Sporenja oko smanjenja cijene lijekova

Preusmjeravanje sredstava – tako u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zovu smanjenje cijene lijekova. Ušteđeni novac uložili su u neke nove medikamente, koji do sada nisu bili na teret Zavoda.

Također, svaki novi lijek koji ulazi na listu mora biti 10 posto jeftiniji od istog lijeka koji je već na listi. Domaće farmaceutske kompanije optužuju da se štedi samo na domaćim, a pogoduje stranim lijekovima.

Istoga sastava, istoga djelovanja – s drukčijim imenom. Kopija originala ili tzv. generički lijek – takve lijekove proizvodi jedna hrvatska farmaceutska kompanija. Pitanje je, kažu, do kada. Navode kako je smanjenje cijena lijekova na recept ozbiljno uzdrmalo samo domaće proizvođače i tvrde kako stranim lijekovima cijene nisu smanjene.

“Lijekovi stranih proizvođača naprosto su u kategoriji takozvanih uljeza. To znači da njihove cijene nisu referencirane, ili su referencirane krivo, i oni sa sobom povlače milijune ušteda ovih koje su ušteđene na generičkim lijekovima”, govori Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Pitanje ušteda

Prošle godine je HZZO, plaćajući manje, na lijekovima uštedio blizu 23 milijuna eura, od ukupno 650 milijuna eura, koliko se izdvaja za lijekove. No, domaći proizvođači s tom se brojkom ne slažu. Kažu, ušteđeno je 63 milijuna eura, od toga 37,5 milijuna eura na teret domaćih kompanija.

“Svako uvrštavanje lijekova na listu potrebu za određenim lijekom prolazi i povjerenstvo Ministarstva zdravlja i povjerenstvo HZZO-a i svako referiranje se na potpuno jednak način radi i za domaće i one lijekove koji se proizvode izvan države”, kaže Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica direktora HZZO-a.

Iz Zavoda tvrde kako se godinama za lijekove izdvajalo previše, pa su to odlučili ispraviti. Cijene su uporedili s državama u okruženju te ih smanjili, javlja iz Zagreba novinarka Al Jazeere Ana Mlinarić.

“Lijekovi iz domaće farmaceutske industrije, osim na policama ljekarni u Hrvatskoj, u najvećoj mjeri izađu i na strana tržišta. Proizvođači upozoravaju da, rušeći cijene u Hrvatskoj, hrvatski lijekovi gube na cijeni i u inozemstvu, a to znači i manja zarada. Tako se dovodi u pitanje 4.600 radnih mjesta, a samo prošloga mjeseca u ovome je sektoru bez posla ostalo 120 ljudi”, dodaje.

Domino efekat

Po proizvođače je riječ o domino efektu, jer izvoze 75 posto proizvoda, zato se žale da nikada nisu teže poslovali. Iz HZZO-a tvrde kako su ovdje da pomognu pacijentima, a ne farmaceutskoj industriji.

“Spuštajući cijene postojećih lijekova na listi, prošli mjesec smo uveli 14 novih lijekova”, navodi Prenđa Trupec.

Kažu da ovi lijekovi koštaju od 2.800 do 5.200 eura i namijenjeni su teškim i smrtno bolesnim pacijentima. A za domaću farmaceutsku industriju, smatraju u HZZO, trebalo bi brinuti ministarstvo privrede. Iako je farmaceutskoj industriji predviđen rast od pet posto za ovu godinu, uz smanjenje cijena lijekova i bez drugih poticaja, to će se, vjeruju sve strane, teško ostvariti.

Izvor: Al Jazeera