Oglasi

Spor o raspodjeli kredita MMF-a: Politička borba za preuređenje zemlje

Novac koji je Bosna i Hercegovina hitno dobila za pomoć u spašavanju ekonomije već više od mjesec stoji na računu Centralne banke.
I međunarodnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini jasno je da spor o raspodjeli tih sredstava nije finansijsko nego političko pitanjeAl Jazeera

Spor o raspodjeli sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odraz je dugogodišnjih politika vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini i njihovih stavova u vezi s administrativnim uređenjem države, prvenstveno entiteta Federacije BiH. 

Tako se možda prvi put događa da se, umjesto zahtjeva te međunarodne institucije za reformama društva u skladu s globalnim neoliberalnim politikama u zamjenu za kredit, domaće vlasti same međusobno uvjetuju određenim administrativnim izmjenama kako bi prijeko potrebna sredstva od 330 miliona eura bila dostupna za trošenje i spašavanje ekonomije.

Ni nakon još jedne sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine te Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine nije postignut dogovor da se "odblokira" taj novac koji je Bosna i Hercegovina hitno tražila i dobila, a već više od mjesec stoji na računu Centralne banke.

I međunarodnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini jasno je da spor o raspodjeli tih sredstava nije finansijsko nego političko pitanje te su pozivali čelnike stranaka na razgovore iza zatvorenih vrata. Međutim, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell nagovijestio je za Radio Slobodna Evropa da su i oni pomalo zbunjeni, rekavši da znaju da je riječ o političkom problemu, ali da "ne razumiju do kraja" njegovu prirodu.

Kao prirodu tog problema mnogi prepoznaju politike dvije najjače stranke u Federaciji BiH, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA), odnosno suprotstavljene stavove u vezi s političko-administrativnim uređenjem države i Federacije, što se sada "prelomilo" na aranžmanu s međunarodnom finansijskom institucijom.

Suština je hoće li u odluci o raspodjeli sredstava kao njihovi korisnici biti navedeni i svi kantoni u Federaciji, uz dva entiteta i Distrikt Brčko, što dosad nije bio slučaj. Neslaganja o tom pitanju prvo su dovela do podjele u Vijeću ministara kada je troje bošnjačkih ministara bilo protiv odluke o "uvođenju" kantona, a zatim na relaciji Vijeće ministara – Centralna banka. Guverner te banke Senad Softić tvrdi da je dobio zaključak izvršne vlasti da sredstva budu raspodijeljena, ali se poziva na član gdje je navedeno da će to biti urađeno na osnovu posebne odluke Vijeća ministara. Da bi novac bio raspoređen, tvrdi, prvo je potrebna ta odluka.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njegovi zvaničnici najavljuju tužbe protiv guvernera, dok predsjedavajući Vijeća ministara iz SNSD-a Zoran Tegeltija kaže da su on i ministri iz entiteta Republika Srpska (RS) "spremni prihvatiti odluku oko koje mogu da postignu saglasnost predstavnici bošnjačkih i hrvatskih ministara". Predsjednica RS-a Željka Cvijanović izjavila je da je riječ o problemu koji postoji godinama, a sada se odrazio i na aranžman s MMF-om.

Put ka 'trećem entitetu'

Za političkog analitičara Slavu Kukića taj problem ustvari je politička borba za preuređenje zemlje na kojem, tvrdi, već 15 godina insistira HDZ, te koristi svaku situaciju za to, u ovom slučaju 330 miliona eura. Cilj je, objašnjava, stvaranje 'trećeg entiteta'.

Prema njegovom mišljenju, koje je razvio iz onoga što vidi u medijima, jer, kako kaže, nije "insajder", posredstvom raspodjele novca želi se uvesti presedan koji će na mala vrata dovesti do drugačije organizacije Bosne i Hercegovine, i to uvođenjem u igru kantona kao međunarodnih subjekata.

"Tako se, bez obzira što nisu izvršene ustavne promjene, legitimira troentitetska podjela BiH i od kantona pravi neka vrsta partnera u svim međunarodnim razgovorima", kaže Kukić.

