Sporazum MMF-a i Srbije o reviziji aranžmana

Mark Allen (lijevo): Scenario nije blistav (Tanjug)

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Vlada Srbije postigli su sporazum o prvoj reviziji aranžmana iz predostrožnosti koji predviđa da ciljani deficit budžeta u 2012. godini bude 4,25 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), saopćila je Vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Dušan Nikezić rekao je na konferenciji za novinare u Beogradu da je ciljani deficit ispod zakonskog nivoa, što predstavlja prvu značajnu mjeru štednje.

On je ukazao da se u 2011. godini očekuje dvoprocentni rast BDP-a, dok će privredna ekspanzija u narednoj godini, zbog pada privredne aktivnosti u eurozoni, biti niža – 1,5 posto, prenosi Tanjug.

Predstavnik MMF-a koji je predvodio misiju u proteklim pregovorima Mark Allen izrazio je zadovoljstvo postignutim sporazumom i rekao da očekuje da će Vlada Srbije uspjeti ostvariti predviđeni budžetski deficit.

On je kazao da nivo javnog duga treba ostati ispod 45 posto vrijednosti BDP-a i dodao da će Vlada Srbije preduzeti korake da se dug smanji.

Prema njegovim riječima, inflacija u Srbiji je u padu, a finansijski sistem je dobro kapitaliziran.

Allen je izrazio uvjerenje da će NBS uspjeti obezbijediti stabilnost finansijskog sistema.

Vučenje 1,1 milijardu eura

Razgovori vlasti Srbije i misije MMF-a, u okviru prvog kvartalnog razmatranja rezultata u provođenju aktuelnog stand by aranžmana iz predostrožnosti, uz odobreni kredit od 1,1 milijardu eura, počeli su na nivou tehničkih eksperata 3. novembra u Beogradu.

Zvanični razgovori počeli su 9. novembra, plenarnim sastankom u NBS-u, a tog dana delegacija MMF-a sastala se i s premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem.

Tokom posjete misije razmatrana su tekuća makroekonomska kretanja u zemlji i izgledi za privredni rast ove i naredne godine, kao i provođenje monetarne politike, primjena dogovorenih mjera fiskalne politike u kontekstu jačanja fiskalne odgovornosti i strukturne mjere.

Aranžman, koji je Srbiji odobren 29. septembra u iznosu od 935,4 miliona specijalnih prava vučenja (oko 1,1 milijarde eura) zaključen je iz predostrožnosti, odnosno bez namjere da se sredstva koriste, osim u slučaju platno-bilansnih potreba zemlje.

Allen je za Radio-televiziju Srbije (RTS) izjavio da će sljedeća godina u eurozoni biti teška, MMF je već korigirao prognozu rasta naniže i upozorio da se čak tako snižene prognoze mogu ispostaviti kao previše optimistične i zbog toga se mora naći način da se Srbija prilagodi u slučaju još gore situacije.

On je rekao da je misija MMF-a predložila Vladi Srbije neke antikrizne mjere i taj program je zasnovan na primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti, što je važan faktor kako bi Srbija održala kredibilnost na finansijskom tržištu.

Dosta kapitala

“Banke u Srbiji imaju dosta kapitala, što je dobra pozicija za odgovor na eventualne šokove iz eurozone. Dogovorili smo se i o manjku u kasi. Ovogodišnji je bio 4,5 posto, a u idućoj godini 4,25 posto. To zahtijeva mjere kako ne bi bilo dodatnog trošenja i kako bi se bolje rukovodilo tim budžetom”, objasnio je Allen.

Na direktno pitanje da li je dogovoreno povećanje nekih poreza u narednoj godini, on je odgovorio da se to neće desiti, već se očekuje da će se poreski prihodi bolje prikupljati, da će se dobiti dividende od javnih preduzeća i da će Vlada biti pažljivija kod javnih nabavki.

U 2012. godini predviđeno je usklađivanje penzija i plata budžetskih korisnika, odnosno rast prema formuli koja je dogovorena, dodao je.

Allen je izrazio nadu da Srbija neće koristiti 1,1 milijardu eura kredita od MMF-ai objasnio da je to rezerva u slučaju “dodatnih šokova” iz eurozone.

“Za sada očekujemo da neće biti privrednog rasta i da će Italija biti u recesiji, što je posebno važno za Srbiju. Ali, situacija bi mogla biti i gora, odnosno da čitava eurozona uđe u recesiju, što bi za Srbiju bio veliki pritisak, na koji ona može odgovoriti dodatnim prilagođavanjem i povlačenjem novca od nas. Ali, mi za sada to ne očekujemo”, objasnio je on.

Zamoljen da objasni koji je scenario najrealniji za eurozonu – da ostane kakva jeste, da iz nje istupe Grčka ili čak Italija, ili da se smanji, predvođena Njemačkom i Francuskom – Allen je rekao da je to teško reći, jer je osnovna pretpostavka da ono što se dogodilo s Grčkom i Italijom unese stabilnost na finansijska tržišta, uvede red u dugove Italije i Španije i da se sve vrati u normalu.

“To je osnovni scenario, koji nije blistav, jer neće biti rasta, ali ni finansijski sistem neće propasti. Gori scenario predviđa recesiju i probleme među bankama u zapadnoj Evropi”, kazao je predstavnik MMF-a.

Izvor: Agencije