrvatske i Srbije krajem 2016. godine pojavilo se i pitanje obrazovanja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Nerazumijevanje i nečinjenje dovoljno po tom pitanju, prema mišljenju službenoga Zagreba, dovelo je i do blokade pretpristupnih pregovora Srbije i Europske unije (EU).

Pritom hrvatska strana redovito ističe na koji je način pitanje obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina riješeno u Hrvatskoj. Često se ističu i zakonske mogućnosti koje imaju pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.  

Posebni programi i modeli

"Obrazovanje nacionalnih manjina na jeziku i pismu nacionalnih manjina ostvaruje se po posebnim programima i modelima obrazovanja. Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina utvrđuje i daje suglasnost za pojedini oblik obrazovanja", navode iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U Hrvatskoj postoje tri modela organiziranja i provođenja nastave na jeziku nacionalnih manjina: A, B i C. Djeca koja nastavu pohađaju po modelu A cjelokupnu nastavu pohađaju na jeziku i pismu nacionalne manjine uz obvezno učenje hrvatskog jezika, i to u istom broju sati u kojem se uči i jezik manjine. Ovaj se model nastave provodi u posebnim školskim ustanovama u kojima je cjelokupna nastava na jeziku pripadnika nacionalne manjine ili u posebnim odjelima u ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku.

Model B podrazumijeva dvojezičnu nastavu tako da se nastava prirodoslovne skupine predmeta izvodi na hrvatskome jeziku, a društvene skupine predmeta na jeziku pripadnika nacionalne manjine. Ovaj model ostvaruje se u posebnim odjelima u školskoj ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku.

U okviru modela C redovita nastava odvija se na hrvatskom jeziku i pismu uz njegovanje manjinskog jezika i kulture u trajanju od dva do pet školskih sati tjedno, a obuhvaća učenje jezika i književnosti nacionalne manjine, zemljopisa, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.

Dijelom zadovoljni

"Možemo reći kako smo zadovoljni načinima kako se odvija obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina iako problema ima. Još bismo zadovoljniji bili kada bi se to što nam zakoni omogućuju i poštivalo. Nažalost, problema ima i dalje", kaže Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO), koje reagira u ime srpske nacionalne manjine i prati kako se odvija proces obrazovanja manjina.

Govoreći na ovu temu, Crnogorac, koji je i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), kaže kako je Hrvatska Zakon o obrazovanju donijela 2000. godine te da je to bila dužna napraviti prilikom pregovora o pristupu EU-u. Otad se zakon nije mijenjao iako bi se, kako kaže Crnogorac, svakako trebao doraditi. Tvrdi i kako je država do 2009. godine, odnosno početka ekonomske krize, razrađivala modele i ulagala sredstva, ali da se otad sredstva namijenjena obrazovanju manjina kontinuirano smanjuju.

Posebno ističe kako već dvije godine zahtjev ZVO-a za osnivanje "srpskih škola", koje bi djelovale u selima s većinskim srpskim stanovništvom, stoji u ladici.

"To je direktno nepoštivanje zakonskih propisa koje je usvojio i Hrvatski sabor. Imamo i niz drugih izbjegavanja zakonskih obveza, problema kod sastavljanja školskih odbora, imenovanja ravnatelja... Potpora od strane Ministarstva nije velika. Srpska zajednica u Hrvatskoj ima kapaciteta i da bude autor udžbenika za manjinsku nastavu, ali nam se to onemogućava", rekao je Crnogorac.   

Ministarstvo izvršava sve obveze

Prema službenim podacima Ministarstva, u školskoj 2015./2016. godini odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u osnovnim i srednjim školama bilo je obuhvaćeno ukupno 10.948 učenika. Takva se nastava provodi u 219 odgojno-obrazovnih ustanova na području cijele Hrvatske. Iz Ministarstva isto tako navode i da je u odnosu na godinu dana prije zamjetan porast broja učenika obuhvaćenih odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

"Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvršava sve obveze u svezi s osiguranjem udžbenika za učenike koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. S obzirom na to da su zbog male tiraže troškovi tiskanja udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina znatno veći od troškova za udžbenike na hrvatskom jeziku i latinici, Ministarstvo sufinancira razliku u cijeni između cijene udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava na hrvatskom jeziku i latinici i cijene udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina", navode iz Ministarstva.

Prema službenim podacima, u trogodišnjem razdoblju od 2014. do 22. prosinca 2016., Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvojilo je za udžbenike više od 3,7 milijuna kuna (500.000 eura). U državnom proračunu za tu je namjenu tijekom 2017. godine osigurano 2.369.628,00 kuna (310.000 eura).

"Republika Hrvatska i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u potpunosti ostvaruju svoje obveze vezane uz Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina prema učenicima osnovnih i srednjih škola koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, čime se potvrđuje da se hrvatska obrazovna politika u odnosu prema odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina pridržava najviših standarda iz razvijenih obrazovnih sustava", ističu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Srpske škole i dalje na čekanju

Unatoč tvrdnjama iz Ministarstva, srpski političari u Hrvatskoj smatraju, kao, uostalom, i Crnogorac, da ima mnogo mjesta za napredak te da nije sve tako idealno kako se predstavlja.

"Postoji mnogo problema u obrazovanju manjina, a prije svega u obrazovanju pripadnika srpske nacionalne manjine. Ono se odvija, ali s nizom problema i poteškoća. Problema ima i u Podunavlju, gdje je presija i dalje snažna, ali su oni daleko veći u drugim dijelovima Hrvatske. U tim krajevima obrazovanje se odvija po modelu C, koji daje najmanje. Međutim, i pored svega, trenutno ne vidimo bolje načine za obrazovanje manjina", kaže zamjenik predsjednika Demokratskog saveza Srba Srđan Milaković, koji je i dogradonačelnik Vukovara izabran iz srpske nacionalne manjine.

I on ukazuje na probleme s nastavnim kadrom, imenovanjem ravnatelja, školskih odbora, voditelja smjena na srpskom jeziku... Posebno ističe nemogućnost registriranja srpskih škola na istoku Hrvatske.

"S tim problemom upoznati su svi, ali se ništa ne događa. Županija, koja je osnivač škola, više od dvije godine ne čini ništa po tom pitanju, a nema reakcija niti iz Ministarstva i Vlade RH. Pritom se ništa posebno ne bi mijenjalo osim naziva. I to puno govori o mogućnosti obrazovanja Srba", ističe Milaković.

Predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Zoran Kojić također nije u cijelosti zadovoljan mogućnostima obrazovanja manjina na istoku Hrvatske. Prema njegovim riječima, preduvjeti za kvalitetnije obrazovanje postoje, ali sve i dalje stoji.

"Sve ovisi o političkoj volji hoće li nešto ili neće biti ostvareno. Vidjelo se to i po nedavno donesenoj odluci o osnivanju Multietničke škole "Dunav" u Vukovaru. Tenzije i s jedne i s druge strane još uvijek su prihvatljive. Uz to, obrazovanje Srba uvijek je nekako trn u oku i ono se uvijek ističe iako se u isto vrijeme i po istim uvjetima i modelima odvija i obrazovanje Talijana i Mađara u Hrvatskoj", zaključio je Kojić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.