Za njega je indikativan i stav SNSD-a i RS-a, kojem su ta sredstva veoma potrebna, te je uvjeren da ta vrsta unutrašnje nestabilnost odgovara Miloradu Dodiku, jer on s tom vrstom "talasanja kalkulira kao dodatnim faktorom dodatne destabilizacije BiH temeljem kojeg će onda moći dalje razvijati priču o BiH kao propaloj državi".

'Unitarna politika'

Milan Sitarski s Instituta za društveno-politička istraživanja u Bosni i Hercegovini, slaže se s tom tezom samo u jednoj stvari, a to je da situacija s raspodjelom kredita MMF-a jest odraz dubokog, sistematskog spora među strankama, prije svega u Federaciji, što može ostaviti duboke posljedice jer je taj novac potreban Bosni i Hercegovini.

Međutim, ne vidi prepreku da kantoni budu uključeni u taj aranžman, okrivljujući, s druge strane, "ustrajnu" politiku SDA i Bošnjaka za blokadu koja se ogleda u tome da bude formiran "jedan unitaran entitet po uzoru na RS, gdje bi onda bila operativna bošnjačka numerička većina nad Hrvatima, Srbima i ostalima, nešto slično što postoji u RS-u". Pritom, kaže Sitarski, postoji i "separatizam" političara iz SDA, jer oni tvrde, dodaje, da se ne može na državnom nivou određivati kako će Federacija raspolagati tim sredstvima.

Po njegovom mišljenju, to je pokušaj SDA da negira "federalni karakter same Federacije BiH".

O tvrdnjama da se kantoni žele uvesti kao novi subjekat u međunarodnim pregovorima kaže da je to već definirano mehanizmom koordinacije koji Evropska unija traži za pristup.

"Oni tu imaju jasno definisane uloge. Da li uvijek koriste tu ulogu koja im je dodijeljena – to je druga stvar, ali u ovoj konkretnoj situaciji, pogotovo zato što nisu svi kantoni razmjerno pogođeni ovom krizom, mislim da bi trebalo testirati taj mehanizam koordinacije na ovom konkretnom planu."

'Proces odlučivanja izmješten u kafane'

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da nije riječ samo o matrici ponašanja stranaka iz Federacije nego svih vladajućih stranaka, koje već decenijama funkcioniraju po principu "isključivosti, podmetanja nogu, držanja figa u džepu i međusobnog nepovjerenja, pa otuda i izigravanja".

Samo su "ucjenjivači", tvrdi, drugačiji u zavisnosti od interesa, po čemu se i prave partnerstva u blokiranju.

Pritom su, kaže Topić, tokom pandemije vlastima bila "puna usta" pomoći građanima, kojima sada uskraćuju sredstva namijenjena za to. Kad je riječ o samom imidžu Bosne i Hercegovine u očima međunarodnih institucija, smatra da on ne može biti pokvaren jer je već toliko loš da je to nemoguće.

"Mislim da nas niko upravo zbog ponašanja političkih kvazielita ne shvata ozbiljno i da smo postali predmet podsmijeha. Sinonim smo za državu koju vode neozbiljni političari, koji su u stalnim svađama, kojima se ne može vjerovati i koji će blokirati sve procese čim im se za to ukaže prilika. Međunarodni zvaničnici su postali dio ovakve političke igre, zaobillaze institucije u BiH, kao i domaći donosioci odluka, i proces odlučivanja izmještaju u kafane."

Ceh svega toga, kao i uvijek, platit će građani, kaže Topić, upozoravajući da su oni postali istovremeno "eutanazirani" jer iznova biraju iste vlasti.

Istovremeno, drugom političkom blokadom u vezi s usvajanjem budžeta Bosne i Hercegovine za 2020. i stavovima SNDS-a i HDZ-a prema izboru članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine onemogućena su sredstva za održavanje lokalnih izbora, koji su zbog toga odgođeni.

Tako se političkim blokadama u Bosni i Hercegovini građani ostavljaju bez demokratskog prava da biraju i budu izabrani te da dobiju ekonomsku pomoć za očuvanje radnih mjesta i kompanija nakon razornih efekata pandemije na privredu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.